Društvo

Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori Sabrija Vulić je za program Radio Kotora danas govorio o normativnom, institucionalnom okviru i stanju u oblasti zaštite prava ove nacionalne manjine.

Prema njegovim riječima, Crna Gora u teoriji vjerovatno ima najbolja zakonska akta i rješenja koja se tiču manjinskih naroda, ali je u praksi situacija drugačija.  
“Ako se sve što je napisano zaista poštuje, prava nacionalnih manjina u tom smislu trebala bi biti na visokom nivou. Tu najprije mislim na Zakon o ljudskim i manjinskim pravima koji i definiše status šest nacionalnih savjeta koji postoje u Crnoj Gori. Oni bi trebali da predstavljaju krovne organizacije u okviru kojih nacionalne manjine mogu ostvarivati svoja prva. S tim u vezi, postoji više nejasnoća. U prvom redu mislim na definisanje statusa tih savjeta, jer je još uvijek  neprecizno određen. Zato i postoji nedoumica da li predstavljamo udruženje građana, nevladinu organizaciju ili nešto treće. To je tema koju kandiduju predsjednici savjeta u razgovoru sa svim ministrima u crnogorskoj Vladi već četrnaest godina”, pojasnio je Vulić za emisiju “Multikultura”.
S druge strane, kaže, Zakon o manjinama im donosi više mogućnosti za ostvarivanje prava, kao i Zakon o ljudskim i manjinskim  pravima koji definiše status Fonda za manjine preko kojeg bi pripadnici nacionalnih manjina trebali da ostvaruju svoja prava, ali i realizuju projekte koji se tiču zaštite kulturnog i nacionalnog identiteta manjinskih naroda.
“U tu svrhu, država svake godine izdvaja oko million eura, a ona se u posljednje vrijeme ne raspoređuju na nacionalne savjete, već upućuju raznim udruženjima, nevladinim organizacijama i pojedincima koji kandiduju svoje projekte kod Fonda za manjine. Tu je i Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina CEKUM koji takođe ima svoje nadležnosti. Moram priznati da nacionalni savjeti do sada nisu ostvarili baš dobru saradnju sa ovom organizacijom, jer ona na izvjestan način i dalje neodređeno pliva kao ostrvo u moru. Trudimo se da kroz sva pomenuta, pravna akta i organizacije realizujemo svoje aktivnosti, doprinesemo afirmaciji manjinskog stanovništva u Crnoj Gori i pomognemo u izjednačavanju prava u mnogim aktivnostima”, kaže Vulić.
Napominje da je na  popisu iz 1991. godine u našoj zemlji bilo 13,5 odsto onih koji su se nacionalno izjašnjavali kao Muslimani.
“Danas taj procenat iznosi 3,3 odsto. Naš status u državi dodatno je ugrožen činjenicom da Muslimani nemaju svog autentičnog predstavnika u državnom parlamentu, dakle, u Crnoj Gori ne postoji stranka sa muslimanskim predznakom”, podsjetio je Vulić.
Napominje da su političke partije sa nacionalnim predznakom,  uglavnom te koji su vrhovni predstavnici manjinskih naroda u Crnoj Gori.
“U posljednjih dvadeset godina u svim sastavima Vlade naše države bio je samo jedan ministar koji se nacionalno izjašnjavao kao Musliman. Činjenica da smo jako prisutni u građanskim strankama govori o nama, a to da onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani danas nema na značajnim, političkim funkcijama u državi, više govori o ostalima. Upravo je zapošljavanje oblast društvenog života u kojoj je diskriminacija najzastupljenija”, smatra Vulić.
Poručuje da im nije potreban suživot, već život u punom smislu te riječi.
“Izjavljivao sam već da ću biti najsretniji onog trenutka kada budu ukinuti svi nacionalni savjeti. To će značiti da je crnogorsko društvo dostiglo svojevrstan napredak i da tada neće postojati potreba da branimo svoj nacionalni i kulturni identitet, već da smo sastavni dio njega unutar države kojoj pripadamo”, navodi Vulić.  
Međusobne predrasude su takođe povodi za etičko udaljavanje i diskriminaciju, a lokalne samouprave, ističe, moraju preuzeti veću odgovornost za implementaciju lokalnih, javnih politika, promovisanje demokratske kulture i u tom smislu imati proaktivan pristup.
“Rođen sam i odrastao u Kotoru, gradu koji vjekovima baštini i uvažava kulturu različitosti. Bio sam prilično iznenađen kada sam u jednom istraživanju, sprovedenom prije godinu i po dana, saznao da je na području opštine Kotor najveća distanca izražena prema građanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani. Razgovarao sam sa ljudima i shvatio da pomenute rezultate istraživanja tumače veoma površno. Međutim, trebamo gledati širu sliku. Ona, između ostalog, podrazumijeva, prihvatanje i uvažavanje drugačijih stavova, porijekla i običaja. Tolerancija se mora praktikovati na svim nivoima”, poručio je Vulić, ocijenivši odličnom saradnju sa predsjednicima ostalih pet nacionalnih savjeta u Crnoj Gori (Albanaca, Bošnjaka, Hrvata, Srba i Roma).

Reprizu emisije “Multikultura”, koju je uredila i vodila Sanja Čavor, možete poslušati večeras od 20 i 30 na talasima Radio Kotora.  

Tekst: Sanja Čavor
Foto: Facebook profil Sabrije Vulića