Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

28.12.2019
1124

TRIBINA U MANASTIRU PODLASTVA O KRIVOŠIJSKOM USTANKU-OFORMLJEN ODBOR ZA ODBRANU SVETINJE

U grbaljskom manastiru Podlastva sinoć je oformljen “Odbor za odbranu svetinje”, a brojni građani iz sve četiri bokeške opštine pristigli na tribinu "Ustanak u Boki Kotorskoj 1869. godine", u organizaciji Matice Boke i Narodne biblioteke Budve, razgovarali su sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Аmfilohijem o načinu daljeg djelovanja zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Usvajanje zakona izazvalo je nezadovoljstvo i proteste vjernika i sveštenstva Srpske pravoslavne crkve, koje se manifestovalo i blokiranjem saobraćajnica širom Crne Gore, među kojim i raskrsnice na magistrali ka Kotoru, Budvi, Tivtu i Radovićima.

Svojevrsni sabor naroda Boke, kako su ga okupljeni nazvali, blagoslovio je arhijerejski namjesnik bokokotorski, paroh kotorski, protojerej – stavrofor Momčilo Krivokapić, a prisustvovao mu je i predsjednik opštine Budva Bato Carević.

U ime Matice Boke prisutne je pozdravio Ivo Knežević.

„Pitanje svih pitanja je da li bi nas bilo danas ovdje da nije bilo hrabrosti i žrtava naših predaka“, poručio je Knežević.

U uvodnoj riječi u ime Inicijativnog odbora za obilježavanje Bokeljskog ustanka 1869. godine Željko Ćetković se osvrnuo na istorijat ovog značajnog događaja, kazavši da su bokeški ustanici primorali Tursku i Austrougarsku da naprave savez protiv njih.

„Ja danas vjerujem, ako smo složni kao prije 150 godina, da možemo da postignemo sve što su zahtjevi savremenog doba“, kazao je Ćetković.

Nakon interesantnih i opsežnih izlaganja akademika Zorana Lakića,  dr. Miroslav Luketić, mr. Sava Martinovića i Marka B. Ivanovića, obratio se paroh gornjogrbaljski Mijajlo Backović.

“Upravo dok je trajao ovaj skup u Nikšiću policija je tukla građane koji su se skupili ispred hrama, a u Beogradu ispred ambasade Crne Gore studenti sa svojim profesorima i opozicioni političari izražavaju svoje neslaganje sa ovim zakonom”, kazao je otac Mijajlo Backović.

On je kazao da “Crkva Božija nikada neće ostaviti svoj narod” i da se u Crnoj Gori dešava apsurdna situacija da “nekršteni hoće da osnivaju Crkvu”.

“Ovo je svojevrsni sabor Bokelja ovoga kraja. Večeras vidim da imamo Grbljana, Krivošijana, Maina, Pobora, Paštrovića, Budvana,  Novljana, znači svi Bokelji su tu. Pitamo našeg Vladiku kako ćemo da nastavimo. Znam da su mitropolit i vladika Joanikije juče prepustili vjernom narodu isključivu organizaciju, nakon čega se priključilo sveštenstvo i naše  NVO. 45 ruku, među kojima nažalost i naša braća rimokatolici i  muslimani podigli su svoje ruke i pored molbe mitropolitove da se odloži, da sačekamo Rođenje Hristovo. Nisu pristali slušajući bezumlje jednog čovjeka”, kazao je otac Backović.

On je naznačio da je za njega Zakon ništavan i da ga ne priznaje jer je donesen na krajnje neustavan način.

Istakao je i da su građani okupljeni u manastiru glasanjem sinoć ostali pri zakletvi koju su dali na Trojičidanskom, a zatim i na Svetovasilijevskom saboru, kao i prethodne noći kada su rekli da će baraniti svoje svetinje i da će u svim gradovima napraviti odbore.

Na poziv jednog od učesnika tribine “onima koji su glasali DPS da to više nikada ne urade”, otac  Backović je kazao da “onoga trenutka kada je ta stranka počela da goni Crkvu Božiju kroz svoj program, institucionalno, od tog trenutka morate da odlučite da li ćete da budete članovi DPS-a ili Crkve Božije”.

Mitropolit Amfilohije je govorio o pozitivnim primjerima ophođenja policajaca u prekjučerašnjim dešavanjima, koji su mu prilikom zaustavljanja na putu od Cetinja do Podgorice kazali “Vladiko blagoslovite, imate punu našu podršku”. Podsjetio je i na poslanike muslimanske vjeroispovjesti koji su “stali u odbranu pravoslavnih svetinja”. Podsjetio  je na primjer Isa Mahmutovića koji svojedobmo nije želio da ruši lovćensku kapelu, zbog čega je dobio otkaz. “Sreo sam se sa njegovim sinom prije godinu u Parizu i dodijelio mu Zlatni lik Svetog Petra Cetinsjkog Tajnovidca. Plakao je kao malo dijete”, kazao je mitropolit.

Za Zakon je rekao da je “bezumlje kojim se samo pravoslavni hramovi namjeravaju otimati i to takvo da te vrste nema u Evropi”.

“Ali, neće to moći zbog otpora naroda i Crkve. Traže od nas da se registrujemo. Na tu temu sam rekao premijeru: “ja treba vas da registrujem, a ne vi mene”. Ova Mitropolija je stvorila Crnu Goru davši joj i ime. Traže da granice Crkve budu u skladu sa granicma sadašnje Crne Gore, a ja ih pitam onda što ćemo sa Sv. Vasilijem Ostroškim  Zahumsko – hercegovačkim iz Stare Hercegovine. Ja se iskreno nadam da će ova nesreća da se završi, ali bez sumnje treba reći da glavnu ulogu u svemu ima g. Đukanović”, kazao je mitropolit.

Na opasku da “nije dovoljno strog prema njemu i da je odlično Vučića “oprao”, istakao je da je ne jedanput od 2008. kazao da je najveći izdajnik Crne Gore Milo Đukanović, a sada i da je Zakon takođe najveća izdaja Crne Gore.

Na pitanje “možemo li da opravdamo ime bokeljskih ustanika, da nastavim o njihovim putem i da krenemo na ulice” kazao je da za tim  nema potrebe i da treba ratovati duhovno, moćnijim, Božjim putem i da je dosta bilo krvi.

“U skupštini Crne Gore umrla je pravda i pravo”, kazao je mitroplit.

U svim hramovima pravoslavne Crne Gore do Božića zvone mrtvačka zvona svaka dva sata i održava se moleban i molitva Presvetoj Bogorodici za spas i napredak.

Mitroplit je kazao da Crkva  blagosilja samo duhovnu i moralnu borbu.

“Njegoš je rekao da su u odbrani krsta dobro pomogli mačevi, na sceni je nastavak komunizma, u okviru toga srušena je lovćenska kapela, odvojena Makedonska crkva, a tzv. CPC bi uskoro prešla pod okrilje Vatikana. Slažem se na pokajanje, post i molitvu jer stradamo prije svega zbog naših grehova, zatim zato što smo pravoslavni, što smo Srbi. Ali, ako mislimo samo na taj način, mi se nećemo uspjeti sačuvati. Dobar i organizovan plan nam treba. Vidite da su krenuli da nas unište, da pritiscima opada broj Srba u Crnoj Gori, da se odreknemo sebe identiteta, crkava za molitvu. U Hrvatskoj 1846. prema zvaničnim  podacima austrougarskog kartografa bilo je 2.643.000 Srba, a nešto preko 830.000  Hrvata. Na sceni je u Crnoj Gori ista priča i ako mislimo da se ovako nastavi neorganizovano, priča je završena”, poručio je jedan od učesnika.

Mitropolit je podsjetio da je komunizam velika hrišćanska ideja, da su hrišćani sve sabirali i dijelili među sobom, ali da je tragedija što se ta ideja izokrenula zbog zločina i nasilja koje je sprovodila, da je propala zbog bratoubistva i bogoubistva.

“Temelj ove ideologije, koja se proglašava ideologijom za vrijednosti Zapada, su vlast i pare i to je jedini Bog i Gospod koji se sada propovijeda. Malo je što je sve opljačkano i razoreno u Crnoj Gori, nego sada još samo treba i hramove da nam opljačkaju. Jednostavno ne treba podržavati ovu zločinačku ideologiju koja je zavladala u ime ne znam koga lažnoga boga. Ovo što se kod nas rodilo iz komunizma nema ništa od ideje. Sve što je komunizam ostavio u Crnoj Gori sada je razoreno i opljačkano i vodi se za ideju Zapada. Ako niste nestali za 1.500 godina nećete ni sada”, poručio je mitropolit Amfilohije.

Na pitanje zbog čega Katolička crkva više ne spominje u titulaciji “Primas srpski nadbiskup barski”, što značajno i sa te strane govori o narodu koji živi na ovim prostorima, mitropolit je kazao da ne zna zbog čega je to tako.

Domaćin tribine u manastiru Podlastva bila je mati Akvilina, namjesnica svete obitelji.

Ustanak u Boki Kotorskoj 1869. godine, u istoriji poznat i pod imenom “Krivošijski ustanak” izbio je zbog odluke Beča da i u Boki Kotorskoj sprovode Zakon o vojnoj obavezi. Do tada su Bokelji imali privilegiju da služe vojni rok u svojoj domaćoj narodnoj straži, koja se jedino starala o odbrani Boke Kotorske.

Povodom obilježavanja 150 godina od ustanka u Boki Kotorskoj, u organizaciji Matice Boke prethodno je položeno cvijeće na spomen-ploču palim borcima Bokeljskog ustanka 1869, a u manastirskoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice služen parastos poginulim ustanicima.

Podijeli na: