Društvo
U KOTORU PO PRVI PUT OSVIJETLJENA MINORA
Vrhovni Rabin Crne Gore Ari Edelkopf danas je na Trgu od oružja po prvi put u Kotoru, osvjetlio Menoru povodom praznika Svjetlosti – Hanuke.
Edelkopf je tom prilikom čestitao Hanuku svima.
,,Hanuka Sameah, srećna Hanuka. Poštovani stanovnici turističkog grada Kotora, dobrodošli na prvi događaj - Hanuka u novoj istoriji Kotora i Crne Gore. Kada svaki dan gledamo na Minoru to nam daje snagu i nadu. Svjetlost Minore nam ukazuje na našu snagu i jedinstvo. Nismo svi isti, ali svako od nas ima posebnu funkciju i misiju u životu. Svako od nas treba da svijetli i sija. Ovaj poseban grad Kotor takođe je dobio Minoru i ona će da sija pred milionima gostiju iz cijelog svijeta. Njena istorija spaja sve vjere i narodnosti, a ona daje primjer da Kotor ima jedinstvenu vezu sa jevrejskom istorijom. Često dobijam pozive i mejlove od Jevreja iz cijelog svijeta koji me pitaju za Kotor. Svi vole Kotor”- kazao je Edelkopf.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić čestitao je Hanuku i izrazio zadovoljstvo “što ove godine imamo priliku da i u Kotoru osvjetlimo Minoru i na taj način obilježimo ovaj značajni jevrejski praznik”.
,, Kotor je jedan od rijetkih ili čak i jedini grad u Crnoj Gori koji ima jevrejsko nasljeđe i restaurirano jevrejsko groblje, ono što je na ponos grada. Jevreji su umnogome ostavili pečat na istoriju grada Kotora. Zbog toga je još veće zadovoljstvo što imamo priliku da po prvi put na ovaj način obilježimo Hanuku”- poručio je Jokić.
Prisutne je pozdravio i predstavnik jevrejske zajednice za Kotor Dražen Lutovac.
Nakon što je osvijetljena Minora prisutni su imali priliku da probaju poslastice koje se tradicionalno pripremaju za ovaj praznik.
Osvjetljavanju Minore prisustvovao je i potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević.
Podsjetimo, običaj postavljanja velikih Menora na javnim mjestima u vrijeme Hanuke u prijestonicama i glavnim gradovima širom svijeta, je tradicija koju je otpočela globalna međunarodna organizacija Habad Lubavič / Chabad Lubavitch predvođena Rabinom Menahem Mendelj Šnerson-om. Šefovi država, premijeri, gradonačelnici i drugi visoki zvaninici po cijelom svijetu pridružuju se ceromoniji osvjetljavanja Menore za Hanuku.
Menora je prvi put postavljena u Podgorici 2018 na Trgu Nezavisnosti i bila je postavljena svih narednih godina uključujući i prošlu godinu kada smo postavili Menoru pored Sat Kule.
Praznik Hanuke proslavlja dva čuda.
#1: Kad su Makabejci oslobodili Hram od Helenista, našli su samo malu količinu maslinovog ulja dovoljnog za punjenje menore. Problem je bio u tome što je to bilo dovoljno za osvjetljavanje menore samo za jedan dan (a bilo je potrebno osam dana da se proizvede novo čisto ulje). Svejedno su ga upalili, i za čudo, ulje je gorjelo osam dana.
#2: Hanuka proslavlja drevnu pobjedu Makabejaca, male grupe jevrejskih boraca, protiv helenističkih ugnjetača, u njihovoj borbi za vjerske slobode u Zemlji Izraela.
U znak secanja na čudo koje se desilo sa uljem, jevreji jedu hranu prženu na ulju, kao što su i latkes (pržene palačinke od krompira) i krofne. Za vrijeme ovog praznika uobičajeno je jesti i mlečna jela. Deca dobijaju “Gelt”, novac na poklon i igraju se sa ”Dreidel ” Savivonom (zvrk).
Hanuka se takođe naziva i „Praznik Svjetlosti“. Svijetlost nas uči nekim mnogo važnim Lekcijama:
Priroda svjetlosti je takva da jedna svijeća može upaliti mnogo svijeća, i bez obzira na to koliko svijeća upali, njen sopstveni sjaj nikada nije umanjen. Možemo da osvijetlimo živote onih oko nas, ali to nikada neće umanjiti našu sopstvenu svjetlost. Naprotiv, učiniće da naši životi sijaju još jače i još značajnije.
Priroda svijetlosti je da uvijek pobjeđuje tamu. Mala količina svjetlosti raspršuje mnogo tame. Ovo nam daje veliku nadu i veliko pouzdanje, nudi nam sigurnost da će dobrota i ljubaznost na kraju pobijediti tamu i laž.
Hanuka sadrži univerzalnu poruku za ljude svih konfesija – poruku slobode, pobjede dobra nad zlom, svjetlosti nad tamom. Osim navedenog simbolizma, Menora je i indikator pluralizma i tolerancije, koji su tako bitni našem društvu.
Tekst i foto : Tamara Vuković