Društvo

„Litije su pokušaj urušenja Ustava Crne Gore. Po treći put od 1918. godine Srbija je krenula frontalno na Crnu Goru. Pokrenula je sve institucije: kulturne, naučne, političke i crkvene u pokušaju da sruši Ustav i poredak u Crnoj Gori. Došao je dan da naša generacija ponese krst i da stane u odbranu otadžbine, ustavnog poretka Crne Gore“ – kazao je Stevo Vučinić, koordinator Crnogorskog pokreta na skupu koji je održan večeras u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ Kotor.

Pored Vučinića, prisutnima su se obratili: Vesna Vičević u ime Fondacije Sveti Petar Cetinjski“, Dubravka Jovanović, pjesnikinja i novinarka Skala radija, Zoran Mugoša, koordinator podgoričkog odbora Crnogorskog pokreta i Vido Gluščević, koordinator budvanskog odbora Crnogorskog pokreta.

„Buduće generacije nam neće oprostiti ako dozvolimo da se sruši ustavni poredak Crne Gore. Litije su oličenje upravo te metode kojom se pokušava, na taj način, rješiti crnogordko nacionalno pitanje tako što bi se izvršila aneksija ove države Republici Srbiji. Ova zemlja je napadnuta i spolja i iznutra. Iznutra je napadnuta uz pomoć Srpske pravoslavne crkve i srpskih političkih partija, a spolja spregnutom diplomatijom Rusije i Srbije koje su angažovale svetosavske, četničke i ostale institucije i organizacije koje su se digle na ustanak“ – ističe Vučinić.

Kako navodi, radi se o ustanku protiv civiliziacije, države, te ustanku kojim se Crna Gora pokušava zaustaviti na putu prema Evropskoj Uniji.

„Ovoga trenutka vodi se bitka biti ili ne biti. Dakle, da li će Crna Gora biti kolonija beogradska i moskovska, ili će biti suverena država. Posredstvom čelnika Srpske pravoslavne crkve pokušava se promijeniti etnička struktura Crne Gore i na taj način pokušavaju se destabilizovati političke prilike. Gađanska Crna Gora mora da ustane i da spriječi rušenje ustavnog poretka. Radi se o manipulaciji sa ljudima koji su u problematičnoj situaciji. Koji doživljavaju ovu državu kao obaveznu da riješi njihovo socijalno pitanje, što nije moguće. Oni su za to optužili cijelo državno rukovodstvo“ – navodi Vučinić.

Prema njegovim riječima, državno rukovodstvo ima podršku svih onih Crnogoraca i manjinskih naroda koji smatraju da je to jedina vrsta politike koja može u ovom trenutku da spasi zemlju od haosa u kome se gura posredstvom Srpske pravoslavne crkve, odnosno litija.

„Sa ovoga mjesta treba poručiti da vlasti moraju da istraju“ – ističe Vučinić.

On navodi da ima previše onih ljudi u državnoj administraciji koji pokazuju manjak interesovanja za državna pitanja.

„Oni se moraju dovesti pred svršen čin i da budu prisiljeni da odluče da li će da brane ovu zemlju. Ne zaboravite da se državna administracija dobrim dijelom pokazala kao veleizdajnička, da je prepisivala imovinu na stranu državu, da je dozvoljavala da se ta imovina koristi u protivdržavne svrhe, da se danas pokreće to pitanje posredstvom sudova tužilaštva, da se tužilaštvo i sudovi takođe nisu htjeli pobrinuti oko tog pitanja jer je podnijeto više desetina tužbenih prijedloga, krivičnih prijava, zahtjeva za promjenu statusa upisa, da se nijedan jedini put nisu oni oglasili niti pokušali da uspostave red i poredak unutar pravnog sistema. Krivci za takvu situaciju su oni koji su unutar državne administracije dozvolili da se država urušava unutar sebe“ – zaključuje Vučinić.

Vičević je podsjetila prisutne na događaj iz 1814. godine koji se odigrao ispred katedrale Sv Tripuna.

„Poslije zajedničkog oslobođenja Boke Kotorske od tadašnjeg okupatora, poslije dogovora i formiranja zajedničke vlade, tzv. Centralne komisije, na najsvečaniji dan Kotorske Biskupije, Dan Svetog Tripuna, tog 3. februara 1814. prisustvovao je mitropolit Petar I i na vratima katedrale zagrlili su se mitropolit i kotorski biskup.Crkveni vođa tzv. litija tu značajnu riječ za našu crkvu - autokefalna mijenja na najneprimjereniji način za jednu crkvenu ličnost. Izgovara je i ponavlja, a koju pristojan čovjek ne može ni da citira. On i dalje govori protiv Crnogoraca, našeg jezika, nacije, zajedničke države Crne Gore, i proiv Evrope i Zapada. I još nas i proklinje, a ratne zločince blagosilja. Neka mu sve to služi na čast“ – kaže Vičević.

Ona ističe da je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, istorijskim činjenicama potvrđena, postojala i postojaće, a kako navodi, njeni vjernici u njene crkve će ulaziti i koristiti ih.

„Poštujemo sve države, kako one iz okruženja, tako i one najudaljenije, ali s punim pravom mi tražimo da i one poštuju i nas. Crna Gora je suverena država. Mi smo svoji na svome. Većinska Crna Gora, preko svojih predstavnika, donijela je Zakon o slobodi vjeroispovjesti i on treba da se kao i svi drugi zakoni donešeni u Crnoj Gori primjenjuje. Niko van Crne Gore neće to spriječavati, pa ni unutar nje - učesnici političkih protesta pod maskom litija Srpske pravoslavne crkve javno i tajno podržavani od stranih država. Nikad više 1918. Da je vječna Crna Gora“ – poručuje Vičević.

Ona kaže da su sveukupno crnogorsko kulturno i istorijsko naslijeđe dugo već predmet negiranja velikosrpskih aktera u Crnoj Gori i van nje, protiv čega se, ističe Vičević, Crna Gora uporno bori i dan danas. Posebno se, objašnjava Vičević, negira autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva.

Na skupu su pročitana pozdravna pisma Sretena Perovića, predsjednika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Miodraga Aleksića, direktora Fondacije „Sv. Petar Cetinjski“.

„Predsjedništvo Dukljanske akademije, zajedno sa predsjednikom Senata prof. dr Čedomirom Bogićevićem i neaktivnim dijelom radnog predsjedništva Dukljanske akademije nauka sa ohrabrenjem i u cjelosti podržao sveobuhvatni Zakon o slobodi vjeroispovjesti i pravnom položaju vjerskim zajednicama koji reguliše i štiti vjeroispovjedna i građanska prava, ali i odnos građana i vjerskih zajednica prema državi. Taj avangardni, moderan Zakon rješava samo složene probleme koje dugo opterećuju Crnu Goru i zemlje Zapadnog Balkana. I najrazvijenije države u Evropi imaju u tom pogledu ista opterećenja. Dukljanska akademija nauke i umjetnosti posebno je ohrabrena odlukom države i njenih vodećih institucija da ojača crnogorsku pravoslavnu crkvu, slobodarsku i državotvornu i tim istorijskim činom omogući da Crnogorci mogu u crnogorskim hramovima da se ravnopravno mole ili da samo prisustvuju obredima, u zavisnosti od svojih potreba i građanskih uvjerenja“ – navodi se između ostalog u pismo Perovića.

Skupu se poetski obratila pjesnikinja Dubravka Jovanović.

„Moja vjera i moja ideologija, moja partija i moja crkva.  moja emocija je Crna Gora. Kada sam prije 14 godina napisala u književnom listu Zašto da svojoj državi, mislila sam da više nikada nikome ne treba objašnjavati da se najviše voli i čuva svoja kuća, a svaka u komšiluku poštuje“ – kazala je, između ostalog, Jovanović.

Zoran Mugoša, koordinator podgoričkog odbora Crnogorskog pokreta ističe da se iz Kotora sa ovog skupa šalje poruka mira i čuje glas razuma.

„Večeras smo ovdje i da pošaljemo poruku onima koji su se ponovo drznuli da ruše građansku i slobodarsku Crnu Goru. Mnogi od nas traže da i mi izađemo na trgove i ulice i da im pokažemo da su njihovi skupovi naspram većinske Crne Gore smiješni. I izaćićemo ako bude trebalo, ali onda bi njima bilo tijesno. Mi želimo da u Crnoj Gori svima bude komotno i da svako uživa u svojoj slobodi i pravdi. Mi poručujemo da će moderna i evropska Crna Gora, ponosna na svoje pretke, svjesna svog hiljadugodišnjeg postojanja ubuduće sve svoje bitke dobijati olovkom, a ne ulicom. Navikli smo mi od te gospode evo trideset godina da ih ne interesuje nikakv ljudski dogovor, kompromis, tolerancija, već samo ono što je na talasima velikosrpske ideologije. E pa gospodo neće moći. Kotor se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, ali je veoma bitno da ga zaštitimo i od velikosrpskog nacionalizma. Imao je prilike Kotor da vidi kako  izgleda kada ga vode lažne građanske partije. Cvenokravataši koji su poklekli u svakoj situaciji gdje je trebalo braniti građansku i multietničku Crnu Goru. Širila je Crna Gora svoje ruke prema svima, otvorila svoja vrata za svakog i dobronamjernog i nedobronamjernog i sada mnogi od njih reže na nju samo zato što hoće da bude svoja na svome i što želi da stvori ambijent i poštovanje zakona kakav imaju mnoge evropske zemlje. U samom srcu Kotora, na crkvi Svetog Nikole, više zbog provokacije, asimilizacije i četničke ideologije, nego zbog realne potrebe i crkvenih običaja, visi okačena srpska trobojka. Niko je od nas svih ovih godina prstom nije takao. A mi ih pitamo mislite li da to nijesmo mogli. U tome je razlika između nas i njih. Oni šire mržnju, jednoumlje, pale zastave, ne žele da poštuju crnogorske zakone, uvrijedljivim imenima nazivaju sve svoje neistomišljenike. Misle da nekoga vrijeđaju kada koriste izraze Dukljanin ili Montenegrin. Neka znaju da se mi time ponosimo“ – poručuje Mugoša.

Obratio se zatim Vido Gluščević, koordinator budvanskog odbora Crnogorskog pokreta.

„Danas smo svjedoci okupljanja po ulicama litijaša. Kome oni zlo nanose ni oni sami nijesu svjesni. Mnogima opraštam jer mnogi od njih nisu ni svjesni da su zarobili sebe u tuđina. Pod formom oslobađanja bratskog naroda vrši se okupacija tuđih teritorija - rekao je mnogo davno Dimitrije Tucović. Godine 1918. Srbija je oslobodila Crnu Goru, bratsku teritoriju, bratske Crne Gore, tako što je okupirala i izbrisala Kraljevinu Crnu Goru sa mape svijeta. Iako je Crna Gora bila 27. država priznata među državama svijeta nju su izbrisali“ – istakao je  Gluščević.