Društvo

Posljedice šumskih požara se osjećaju dugi niz godina nakon njihovog dešavanja, jer se negativno odražavaju na biološku raznovrsnost (biodiverzitet), nestaju rijetke ugrožene biljne i životinjske vrste, mijenjaju se pejzaž i fizičko-hemijske osobine zemljišta, vodni režim (grubo remećenje hidrološkog režima, smanjenje zaliha vode i pojave poplava) i sastav zemljišta (nastaju promjene fizičkih i hemijskih osobina zemljišta, kao i mikrobiološki sastav). 

Kotorska opština ima značajne šumske resurse, a požari na ovim, kao i na ostalim, prostorima za vatrogasce su oduvijek veliki izazov jer često treba odbraniti rijetke biljne i životinjske vrste, ali i ljudske živote. 

Kakve su posljedice požara po biodiverzitet, stanovništvo, infrastrukturu, za Radio Kotor govori Darko Zarubica iz organizacije KOD, jedan od autora studije Šumarstvo - alternativa razvoja Crne Gore:

 “Prije svega umanjuje se rekreacioni značaj šume. Osim toga šumski požari izazivaju psihološki nemir kod stanovništva. Ove nepogode uništavaju poljoprivredne kulture, kuće, infrastrukturu (mostovi, vodovi i dr.), a ponekad stradaju i ljudski životi. Takođe utiču na gubitak organske materije iz zemljišta što izaziva vraćanje ugljenika u atmosferu i povećanje globalnog, a samim tim i lokalnog zagrijavanja. Sagorijevanje drvne mase takođe izaziva vraćanje ugljendioksida u atmosferu. Na požarištima dolazi do pojave klizišta i raznih oblika snažne erozije. Šume koje su zahvaćene šumskim požarima, odnosno oštećena i fiziološki oslabljena stabla postaju izvor prenamnoženja štetnih insekata i biljnih bolesti. Štete od šumskih požara je veoma teško izračunati jer je teško obuhvatiti sve ekonomske, ekološke i socijalne posljedice koje nastaju. Štete od požara obuhvataju direktne i indirektne štete. Direktne štete su štete na dubećim stablima i na izrađenim sortimentima. Indirektne štete od šumskih požara su najveće štete i one obuhvataju štete od izgubljene dobiti i ekološke štete, koje su neprocjenjive. Evropska praksa je da se one računaju kao petostruka do desetostruka vrijednost direktnih šteta nastalih kao posljedica pojave šumskih požara18. Troškovi sanacije uništene šume podrazumijevaju troškove: uklanjanja izgorjelih stabala sa požarišta, pripreme staništa za obnavljanje šuma, sadnje biljaka, njege i zaštite novopodignute kulture i izgradnje šumskih saobraćajnica za potrebe sanacije požarišta i obnavljanje šuma. Ukupne štete od šumskih požara obuhvataju i troškove izmjene i dopune planskih akata kao što su osnove gazdovanja šumama, programi zaštite i razvoja zaštićenih prirodnih dobara, izrada programa sanacije požarišta i dr. Jedna od najvećih šteta je i vrijeme (više decenija) koje je potrebno da se šuma obnovi i da ponovo ispunjava sve svoje funkcije”, kazao je Zarubica. 

Brošuru “Šumarstvo: alternativa razvoja Crne Gore”, možete preuzeti sa linka:

https://www.kod.org.me/node/712