Društvo

Povodom 108. godišnjice Pobune mornara u Boki, članovi UBNORA Kotor položili su vijence u i odali počast stradalim mornarima.

Vijence su položili članovi UBNORA, i to delegacija sa Stevanom Radunovićem, potpredsjednikom SUBNORA, i Draganom Mitovim Đurovićem, generalnim sekretarom SUBNORA Crne Gore, delegacije UBNORA Herceg Novog, Tivta i Budve, kao i članovi i simpatizeri UBNORA Kotor, građani i potomci poginulih.

Skup je započeo minutom ćutanja i polaganjem vijenaca, nakon čega se prisutnima obratio predsjednik UBNOR-a i Antifašista Kotor, Jovo M. Bećir.

On je podsjetio da su se okupili kako bi obilježili 108 godina od Pobune mornara u Boki, odali počast četvorici strijeljanih mornara, vođama i učesnicima pobune, desetini umrlih mornara tokom sudskog procesa, dvojici poginulih tokom same pobune, kao i svim pobunjenim mornarima, te da bi ovaj značajni istorijski događaj sačuvali od zaborava.

Bećir je govorio o teškim uslovima života mornara, gladi, nepravdi, surovom odnosu oficira, zabranama i uticaju revolucionarnih ideja koje su dovele do organizovanja jedne od najvećih pobuna naoružanih mornara. Istakao je da je organizacija bila snažna, sa komitetima na brodovima i podrškom lokalnog stanovništva i radnika na prisilnom radu.

Posebno je naglasio držanje osuđenih Františeka Raša, Jerka Šižgorić, Mata Brničevića i Antona Grabara prije pogubljenja.

„Držanje osuđenih pred prijekim vojnim sudom dostojno je sjećanja, osobito Raša, koji je u zapisniku prijekog suda 7. februara 1918. godine izjavio: ‘Ja se borim za ideju, makar morao za nju i poginuti. Morao sam raditi kao što sam i radio i pod istim okolnostima opet bih tako’’, podsjetio je Bećir, dodvši da Raš nije dopustio da mu vežu oči na strijeljanju, govoreći, ,,Uvijek sam istini gledao u oči, pa hoću da gledam i smrti u oči.’’ Šižgorić je, prije nego su mu vezali oči, rekao: ,,Zar i vi vojnici za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas usmrtite?’’

Naglasio je da njihova žrtva nije bila uzaludna i da su svijetle tradicije revolucionarnih mornara, koji su se suprotstavili tiraniji i ratu, kasnije dobile svoju punu potvrdu u antifašističkoj borbi od jula 1941. godine.

Prije polaganja vijenaca u Škaljarima, delegacije su položile vijence i u Lipcima, odajući počast borcima strijeljanim u Lipcima prije 83 godine.

Mihaela Moškov