Društvo

Danas je u palati  Bizanti završeno 11. zasijedanje gradskog parlamenta.

Odbornici su usvojili 13 od preostalih 14 tačaka dnevnog reda nastavka rada 11. Skupštine opštine Kotor.

Većinu jedino nije dobio Predlog rješenja o imenovanju Opštinske izborne komisije koji je dio posljednje tačke pod nazivom Izbor i imenovanja.

Podsjećamo na dnevnom redu 11. SO Kotor su bile sljedeće tačke: 

1. Predlog Zaključka o predlogu kandidata za predsjednika i članove odbora direktora „Luke Kotor“ AD Kotor ispred Opštine Kotor
   2. Predlog Odluke o usvajanju godišnjeg Izvještaja o realizaciji godišnjeg programa d.o.o. „Komunalno Kotor“ Kotor za 2021.god
   3. Predlog Odluke o donošenju Programa obavljanja komunalnih djelatnosti d.o.o. „Komunalno Kotor“ Kotor za 2022.god.
   4. Predlog Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti d.o.o. „Komunalno Kotor“ Kotor
   5. Predlog Odluke o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga parkiranja na javnim parkiralištima d.o.o. „Komunalno Kotor“ Kotor
   6. Predlog Odluke o utvrđivanju lokacije za izgradnju - poboljšanje i proširenje vodovodne I kanalizacione mreže za Risan, Perast, Muo, Stoliv i Prčanj
   7. Predlog Odluke o izmjeni Odluke o načinu odvojenog sakupljanja i sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji Opštine Kotor
   8. Predlog Odluke o usvajanju godišnjeg Izvještaja o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalne djelatnosti za 2021.god., d.o.o. za odvođenje i prečišćavanje
   otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat
   9. Predlog Odluke o donošenju Programa obavljanja komunalnih djelatnosti d. o. o. za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat za 2022.god
2. Predlog Odluke o davanju saglasnosti na Odluku odbora direktora o imenovanju izvršnog direktora d. o. o. za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat
   11. Predlog Odluke o usvajanju godišnjeg Izvještaja o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalne djelatnosti, d.o.o. „Lovanja“ Kotor za 2021.god
   12. Predlog Odluke o usvajanju Izvještaja o finansijskom poslovanju d.o.o. „Lovanja“ Kotor za 2021. god
   13. Predlog Odluke o donošenju godišnjeg Programa obavljanja komunalnih djelatnosti d.o.o. „Lovanja“ Kotor za 2022.god
   14. Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Turističke organizacije Kotor za 2021.god. sa Izvještajem o utrošku sredstava po osnovi izletničke takse za 2021. god
   15. Predlog Odluke o donošenju Programa rada i finansijskog plana Turističke organizacije Kotor za 2022.god. sa planom utroška sredstava po osnovu izletničke tačke za 2022.god.
   16. Izbor i imenovanja
   - Predlog rešenja o imenovanju Opštinske izborne komisije
   -Odbornička pitanja i odgovori.

Prilikom razmatranja treće tačke  “Predlog Odluke o donošenju Programa obavljanja komunalnih djelatnosti d.o.o. „Komunalno Kotor“ Kotor za 2022.god.”, odbornik Zoran Mrdak (DPS) je između ostalog kazao da Pravilnik o sistematizaciji preduzeća nije usklađen sa Kolektivnim ugovorom. “Pošto je donesen akt o sistematizaciji, bilo bi logično i da se kvalifikaciona struktura prezentira po novom, a ne po starom organizacionom sistemu”, kazao je Mrdak. Govorio je i o potrebi donošenja novog cjenovnika komunalnih usluga, segmentu groblja, ukazao na problem sezonaca, ugašeni kamenolom u vlasništvu ovog preduzeća (dok susjedni u privatnom vlasništvu funkcioniše). “Po Zakonu o rudarstvu, bez obzira imamo li koncesiju ili ne, mi možemo koristiti svoju rudu iz svog rudnika za naše potrebe”, kazao je Mrdak, ukazavši i na održavanje voznog parka, izradu sopstvenih alata za određene djelatnosti, upotrebu samo male, ali ne i velike “čistilice”. 

Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić je ukazao na zatečeno stanje u vezi s dugovima Komunalnog i stanje nakon godinu dana. “Vidjeli smo i pokazatelj da Komunalno preduzeće može da bude samoodrživo i profitabilno, kao što je to u sretnim zemljama. Da bi se to desilo apsolutno je neophodno da se izvrše unutrašnje reforme u Komunalnom preduzeću. Gospođa Đurišić (Miljana Đurišić direktorica Komunalnog prim. aut.) je krenula u tom pravcu i ima moju punu podršku“ , kazao je Jokić. On je podsjetio da je tačno da pored opštinskog postoji kamenolom, ali koji radi na osnovu koncesije i da će se vidjeti što će se desiti nakon njenog završetka. Kada bi to bilo u nadležnosti Opštine, predložio bi da se kamenolomi sa područja Grblja isele na prostor Krivošija.

Odbornica Tatjana Crepulja je prenijela interesovanje građana da se, koliko je to moguće, uz pomoć Komunalnog spasu pojedine palme preostale poslije “pohare” crvenog surlaša. “Da li je moguće podvesti tu vrstu usluge Komunalnog za građane jer bi oni bili voljni da mogu da plate, da dobiju račun”, pitala je između ostalog Crepulja. Povodom problema parkiranja ukazala je na mogućnost da se određene isplanirane javne površine, privedu ovoj namjeni, “kao što je to prostor  u Novom naselju u Škaljarima”. Pitala je i dokle se stiglo sa poslom osposobljavanja prostora “od 40 kvadrata gdje je veliki broj toaleta, lavaboa i tuševa za javnu upotrebu u blizini najvećeg javnog kupališta u Dobroti”.

Predsjednica SO Kotor Maja Mršulja je povodom kamenoloma u Grblju kazala da je Opština Kotor protiv otvaranja bilo kakvih  novih pogona tog tipa u ovom dijelu opština, pa kada postojećim isteknu koncesije, da se sa tom pričom i konačno završi. “Kamenolom u Nalježićima je decenijama postojao. Eksploatisalo se prilično mnogo odatle, tako da imamo jednu “ranu” u tom dijelu opštine, vidljivu i iz aviona”, kazala je Mršulja, dodavši da ružnoj slici doprinose i ostali kamenolomi, kao i da se sa ovog prostora u proteklih 20 i više godina dosta materijala izvozilo, a ulagalo izuzetno malo, ali i da se došlo do krajnjih granica trpljenja.

Direktorica Komunalnog Miljana Đurišić je, između ostalog, kazala da je poslednja prethodna sistematizacija u ovom preduzeću usvojena prije 30 godina. “Mislim da niko nema pravo da komentariše ovu sada, jer svaki zaposleni ima svoje radno mjesto definisano sitematizacijom”, kazala je Đurišić, ukazavši na situaciju koju je zatekla kada je  došla u ovo preduzeće, pa npr. sektor “parkinga” nije imao nijedno sistemtizovano mjesto, “kao ni azil, “Lovanja”... U aktu o sistematitizcaiji bilo je i situacija da je, kakao je precizirala, predviđen jedan, ili dva izvršioca, a radi njih 15 (npr. vozača). Što se tiče uprave, kazala je da ništa nije izmijenjeno, a da se u radu zaposlenih uglavnom vodi njihovim sposobnostima i zalagenjem za rad . “Kada je riječ o radovima na groblju, zašto bih angažovala privatnike, kad gledajući radove koji su se izvodili na groblju Vrbice i Škaljari, nisam primijetila da oni nešto bolje izvode radove od nas. Smatram da, ukoliko mi budemo izvodili sve radove, imali kontrolu nad radovima i prodajom grobnica, jedino tada posao biti odrađen od početka do kraja onako kako treba”, kazala Đurišić. Ona je rekla i da se sa “Lovanje” mogu dobiti mnogo veći prihodi, “obzirom na “trodupli rast cijena sekundarnih sirovina”.  Kada je riječ o tretmanu palmi građani se mogu obratiti Komunalnom i, ako će oni pomoći, ovu uslugu ne moraju platiti.  Za prostor bivše Elektrodistribucije, za koji postoji interesovanje da bude u funkciji parkinga za stanovnike Starog grada, kazala je da će za nedjelju dana početi njegovo rušenje. Ukoliko se nakon toga procijeni da je to moguće, Đurišić se pozitivno odredila prema namjeni za parkinga.  Podsjetila je da plan i program rada Komunalnog nisu mogli biti usvojeni prije Odluke o budžetu opštine (početkom aprila). Najveća investicija koja predstoji, dodala je, jeste nabavka drobilice za kabasti otpad putem lizinga sa 75.000 EUR učešća preduzeća.    

Odbornik Vuk Bojat (Demokrate) je konstatovao da “jedan dio građana Kotora poslednjih 30 - 0 godina, ima kolektivnu amneziju i iznio svoj stav o prethodnom funkcionisanju Komunalnog preduzeća. “Konkretno, sve službe, od voznog parka, naplate, zapošljavanja ljudi, vidjeli smo na koji način se radilo, koliko je bilo zloupotreba, koliko je sve bilo zapušteno i koliko je bilo problematično sve to dovesti u neko normalno funkcionisanje. Ali, jedan prethodi rukovodilac Komunalnog je za to svoje i takvo rukovođenje preduzećem dobio nagradu da prije par dana bude imenovan u UO Crnogorske plovidbe.”, kazao je između ostalog Bojat.   

Odbornik Vido Drašković (LPCG) je kazao da je građanima bitno da imaju čiste javne površine, pokošene lokalne puteve i javno zelenilo. Kako je, po njegovom mišljenju, situacija veoma nepovoljna kada je riječ o održavanju čistoće, predložio je segmentaciju Komunalnog , kako bi se komunalne i komercijalne djelatnosti mogle bolje realizovati. Interesovao se i za mogućnost da se prostor bivše Elektrodistribucije namijeni za parkiranje građana Kotora.   

Odbornik Špiro Vulović (Demokrate) je kazao da je ovo nakon dugo godina, prva kako Komunalno finansijski “stalo na svoje noge i da može da opslužuje svoje osnovne potrebe”.  “Podsjetio bih kotorsku javnost da je pomenuti bivši direktor Popović, koji je nagrađen mjestom u bordu direktora Crnogorske plovidbe, isti onaj direktor koji je radnicima na dan glasanja zabranio da odu u Pljevlja, Berane. Izdao im je radni zadatak kako ne bi mogli da glasaju. Od gospode koja sada prigovaraju, ne sjećam se da se iko oglasio da zaštiti te radnike”, kazao je između ostalog Vulović.

Odbornik Željko Avramović (DPS) je kazao da je pomeuta tačka dnevnog reda, kao tema, izuzetno značajna za grad. “Međutim, moj utisak je das mo zakasnili sa ovom temom. Pola godine je prošlo, a mi tek danas usvajamo program rada Komunalnog preduzeća. To je jako čudnovato i neobjašnjivo. U odluci UO stoji da je zasijedao 03.06. Znači, nije razlog da Skupština grada nije zasijedla pa se materijal nije mogao razmatrati, već UO koga smo mi kao Skupština imenovali i g. Samardžić, koji je predsjendik, nisu radili svoj posao. Jer da su ga radili, ovaj materijal bi bio barem u prvom kvartalu pred nama, pa se postavlja pitanje po kojim dokumentima je Komunalno radilo šest mjeseci”, kazao je Avramović, upitavši i na osnovu čega se isplaćuju određena sredstva preduzećima koja nisu usvojila godišnji izvještaj o radu, finansijski plan i program rada. Avramović se interesovao i o mogućnosti dislokacije pretovarne stanice Benovo i za razlog zbog kojeg se rejon 10 (Orahovac, Ljuta (jedina dva mjesta u zalivu) kao i Radanovići) čiste povremeno.

Odbornik Ljubenko Borović (SNP) se osvrnuo na kašnjenje u usvajanju značajnih materijala, naznačivši kako je toga bilo i ranije. “Međutim iako kasnimo, možemo se dogovoriti da nešto uradimo, poboljšamo, a ne da se sve svede na kritiku ko je odgovoran i ko je kriv… Mi danas treba i da snosimo odgovornost za to što dom u Risnu nije završen. Imao mi i drugih objekata koji nisu završeni, a ova vlast treba izgleda da krpi ono što za 30 godina nije završeno, ili možda 10. Sportska hala, ako se malo vratimo unazad,  je li trebalo biti završena maja mjeseca 2011. godine? Ima tu objektivnih i neobjektivnih razloga. Zato daj da sjednemo da se dogovorimo, da ono što je započeto i da završimo”, kazao je Borović, dodavši da “za prethodnih godina nije urađeno ništa, već se uništilo i ono što smo imali”.   

Odbornici su usvojili  i Predlog Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti d.o.o. „Komunalno Kotor“ Kotor.  “Ostvarena dobit iznosi 104.898 EUR i raspoređuje se na pokriće gubitaka u tekućem polsovanju”, kazala je direktorica Miljana Đurišić.

Vezano za Predlog Odluke o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga parkiranja na javnim parkiralištima d.o.o. „Komunalno Kotor“ cilj je bio da se jednim cjenovnikom  objedine pojedinačni  za sva parkirališta, koji su pretrpjeli više izmjena u posljendjih osam do 10 godina. Kkao je precizirala Đurišić, cijena započetog sata za autobuse je 10 EUR, uvodi se i pretplatna karta za stanovnike i poslovna pretplatna karta za parking Autoboka (25 EUR). Cijena dnevne karte za autobuse (parking Puč) umanjena je sa 60 na 50 EUR i za putnička sa 70 na 60 centi. Uvedena je i naknada za oštećenje na parkingu. 

 Odbornik Ilija Mlinarević (DPS) je predložio uvođenje “zimskog” i “ljetnjeg” cjenovnika. Interesovao se i za povlastice osobama sa invaliditetom za parking na Benovu. Za parking na rivi smatra da bi mogao da bude skuplji 10 centi, odnosno sa 90 centi na jedan euro. 

Kako se čulo na skupštini, a povodom Predloga Odluke o utvrđivanju lokacije za izgradnju - poboljšanje i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže za Risan, Perast, Muo, Stoliv i Prčanj, glavni cilj ovog projekta je poboljšanje i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže kao i eliminisanje ispuštanja otpadnih voda u Bokokotorski zaliv. Projekat ima osam faza, a naknada za privatne parcele će vjerovatno “ići” putem eksproprijacije. 

Predsjednik opštine Vladimir Jokić je kazao da je riječ o jednoj od najbitnijih investicija na području cijelog zaliva, ali i da je cijeli projekat već duže “talac administracije”, pa se tako za upis i donošenje odluka išlo dotle da je Opština “pribavljala listove nepokretnosti za parcele kuda treba da se prođe, u originalu, a zatim ih u originalu dostavljali Upravi za katastar u Podgorici, čija nam je područna jedinica ovdje izdavala originale”. Između Kotora i Tivta, u Lepetanima je, nastavio je Jokić, dio koji se imovinsko-pravno iz nekog razloga ne može regulisati…. “U Risnu je došlo do zastoja više od devet mjeseci zbog konzervatorskih uslova Uprave za zaštitu kulturnih dobara zbog cijevi u Gabeli”, kazao je između ostalog Jokić.

Odbornik Špiro Vulović je kazao da see zbog dokumentacije i papriorlogije koju treba slati u Podgoricu trebalo razmišljati o “izglasavanju slobodne teritorije Boke, kako  se za svaku sitnicu ne bi pitala Podgorica”. 

Odbornik Željko Avramović je ocijenio da Vulović na ovaj način promoviše odvajanje Boke od Crne Gore. “To je opasna priča… To vam nećemo dozvoliti mi kojima je na srcu Crna Gore”, poručio je Avramović. 

Potpredsjednik opštine Kotor Siniša Kovačević je kazao da se on i organizacija kojoj pripada “Matica Boke”, zalažu za kulturnu i ekonomsku autonomiju Boke.  “Za autonomije Boke po uzoru na zemlje EU”, kazao je Kovačević.

On je ocijenio da će, što se tiče Boke, “doći momenat da se ispravi nepravda”. “Jer, mi smo non-stop žrtve nekakvih crnogorskih sukoba, Podgoričke skupštine, bijelih, zelenih, a nijedan Bokelj učestvovao na toj skupštini nije, niti smo se mi tu što pitali. Inače, Bokelji su se na više svojih skupova 1918. odlučili da se pripoje Srbiji. To se nije dogodilo jer je uprava nad Bokom od 1918 bila pod savezničkim snagama do Rapalskog sporazuma kada smo se pripojili Kraljevini”, kazao je Kovačević poručivši da je narod kome pripada ovdje autohton i da je “dosta više priče” da DPS brani Crnu Goru. On je Avramovića pozvao da kao Oravčanin podrži ideju “da se mi ovdje u Boki pitamo svojih para”. 

Avramović je kazao da je jasan stav Kovačevića i da je on replicirao sa Demokratama koji su, kako je naveo, odjednom pokazali da su ušli u program njegove partije. “Znam da ste se vi prepoznali da promovišete tu ideju još jednaput. Ja vas nisam pitao jeste li vi iz Grblja, Kotora… Vi zastupate tezu autonomije, za razliku od Vulovića koji je praktično tražio otcjepljenje”, kazao je Avramović, koji je je ocijenio neshvatljivim stav Demokrata.

 Vulović je demantovao da je to rekao, kao i da bi 90 % građana stavilo potpis za kulturnu i finansijsku autonomiju.  “Smatram da je odbornik Avramović čuo za regionalnu podijeljenost država, ekonomsku finansijsku i kultrunu samostalnost. Niko Boku ne bi ponio, ona bi ostala ovdje, ali i to je ipak posljedica vaše 30-ogodišnje vladavine”, kazao je Vulović. 

Odbornik Vido Drašković je kazao da je “Boka jedino u dva slučaja i to 1420. dobrovoljno tražila da se ujedini i uđe u sastav Mletačke republike, plašeći se najezde islama, i drugi put 1813. kada je dobrovoljno tražila ujedinjenje, odnosno stvaranje Unije sa Crnom Gorom”, kao i da u “EU teško mogu partije koje  ratne zločince proglašavaju za svece”. 

Predsjednik opštine Vladimir Jokić je kazao da nije vidio napad na teritorijalni integritet i suverenitet Crne Gore koji je “prepoznao” Avramović, istakavši da je njegovo i stanovište Demokratske Crne Gore da je Ustav prepoznao Crnu Goru kao nezavisnu i suverenu državu, sa tačno određenom svojom teritorijom, kao i da je jedna od obaveza države na putu ka EU regionalno povezivanje.

 Skupština je prihvatila Predlog Odluke o davanju saglasnosti na Odluku odbora direktora o imenovanju Miljana Mrkovića za izvršnog direktora d. o. o. Preduzeće za preradu odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za opštine Kotor i Tivat. 

Odbornik Pavle Popović je predložio da se sistem PPOV sertifikuje shodno međunarodnom standardu ISO 14.000 da bi poboljšali učinak u zaštiti životne sredine. 

Direktor DOO Lovanja Kotor Mirko Božović je govorio u okviru 13. tačke Predlog Odluke o donošenju godišnjeg Programa obavljanja komunalnih djelatnosti d.o.o. „Lovanja“ Kotor za 2022.god.  Osvrnuo se na činjenicu da već 15 godina preduzeće ne obavlja osnovnu djelatnost za koju je osnovano i da realni prihodi društva ne mogu pokriti minimalne troškove poslovanja, pa se može očekivati ponovni gubitak u poslovanju. On je na kraju izrazio očekivanje da preduzeće stane na noge i na neki način preuzme na sebe rješavanje komunalnih problema i upravljanje otpadom kako u opštini Kotor, tako i u regionu. 

Direktor Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić je u okviru tačke 14. Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Turističke organizacije Kotor za 2021.god. sa Izvještajem o utrošku sredstava po osnovi izletničke takse za 2021. god. i
tačke 15. Predlog Odluke o donošenju Programa rada i finansijskog plana Turističke organizacije Kotor za 2022.god. sa planom utroška sredstava po osnovu izletničke tačke za 2022.god. kazao da je glavni izazov u godini za nama bio konsolidacija polsovanja, stabilizovanje potrošnje i vraćanje nasleđenih dugova iz prethodnih dugova. “Možemo se pohvaliti da smo u mjeri mogućeg uspjeli da podržimo sve predviđene i održane manifestacije, pa čak i da podržimo pokretanje i održavanje nekih novih”, kazao je Ristić, istakavši i pomoć socijalno ugroženim građanima, sportistima, školama, udruženjima… Urađena je i nova sistematizacija, a pri kraju je i izrada Strategije razvoja turizma u opštini Kotor, dok je kroz međunarodne projekte obezbijeđena moderna elektronska oprema koje će olakšati informisanje gostiju i građana. Uskoro se mogu očekivati i bicikla na struju koju će svi zainteresovani moći besplatno da koriste. Kako je Ristić kazao, sa Opštinom je pokrenut projekat besplatnog prevoza vozilima na struju na teritoriji Perasta. Tu je i projekat “pametna klupa” iza katedrale….

Ristić je kazao da će za doček 2023. u Kotoru nastupiti regionalne zvijezda Zdravko Čolić, čiji je nastup zbog pandemije utkazan za doček tekuće 2022. Za njegov nastup je isplaćeno 39.000 EUR, precizirao je Ristić u jednom od odgovora na brojna pitanja odbornika. 

Odbornica Adela Barba (GP URA) se interesovala da li  u TO imaju informaciju da li će Kulturni centar ovog ljeta organizovati Bokeljsku noć, ili će se doći u situaciju da se, kao za zimski karneval, u cajtnotu nešto pokuša spasiti. 

Odbornik PZP-a Slobodan Lazović je pitao odbornicu Barbu na osnovu čega je postavila ovakvo pitanje i da li ima informaciju da je Kulturni centar odbio da organizuje pomenutu manifestaciju. “Koliko sam upoznat znam da su bile neke objektivne okolnosti zbog kojih nisu bili u mogućnosti da organizuju događaj , što ne znači da će sve buduće manifestacije biti isto tretirane”, kazao je Lazović. 

Odbronik Ljubenko Borović je kazao da TO Kotor nema saradnju sa Kulturnim centrom, pa ovoj temi treba posvetiti jednu posebnu sjednicu.   

Odbornik (NSD) Željko Knežević je kazao da ni karneval u Rijeci nije održan jer je pandemija tek bila popustila. “Sve je iznenadilo naglo popuštanje mjera. Koliko sam obaviješten nije bilo vremena da se za sedam dana organizuje, a način na koji se organizovao vidjeli su građani Kotora I daće svoj sud”, kazao je Knežević. 

Direktor TO Kotor Jovan Ristić je kazao da ima informaciju od direktora Kulturnog centra Vladimira Bujišića da će oni početi da rade na pripremi Bokeške noći sledeće nedjelje. 

Odbornici danas jedino nisu usvojili tačku pod nazivom “Predlog rešenja o imenovanju Opštinske izborne komisije”. 

Predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Željko Knežević je kazao da je zaključak bio da se u OIK imenuju : Davor Magud za predsjednika, Andro Radulović zamjenik, Dušan Vukasović sekretar i članovi Vidosava Vujović,  Mihaela Samardžić zamjenica člana, Anka Perović član, Marija Drašković zamjenica člana, Damir Rebronja član, Boško Zečević član i Aleksa Blagojević zamjenik člana. 

Skupština je završena odborničkim pitanjima i odgovorima.

Predrag Nikolić