Društvo

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Uoči uručenja bronzane plakete “Europa nostra” OJU “Muzeji” Kotor za projekat “Pacijenca”, koji je posvećen očuvanju, prezentaciji i prenošenju vještine izrade Dobrotske čipke, danas je u Galeriji solidarnosti održana konferencija za medije.

U središtu projekta je Dobrotska čipka, odnosno vještina njene izrade, koja je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Kako je na početku kazala mr Jelena Čečur iz OJU “Muzeji” Kotor, nematerijalna baština ima jednu posebnost; ne možemo je sačuvati samo tako što ćemo je dokumentovati, izložiti ili o njoj govoriti.

Da bi zaista živjela, ona mora da se prenosi sa čovjeka na čovjeka i sa generacije na generaciju.

“Taj značaj, ali i potrebu da se djeluje kako bi se vještina ostala sačuvana i nastavila da živi, prepoznala je OJU Muzeji Kotor. Upravo iz te potebe i odgovornosti prema nasljeđu nastao je projekat Pacijenca. Vrijednost takvog pristupa prepoznata je i na evropskom nivou. Pacijenca je nagrađena priznanjem Europa Nostra u kategoriji Obrazovanje, obuka i vještine, kao jedan od 30 projekata iz 18 zemalja, odabranih među 261 prijavom iz 40 evropskih zemalja”, navela je i dodala da poseban značaj ovom uspjehu daje činjenica da je “Pacijenca” prvi projekat iz Crne Gore nagrađen ovim priznanjem u posljednjih 25 godina.

Prije same ceremonije dodjele plakete, koja će biti održana u podne u Katedrali Sv. Tripuna, o projektu, njegovom značaju, evropskom priznanju i o Dobrotskoj čipki kao živom kulturnom nasljeđu na pres konferenciji su govorile direktorica OJU Muzeji Kotor, dr um. Dušica Ivetić, čuvarka izrade Dobrotske čipke, Nadažda Nada Radović i generalna sekretarka organizacije “Europa Nostra”, Sneška Quaedvlieg Mihailović.

Po riječima direktorice OJU Muzeji Kotor, dr um. Dušice Ivetić, nagrada “Europa Nostra” za ovu ustanovu bio je značajan pokazatelj da je to što radi prepoznato na evropskom nivou i da je u svom lokalnom kontekstu uspjela da Dobrotsku čipku poveže sa širokim evropskim nasljeđem čipkarstva.

“Kada smo 2021. sa Nadom pokrenuli sada već Školu dobrotske čipke, bilo je evidentno da ono što nedostaje u ovom procesu jeste kontinuitet i kontinuirana obuka i da je usljed takvog jednog nedostatka čipka bila ugrožena. Nada je godinama čuvala ovu vještinu, jedina je zvanično priznata čuvarka vještine Dobrotske čipke, i čekala je pravi trenutak da, kako ona kaže, neka institucija shvati značaj Dobrotske čipke i pomogne da je očuvamo i za budućnost sačuvamo. Ono što je uslijedilo su kontinuirane radionice, nakon pet godina 60 polaznica, povezivanje sa čipkarskim gradovima u okruženju, učešće na međunarodnim festivalima”, navela je Ivetić, podsjetivši da je ove godine pokrenut Međunarodni festival čipke, sa učešćem udruženja iz Italije, Hrvatske i sa polaznicama škole u Kotoru.

Izrazila je zadovoljstvo što je zajednica vezilja sve brojnija.

“Ono što je karakteristično za našu školu jeste uzajamna ljubav, poštovanje i ono što svi ističemo jeste da u takvoj atmosferi upravo i ta Pacijenca o kojoj govorimo i kao vrijednost koja je potrebna da je se u našem savremenom društvu sjetimo i njegujemo. Dakle, na tim radionicama se njeguje i pacijenca i međusobno uvažavanje i poštovanje. Nastavljamo sa festivalom, proširenjem na nivou Mediterana”, rekla je ona.

U planu je, najavljuje, da se na naredni festival pozovu i udruženja sa Kipra, sa čijom čipkarskom tradicijom su imali priliku da se upoznaju tokom dodjele nagrade “Evrope Nostra” na Kipru.

“Ova nagrada za nas je bila jedan jak podstrek da nastavimo i ono što je svakako podstigla jeste da se probudi još veće interesovanje. Sada ne možemo ni da obezbijedimo prostorno za toliki broj prijava za obuku, tako da hvala Evropa Nostri, Evropskoj komisiji koji su prepoznali značaj ovog projekta i dali nam dobar vetar u leđa”, poručila je Ivetić.

Čipka je blago koje se ne radi - ono se osjeća, ono živi, ocjenila je Nadežda Radović, čuvarka izrade Dobrotske čipke.

“To je jedna živa rijeka kojoj se ne dozvoljava da stane, nema suvog korita. Od 12. vijeka je počela da teče i teče do dana današnjeg. U strahu da ne nestane, teško je kada knjiga padne na dva slova nema što da se nauči, ali ako neko ta dva pretvori u četiri, pa tako sve dva po dva, evo nove knjige, novog znanja. Tada se desio momenat samo u duši jedne osobe koja je htjela da ono što je vidjela i osjetila jednu uzbuđenost, ljubav neviđenu, poštovanje prema toj bjelini i tom radu. Ko je radio i pripremao; žene stare Dobrote, rimokatolkinje i tako sve do 17 vijeka. Od tada na ovamo kreće malo brži rad na vrijednijem platnu i ljepšim koncem, pa stade. Tada se pojavila osoba koja se zaljubila u to i čekala. Evo nas danas 2021., nije jedna, nego više od 60 među, kojima su tri učiteljice-vezilje koje su u drugoj godini rada počele nauk, to su Dubravka Ivetić, Vida Čečur i Ljubica Krivokapić. One prenose, one se srcem raduju kada vide da neko novi dođe i da hoće da nauči”, rekla je Radović, naznačivši da, kada krene prvi bod, postaje se “rob čipke”. Izrazila je nadu da će Kotor dobiti Galeriju Dobrotske čipke.   

Nagrada “Europa Nostra”, poručila je generalna sekretarka organizacije “Europa Nostra”, Sneška Quaedvlieg Mihailović, smatra se Evropskim oskarom kulturne baštine. 

“Posebno nam je drago što je ovakav projekat, koji uključuje zajednicu i pogotovo snagu žena, umjeće žena, strpljenje žena slavi i to je jedna ogromna simbolika za Evropu i za čitav svijet. Posebno smo ponosni što je takva jedna organizacija civilnog društva koja postoji sad 63 godine, sa sjedištem u Hagu i u Briselu, ali imamo habove, počeli smo da otvaramo hubove po raznim gradovima u Evropi, možda jednog dana bude i hub u Kotoru, ali jako nam je čast i odgovornost što to radimo uz saradnju i uz pomoć Evropske unije. To samo pokazuje da ta saradnja između javnih institucija i civilnog društva je ključna i pokazuje takođe da sljedeće godine slavimo 25 godina ove nagrade, znači zajedno sa Evropskom unijom na taj način, na najljepši mogući način, u stvari govorimo da kulturnoj baštini, zaštiti kulturnoj baštini, zajednici, umjetnicima, zanatlijama, svima onima koji imaju znanje vezano za kulturnu baštinu, da treba dati mnogo veći značaj, da treba uložiti mnogo veća i financijska sredstva na svim nivoima, od lokalnog do evropskog nivoa i svjetskog nivoa, jer na kraju krajeva Kotor i Boka Kotorska kulturna i prirodna svjetska baština, a i Dobrotska čipka je na Listi nematerijalne baštine čovječanstva”, kazala je između ostalog.