Društvo

Eko centar „Delfin“, u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, realizuje projekat „eKo – zajedno održivo planiramo i upravljamo“, u okviru kojeg se sprovodi istraživanje s ciljem prikupljanja podataka za izradu novog Lokalnog plana zaštite životne sredine.

Tim povodom juče je u prostorijama Slavjanske čitaonice u Dobroti održana javna tribina i debata namijenjena građanima mjesnih zajednica Dobrota I, Dobrota II i Orahovac.

Tribini su prisustvovali članovi multisektorskog tima, koji čine predstavnici lokalne uprave, nadležnih službi i institucija, Komunalnog preduzeća, kao i građani i građanke Dobrote.

U ime organizatora, lokalne uprave i nadležnih institucija prisustvovali su Ljilja Radunović i Žarko Radulović iz Eko centra „Delfin“, Jelena Vuković iz Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, Sergej Čelanović iz Službe za inspekcijske poslove, Jelena Radunović iz Komunalnog preduzeća Kotor, Miodrag Kuželj iz Sekretarijata za investicije Opštine Kotor, dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora i Božidar Vukšić iz AD Luka Kotor.

Otvarajući tribinu, Jelena Vuković podsjetila je da je projekat usmjeren na prikupljanje i objedinjavanje podataka koji će poslužiti kao osnova za izradu novog Lokalnog plana zaštite životne sredine. Kako je navela, u prethodnoj fazi predstavnici Eko centra „Delfin“ razgovarali su sa građanima i mjesnim zajednicama kako bi identifikovali ključne probleme, potrebe i prijedloge.

„Na osnovu upitnika i sugestija građana definisali smo prioritetne oblasti i mjere i napravili bazu podataka. Nacrt akcionog plana dostavljen je mjesnim zajednicama na uvid, kako bi dale svoje sugestije i komentare. Večeras smo ovdje sa multisektorskim timom upravo da razgovaramo o tim prijedlozima i čujemo šta građani misle“, kazala je Vuković.

Ona je navela i da su iz Mjesne zajednice Orahovac, čiji predstavnici nisu bili u mogućnosti prisustvovati već dostavljene primjedbe elektronskim putem, koje će biti razmotrene u okviru procesa konsultacija. Pismo je pročitano prisutnima na kraju tribine.

Ljilja Radunović iz Eko centra „Delfin“ pojasnila je da je u pripremu baze podataka uključen širi krug stručnjaka iz različitih oblasti – od vodosnabdijevanja i pomorstva do klimatskih promjena, energetske efikasnosti, buke i drugih pitanja koja su zakonom predviđena kao sastavni dio lokalnog plana zaštite životne sredine.

„Anketa je pokazala da građani smatraju da su među prvim i osnovnim problemima u Kotoru vodosnabdijevanje, upravljanje otpadnim vodama, inspekcijski nadzor i saobraćaj, pa tek onda ostale oblasti. Zbog toga smo ovaj plan dodatno proširili i posebno obradili saobraćaj i inspekcijski nadzor“, kazala je Radunović.

Tokom tribine bilo je riječi i o realizaciji prethodnog Lokalnog plana zaštite životne sredine. Petar Đurović iz Jedriličarskog kluba „Lahor“ pitao je koliko je planiranih aktivnosti sprovedeno, a saopšteno je da je prethodni plan realizovan oko 65 odsto. Istaknuto je i da treba imati u vidu period pandemije COVID-19, koji je usporio realizaciju pojedinih aktivnosti. Ovaj podatak ulio je određenu dozu povjerenja da će i mjere predviđene novim planom biti sprovedene.

Najviše vremena posvećeno je pitanju vodosnabdijevanja i problemu zaslanjenja vode, koji je tokom ljetnjih mjeseci posebno pogodio Dobrotu i okolne mjesne zajednice.

Predsjednik Mjesne zajednice Dobrota, Vedran Milošević ukazao je na to da tribini ne prisustvuje predstavnik Vodovoda, ocjenjujući da je riječ o jednom od ključnih pitanja za stanovnike ovog područja. Tokom rasprave ukazano je na višenedjeljni problem sa slanom vodom tokom ljetnje sezone, ali i na potrebu da građani dobiju jasnije informacije o tome šta mogu očekivati u narednom periodu i kakva se rješenja planiraju kako se isti problem ne bi ponovio naredne turističke sezone.

Žarko Radulović iz Eko centra „Delfin“ objasnio je da odsustvo predstavnika određene institucije ne znači da primjedbe građana neće biti evidentirane i razmatrane. Sve nove sugestije, kako je naveo, biće prikupljene i kandidovane multisektorskoj radnoj grupi, nakon čega mogu biti ugrađene u dokument.

U okviru predloženih mjera već je navedena potreba obezbjeđivanja dodatnih rezervi vode za piće tokom ljetnjih mjeseci, kao i ispitivanja izvorišta koja trenutno nisu u upotrebi.

Dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora naglasila je da cilj tribine nije da se na licu mjesta riješi svaki pojedinačni problem.

„Cilj je da u plan stavimo sve ono što može da nam koristi. Ako nešto uvrstimo u plan, imamo veće mogućnosti da od nadležnih institucija tražimo da to i realizuju. Zato treba da definišemo konkretne mjere, aktivnosti i stvari koje mogu da nam pomognu da probleme riješimo“, objasnila je Mačić.

Ona je dodala da, ukoliko građani smatraju da postojeće mjere nisu dovoljne, dokument može biti dopunjen obavezama koje će omogućiti transparentnije podatke o vodosnabdijevanju i potrošnji, kao i drugim informacijama koje bi mogle pomoći u sagledavanju i rješavanju problema.

U nastavku tribine građani su ukazali i na niz drugih komunalnih i ekoloških problema sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Jedna od tema bila je prihrana plaža, kao i potreba redovnog čišćenja kanala i izvorišta. Ukazano je i na nedostatak odgovarajuće evidencije i kontrole, uz kritike na račun rada nadležnih inspekcijskih službi.

Predstavnik Jedriličarskog kluba „Lahor“ govorio je i o problemu otpadnih voda na pojedinim lokacijama, gdje se, prema riječima učesnika tribine, javljaju veoma neprijatni mirisi. Od Vodovoda i kanalizacije očekuje se konkretnije rješenje ovog problema. Građanima je sugerisano da ovakve slučajeve odmah prijave Vodovodu i nadležnoj inspekciji, budući da nadležne službe raspolažu podacima o objektima koji nisu priključeni na kanalizacionu mrežu i nakon prijave mogu preduzeti mjere iz svoje nadležnosti.

Značajan dio diskusije odnosio se i na saobraćajne gužve i nedostatak parking prostora. Kao jedno od mogućih dugoročnih rješenja istaknuto je unapređenje javnog prevoza – češći polasci, pristupačnije cijene karata i uvođenje „pametnih“ autobuskih stajališta i sistema putem kojih bi građani mogli u realnom vremenu da dobiju informaciju kada autobus stiže.

Kao jedan od problema sa kojima se Kotor suočava pomenut je i masovni turizam, odnosno pritisak velikog broja posjetilaca na saobraćajnu, komunalnu i drugu infrastrukturu grada.

Razgovaralo se i o načinu odlaganja otpada. Ukazano je na slučajeve u kojima građani kante za otpad, umjesto da ih drže u okviru svojih posjeda i iznose u vrijeme predviđeno za pražnjenje, ostavljaju na javnim površinama. Sa tribine je zbog toga upućen apel građanima da odgovornije postupaju sa odlaganjem otpada i na taj način doprinesu urednijem izgledu naselja.

Među pitanjima za koja je predloženo da budu dodatno razmotrena u okviru novog Lokalnog plana zaštite životne sredine našla se i problematika otvorenog bazena u Kotoru.

Govoreći o daljoj proceduri, Žarko Radulović objasnio je da je zadatak Eko centra „Delfin“ da prikupi i sistematizuje podatke, nakon čega će oni biti predati Opštini Kotor. Na osnovu njih biće pripremljen nacrt plana, koji će ponovo biti dostupan javnosti kroz proces javne rasprave.

„Pritisak javnosti je ogroman, samo nije artikulisan. Upravo zato građani treba da dolaze na javne rasprave, kako bi se osjetio taj pritisak na lokalnu upravu i kako ovo o čemu pričamo ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru, već da se što veći dio planiranog u naredne četiri godine zaista realizuje“, kazao je Radulović.

Radulović je poručio da građani svoje zahtjeve treba da artikulišu ne samo kroz javne tribine i rasprave, već i preko svojih predstavnika u lokalnom parlamentu, kako bi se pitanja poput vodosnabdijevanja otvorila pred nadležnima i kako bi javnost dobila konkretne odgovore.

Primjedbe i prijedlozi prikupljeni tokom susreta biće razmatrani u daljem procesu izrade dokumenta, koji će prije konačnog usvajanja ponovo biti predmet javne rasprave. Najavljen je i treći susret sa građanima mjesnih zajednica, čime će biti nastavljen proces konsultacija i prikupljanja prijedloga za izradu novog Lokalnog plana zaštite životne sredine.

Mihaela Moškov