Društvo

Ime i prezime. Državljanstvo. Vrijeme boravka. Broj noćenja. Razlog dolaska.

Sve je trebalo zapisati.

Sačuvane evidencije gostiju danas otkrivaju jedan zanimljiv detalj iz svakodnevice nekadašnjeg turizma u Kotoru – nije bilo dovoljno zabilježiti samo da je gost stigao. O njemu se vodilo mnogo više podataka.

Na popisima stranaca iz kotorskih hotela, među kojima su „Slavija“ i „Grac“, redom su upisivani ljudi koji su boravili u gradu. Uz ime i prezime bilježilo se državljanstvo, vrijeme boravka odnosno noćenja, ali i razlog dolaska.

U posljednjoj rubrici nailazimo i na sasvim kratke odgovore:

„poslovno“ ili „zabavno“.

Tek jedna riječ, a danas nam govori mnogo. Jer gost više nije samo broj. Iz jednog reda možemo saznati odakle je došao, koliko se zadržao i zbog čega je boravio u Kotoru.

Sačuvan je, između ostalog, „Popis stranaca iz mjeseca jula 1933.“ Hotela „Slavija“, dostavljen Opštinskoj upravi Kotor 22. avgusta te godine. Na njemu se smjenjuju imena i različita državljanstva. Među upisanima nalazimo goste iz Jugoslavije, Italije, Njemačke, Čehoslovačke i Sjedinjenih Američkih Država. Slične tragove nalazimo i u dokumentaciji Hotela „Grac“.

Ono što je nekada predstavljalo redovnu hotelsku administraciju, danas nam omogućava da zavirimo u turističku svakodnevicu grada. Pred nama nisu samo hoteli i njihove sobe, već ljudi koji su kroz njih prolazili.

Neko je došao poslom.

Neko radi odmora i zabave.

Neko je ostao kratko, neko duže.

A svaki od njih ostavio je makar jedan red.

Ali evidencija se nije završavala na hotelskim vratima.

Sačuvani obrazac za prijavu i odjavu pokazuje da je evidencija bila predviđena i za one koji su boravili kod privatnih stanodavaca. I tu je trebalo ostaviti podatke: Ko je stanodavac? Ko je stanar? Koje je njegovo zanimanje? Kada odlazi? U koje mjesto odlazi?

Na obrascu je predviđena i potvrda o prijemu prijave–odjave, sa mjestom za datum i potpis službenika. Jedan prazan formular tako nam danas govori mnogo više nego što bi se na prvi pogled moglo očekivati. Pokazuje nam da se trag o gostu nije čuvao samo u hotelskim knjigama.

Hotel je vodio svoje popise.

Privatni stanodavac prijavljivao je stanara.

A podaci o gostu ostajali su zapisani.

A šta je sa onima koji su stizali morem? Tu nam drugu stranu priče otvara Glas Boke.

U ovom listu redovno nailazimo na vijesti o dolascima parobroda i jahti u kotorsku luku. U rubrici jednostavno naslovljenoj „Turizam“ bilježena su imena brodova, odakle su pristizali, a često i koliko su putnika dovodili. Pojedini brojevi Glasa Boke danas zato djeluju gotovo kao mala hronika turističkog prometa — kao u aprilu 1933. godine, kada bilježi dolazak prekookeanskog parobroda „Orford“ sa oko 400 putnika.

Ali Glas Boke nije bilježio samo dolaske. Na njegovim stranicama pisalo se i o tome kakav turizam treba razvijati u Boki, šta gostu ponuditi, kako ga privući i kako prirodne, kulturne i istorijske vrijednosti kraja uključiti u turističku ponudu.

Kada sve ove tragove stavimo jedan pored drugog, pred nama se pojavljuje mnogo potpunija slika:

Hotel bilježi gosta koji kod njega boravi.

Privatni stanodavac prijavljuje svog stanara.

Štampa bilježi brodove i putnike koji stižu u Kotor.

A iza svega ostaju imena, zemlje, datumi, noćenja, razlozi dolaska i odredišta. Ono što je nekada bila svakodnevna administracija, danas je dragocjen zapis o turističkom životu grada.

Možda upravo zato naslov ove priče najbolje opisuje ono što nam je ostalo: Zapisano o gostima.

Nekada radi evidencije, a danas da bismo kroz te zapise mogli ponovo da sagledamo ljude koji su činili turistički Kotor jednog drugog vremena.

100 godina organizovanog turizma u kotoru 1926–2026

Arhivska građa: Državni arhiv Crne Gore – Arhivski odsjek Istorijski arhiv Kotor

Novinska građa: Glas Boke Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi.

TO Kotor