Društvo

Viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora dr Branka Pestorić mišljenja je da kao pojedinci imamo veliku odgovornost, ali isto tako i da  možemo puno uraditi na zaštiti životne sredine, posebno kada je riječ o upotrebi i odlaganju plastičnih kesa. 

Ova ambalaža, koju u svakoj prilici kada je to moguće treba zamijeniti starim dobrim cegerima, veliki je problem i za morski ekosistem. 

„Tako na primjer, morske kornjače često uginu jer plastičnu kesu zamijene meduzom, kojom se inače hrane. Epilog je nerijetko fatalan po ovu ugroženu vrstu“, kazala je Pestorić za Radio Kotor. 

Mišljenja je da bi država morala sistemski da riješi pitanje upotrebe plastične ambalaže.   

“Svi smo spremni da kritikujemo, a posebno na društvenim mrežama. Da li je riječ o bušenju i istraživanju nafte, da li je u pitanju neka uginula životinja… Jako puno kritika se pošalje, ali mi kao pojedinci i dalje proizvodimo jako puno smeća. Jedna prosječna porodica na sedmičnom nivou donese puno kesa iz prodavnice , iako svi mi imamo negdje cegere kod kuće, ali smo lijeni da to sporvedemo u praksu. Mislim da je jedan veliki zadatak, prije svega ispred države i da je to sistemska aktivnost koja mora da se sprovede, odnosno da se pokuša nekako da se  upotreba plastike svede  na minimum, jer sve to u nekom momentu dođe u more. Mikroplastika je jedan od velikih problema i sada aktuelnih tema o moru. Ona preko bioakumulacije, nažalost, dolazi i do raznih organizama koje mi koristimo za konzumaciju, a takođe može da bude i jedan od uzroka uginuća morskih kornjača na što smo veoma osjetljivi”, kazala je Pestorić. 

Naime, Crna Gora se nalazi na putu morskim kornjačama koje polažu jaja na jugu kod grčkih ostrva, a hrane se u sjevernom dijelu Jadrana. 

“Morske kornjače su tako vrlo česti putnici ili prolaznici crnogorskih obala i zato ih nerijetko nalazimo na obali uginule”, kazala je Pestorić.