Društvo

Direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić kazala je u emisiji “Svjetlost zvuka” Radio Kotora da je Direktorat za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom koji je radio u okviru Ministarstva za ljudska i manjinska prava ukinut, a da nemaju informaciju ”ko će koordinirati sprovođenjem strategija za zaštitu diskriminacije i promociju jednakosti osoba sa invaliditetom (OSI)”.

“Delegacija Evropske unije prvenstveno Evropska komisija u svom izvještaju o stanju u Crnoj Gori za ovu godinu, istakla je nezadovoljstvo u brojnim oblastima, visok stepen diskriminacije osoba sa invaliditetom, socijalnu isključenost, te konstatovala da naša država nije uspjela da uskladi svoje zakonodavstvo sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, što je bila u obavezi još 2005. godine kada je i ratifikovana Konvencija. Država je odustala u nekom trenutku od usvajanja akcionog plana iako je on bio u nacrtu. Imajući u vidu da strategije, nažalost, ne definišu neke oblasti, kao što je na primjer zaštita od nasilja, eksploatacija svih oblika zlostavljanja osoba sa invaliditetom, pa se čak ni u oblasti koja tretira žene sa invaliditetom, ne prepoznaje da su one izložene dvostruko ili čak trostruko više svim oblicima nasilja, što dokazuju sva istraživanja, a naročito ona koje sprovode Ujedinjene nacije”, navodi Vujačić.

Kako ističe, UMHCG trenutno radi na 15 projekata.

“Moramo vrijedno raditi na projektima kako bismo nesmetano funkcionisali, pružali usluge osobama sa invaliditetom i isplaćivali zaradu zaposlenima, a za sve to na godišnjem nivou neophodno nam je pola miliona eura. Sprovodimo 15 projekata od kojih su neki podržani od strane ministarstava kroz konkurse za NVO, neki se realizuju saradnji sa ambasadama i EU fondovima, poput Fonda zapadni Balkan i raznih konkursa regionalnih organizacija koje su umrežne u velike evropske projekte. Projekti se prvenstveno odnose se na žene sa invaliditetom u različitim oblastima, bilo da je riječ o pristupu pravdi ili zapošljavanju. Kroz nekoliko projekata kroz različite ciljne grupe sprovodimo besplatnu pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć. U prethodnom periodu smo razvili džepni vodič za žene sa invaliditetom, koji sadrži objašnjenje kako da se  prepozna nasilje, kome i na koji način se može prijaviti, kao i mehanizme zaštite od nasilja. Vodič je tek izašao iz štampe i slijedi njigova distribudija. Urađen je kroz projekat Ćutanje nije opcija , koji je finansiralo Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Taj projekat je veoma značajan jer smo kroz njega nastavljamo aktivnosti na kojima smo radili prethodne godine”, objašnjava Vujačić.
Kada je u pitanju oblast nasilja osoba sa invaliditetom, dodaje, sve više se osnažuju da barem govore o njemu.

“Nažalost, OSI u malom broju prijavljuju nasilje, što nikako ne znači da ga ne trpe i da nisu izloženi. Žene uglavnom ne prijavljuju nasilje zbog nepovjerenja institucija, a s druge strane možemo govoriti o nepristupačnosti relevantnih institucija kao što su centri za socijalni rad, uprava policije, tužilaštvo, pa i sklonište za žene žrtve nasilja, dok s druge strane nemamo kontinuirane aktivnosti koje se odnose na ovu oblast da bi se žene sa invaliditetom dodatno podstakle, zbog čega je ono uglavnom tabu tema. U prethodnom periodu sproveli smo i školu dječjih prava kroz projekat koji podržava predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori,  tako da ćemo u narednom periodu sprovesti kampanju o samostalnom životu djece sa invaliditetom, a planirana je i izrada posebnog broja časopisa Disabilityinfo, posvećenog samostalnom životu mladih sa invaliditetom”, najavljuje Vujačić.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje i brojne obuke za osobe sa invaliditetom i uskoro će biti organizovan kurs za korišćenje računara.

U Udruženju radi 24 zaposlenih i 54 volontera.

“Prije tri godine formirali smo mrežu volontera koji pružaju podršku djeci i mladima sa invaliditetom. Aplikacija je dostupna na platformi vrsnjackapodrska.me. Osim za povezivanje sa volonterima na platformi, takođe postoji mogućnost da nam se obraćaju korisnici usluga i pišu nam koje su njihove potrebe, način na koji ih zadovoljavaju, kako bi voljeli da provode slobodno vrijeme, da li i koje prepreke imaju u procesu obrazovanja ili drustvenog života. Kada dobijemo predlog korisnika usluga, povezujemo ga sa volonterima  iz njegovog grada ili mjesta stanovanja. Mreža obuhvata volontera iz skoro svih gradova Crne Gore” zaključila je Vujačić.
 
Tekst: Tamara Vuković

Foto: UMHCG