Društvo

U okviru obilježavanja godišnjice "Peraškog boja iz 1654. godine" u organizaciji Muzeja grada Perasta, MZ Perast i Društva prijatelja grada Perasta, sinoć je u prostorijama peraškog muzeja organizovan okrugli sto i projekcija ranijih godina nasnimljenog materijala u vezi sa običajem pučke svečanosti.

Tema okruglog stola bila je  “15. maj 1654. godine i očuvanje peraškog viševjekovnog običaja Gađanje kokota”, a govori su: Tina Braić Ugrinić, Aleksandar Dender, David Braić, Andro Radulović, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić i Stefan Šljukić iz NVO za zaštitu prava životinja ,,Korina”.

Prisutne je ispred organizatora najprije pozdravila v.d. direktorice OJU ,,Muzeji” Jelena Radonjić.

Svoje izlaganje prva je iznijela predstavnica Društva prijatelja Perasta Tina Braić Ugrinć, koja se osvrnula na istorijske činjenice Peraškog boja iz 1645. godine, ističući da se običaj gađanja kokota koji simbolizuje neprijatelja, baštinio i u Kostanjici, Strpu, Risnu i Mulu, ali da se samo u Perastu zadržao.

,, Kokot se ranije gađao u jutarnjim satima, a kasnije pred zalazak sunca. Gađao se iz tzv. štuca, a danas iz maokalibarske puške. Bili su periodi u prošlosti kada bi se ovaj datum pomjerao i slavio nekom drugom prilikom, ali nikad za ovih skoro 400 godina nije se ukidao. Postoji tonski zapis pokojnog  Luke Vidovića iz Risna u kotorskom arhivu, koji govori o gađanju kokota u Risnu. Nije se pravila tolika svečanost kao u Perastu jer je Risan bio siromašniji, ali ističe da se ni jedna uprava nije zakonom mješala u običaje mjesta jer je važilo pravilo “uso di paese”. Ni jedna uprava do danas ovaj običaj nije sagledavala u negativnom kontekstu. Nijedan prijavjeni sučaj kroz istoriju da je neko zloupotrebio oružje i koristio ga u druge svrhe. Danas, nakon četiri vijeka život utemeljenog običaja, nekome je zasmetao. Diranjem u tradiciju radi se na njenom postepenom runjenju ali i satiranju”, poručila je Braić Ugrinić.

Na temu Bokeljska mornarica  Kotor i peraški običaji kao čuvari tradicije, govorio je  predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice Aleksandar Dender.

,, Kolo Bokeljske mornarice i peraški drevni običaj crnkvene proslave Gospe peraške, odnosno pobjede nad Turcima 1654. godine koji uključuje i gađanje kokota, moramo posmatrati kao zajedničku tradiciju oko koje se učvršćuju i njeguju lokalni identiteti Kotora i Perasta. U ovoj proslavi aktivno učestvuje Bokeljaska mornarica , sa svečanim defileom i igranjem kola Svetog Tripuna ispred crkve Svetog Nikole. Nakon 366 godina , ovaj tradicionalni običaj je na putu da nestane usijed protivljenja NVO Korina iz Nikšića, koja je na osnovu Zakona o zaštiti  dobrobiti životinja podnijela prijavu i inicijativu da se spriječi gađanje kokotata i njegova zamjena limenim”, kaže Dender.

Mještanin David Braić ističe da je obaveza mlađih generacija da očuvaju svoje običaje u izvornom obliku.

,, Tradicija duga više od 350 godina znači da je ovaj običaj preživio razne uticaje, ratove, promjene ideologija, država i društvenih uređenja. Imajući u vidu sa kojim se sve promjenama suočavamo za vrijeme života jedne generacije treba da gledamo sa poštovanjem na nešto što je mnogo starije od nas. Sve što traje tako dugo kao ovaj običaj mora biti utemejeno na pravičnosti, čistoti i opštem dobru. Preživio je do danas jer je supstanca njegove osnovne ideje ostala u nama kao dovojno snažna. Dužnost naše generacije je da tu ideju prenosimo na nove naraštaje, jer ne možemo prenijeti iskru tradicije na svoje potomke ako ona ne postoji u nama”, nagasio je Braić.

Peraštanin Andro Radulović govorio je u trostrukom svojstvu, potomka jedne od starih peraških porodica, kao predstavnik Društva prijatelja Perasta i kao neko ko je dva puta pogodio kokota.

,, Svjedoci smo da svaka reklama i razlgednca Crne Gore sadrži dio posvećen Perastu. Misim da nema stranog državnika ili delegacije koji prilikom posjete Crnoj Gori nisu obišli i Perast. Međutim, Perast ne čine samo lijepe plate i prelijep pogled na ostrva i Verige. Perast su ljudi i običaji koji ga čine živim i bez kojih bi bio samo lijepo turističko naselje, ali bez duše. Postoje podaci da se kokot gađao i prije 1654., kako u samom Perastu tako i u okolnim mjestima. Čak je postojao običaj gađanja ne samo na moru nego i u drvetu , gdje su mladi Peraštani vježbali odbranu svog mjesta gađajući kokota. Simbol kokota je veoma prisutan u ovdašnjem narodu “, navodi  Radulović.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić je podsjetio da je Savjetu od NVO za zaštitu dobrobiti životinja zatraženo da isprati i provjeri postupanje policije, povodom obavještenja da se 15.05.2019. na području opštine Kotor planira upotreba vatrenog oružja, na javnom mjestu kao dio tradicionalne manifestacije .

,, Savjet je tada ocijenio da je vrijeme da se preispita karakter i sadržaj konkretne tradicionalne manifestacije čije sve aktivnosti i sadržaji moraju biti u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore. Pozvali smo Mjesnu zajednicu Perast, Društvo prijatelja Perasta i Opštinu Kotor da pažjivo razmisle i revidiraju sadržaj manifestacije, koja bez obzira što je tradicionalna , mora da prepozna poštovanje zakona u vezi sa upotrebom oružja i moralni napredak u vezi sa preispitivanjem i odbacivanjem tradicionalizma  kada je riječ o tretmanu životinja. Pozvali smo i Vladu Crne Gore  naročito njeno savjetodavno tijelo za brigu o životinjama, da podnesu aktivnost i napore u pravcu zaštite dobrobiti životinja. Preporučili smo Upravi policije da ubuduće privremeno ograniče javno okupljanje ove vrste, odnosno istu prekine ukoliko se ponovo realizuje na isti način”, kazao je Čelebić.

Stefan Šljukić iz NVO za zaštitu prava životinja ,,Korina” ističe da ova NVO nema ništa protiv Peraštana i peraških običaja.

,, Smatram da je očuvanje običaja upravo očuvanje duha i tradicije jednog mjesta, međutim, način na koji se taj običaj ubijanja kokota odigrava u Perastu, nije u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Što znači da nama kao NVO, jedino daje mogućnost da podnosimo prijavu, kako zbog upotrebe vatrenog oružja na javnom mjestu tako i zbog mučenja i ubijanje životinja. Nadam se da ćete prepoznate štetno ponašanje u odnosu na sam običaj. Zakon o zaštiti dobrobiti životinja striktno zabranjuje ubijanje životinja u ritualni svrhe, on dozvoljava sa druge strane ubijanje životinja u religijski svrhe. Trenutno se radi na izmjenama tog zakona , gdje NVO Korina predlaže između ostalog uvođenje zabrane ubijanja životinje bez omamljivanja”, objašnjava Šljukić.

Nakon izlaganja učesnika okruglog stola uslijedila je diskusija.

Moderatorka programa bila je Biserka Milić.

Podsjetimo, zbog epidemiološke situacije sa COVID 19 virusom, tradicionalna proslava se ove godine se nije održala na uobičajen način.