Društvo

Kinološki savez Crne Gore u subotu 19. i nedjelju, 20. marta u etno selu “Carević” u Krimovici organizuje “Boka Kup 2022” u okviru koga će se održati tradicionalna međunarodna izložba pasa svih rasa CACIB 1, CACIB 2 i “Memorijal Vedrana Hrobaš”. Tim povodom gost gradskih talasa bio je Krsto Dončić, predsjednik Kinološkog društva Kotor i vlasnik odgajivačnice pasa "Dogo di Cattaro" iz Kotora. 

Najprije o izložbi: kada će biti organizovana, do kada su prijave, gdje se mogu prijaviti, ko ima pravo učešća? 

CACIB Kotor 1 i 2 je tradicionalna međunarodna izložba pasa svih rasa koja se organizuje u Kotoru svake godine. Ove godine će se organizovati 19. i 20. marta i u sklopu nje će biti “Memorijal Vedrana Hrobaš” za rasu presa kanario koju je Vedrana uzgajala i bila jedan od najboljih uzgajivača u Crnoj Gori i okruženju. 

Izložbe CACIB 1 i CACIB 2 će početi u 10 sati, dok “Memorijal Vedrana Hrobaš” počinje 19. marta u 11 časova. Događaj će se održati u restoranu “Carević”, a prijave se mogu obavljati do 14. marta na zvaničnom sajtu Kinološkog saveza Crne Gore. 

http://www.kscg.co.me/

Vi ste i vlasnik odgajivačnice "Dogo di Cattaro" iz Kotora, koja je osvojila brojne nagrade kako na domaćim, tako i međunarodnim takmičenjima. Koliko su nagrade važne i kako funkcioniše odgajivačnica? 

Nagrade same po sebi nisu toliko važne jer ne donose neki novac, ali donose prestiž i slavu u kinologiji. Važne su sa te strane da neko sjutra može da kupi sina svjetskog prvaka od vas. Sam uzgoj pasa i osnivanje odgajivačice nije toliko komplikovano, ali je jako skupo i zahtjeva dosta vremena i novca. 

Šta je sve potrebno da znamo da bi vodili brigu o životinjama?
 

Prvo treba da znamo koliko možemo da se posvetimo toj životinji i koliko ta životinja zahtjeva od nas. Kada su psi konkretno u pitanju, imate rase koje su manje i više zahtjevne. Naravno zahtjevnost rase ne zavisi od njene veličine kako dosta ljudi to povezuje. Naime, male kućne toy rase, koje su sada jako popularne, veoma su zahtjevne: od toga kako ih držati, od uslova koje zahtijevaju, pa do toga koliko energije imaju i koliko pažnje traže od svog vlasnika. 

Psi moraju redovno da se vakcinišu, pored toga moraju biti zaštićeni od parazita, srčanog crva, krpelja, lašmanije… 

Šta preporučujete kada je ishrana pasa u pitanju? A šta kada je čipovanje u pitanju koje je zakonom propisano? 

U Crnoj Gori postoji široka paleta raznih proizvođača hrane tako da bih svakom vlasniku kućnog ljubimca preporučio da proba hranu i kad nađe onu koja u potpunosti odgovara njegovom ljubimcu, da je ne mijenja. Vlada uglavnom mišljenje da treba mijenjati hranu ljubimcu, što nije tačno. Svi nutricionisti u oblasti veterine kažu da se treba striktno držati upravo one hrane koja najviše odgovara vašem ljubimcu. 

Što se tiče vakcinacije, raznih zaštita protiv komaraca, lašmanije, srčanog crva i koliko često to raditi - to bih ipak prepustio da se svaki vlasnik raspita kod svog ličnog veterinara. Ipak su to ljudi koji po zakonu smiju da prodaju te proizvode i peporučuju ih, a i najbolje su upoznati sa potrebama svake domaće životinje - šta tačno treba za nju, kada i u kojoj mjeri. 

Crna Gora je imala do prije četiri godine veliki problem nepostojanja pasoša za kućne ljubimce. Taj problem je riješen. Čak se dvije godine stimulativno od strane države dobijao pasoš, čip i vakcina protiv bjesnila za samo dva eura i pravljena je baza vlasnika pasa. Mislim da kod nas Komunalna policija ima nadležnost nad životinjama koje se nalaze na ulicama, dok je odgovornost Službe za inspekcijske poslove u kakvim se uslovima drže kućni ljubimci. Postoji i odredba grada Kotora u kakvim uslovima treba da se drže ljubimci: da li ih možete držati na lancu, kolike dužine mora biti lanac, da li smije u zajedničkim prostorijama ili ne, da li smije na otvorenom prosotoru, u dvorištu, koliko boks mora biti udaljen od objekta vašeg komšije itd. Postoji dosta propisanih normi. Uglavnom se te norme ne poštuju, nažalost svjedoci smo toga. A jedna od stvari koja nam svakako svima smeta kada izađemo na ulicu, to su kućni ljubimci koji su pušteni da slobodno lutaju gradom, što je strogo zabranjeno, a da ne spominjemo otpad koji ostavljaju za sobom koji niko ne skuplja za njima. 

Šta kažu zakonski okviri kada su psi lutalice u pitanju? U posljednje vrijeme slušateljke i slušaoci se žale, prije svega, na izmet životinja koji zatiču na javnim površinama. Ko je od službi zadužen za ovaj gradski problem? 

Ja kao predsjednik Kinološkog društva Kotor sam se zvanično obratio saopštenjem Komunalnoj policiji i Službi za inspekcijske poslove u predlogu da zajednički organizujemo jednu radionicu kako bi edukovali građane koje su njihove obaveze prema kućnim ljubimcima prije nego što se primjeni kažnjavanje, koje je naravno takođe propisano zakonom. 

Svaki vlasnik psa je dužan da pokupi izmet iza svog psa. Dužan je da prilikom izlaska u šetnju ima sa sobom dvije kese koje se koriste za sakupljanje izmeta, da pokupe izmet i odlože ga u kantu, a ne da ga ostave na ulici. Svjedoci smo da mnogi to ne primjenjuju. Takođe, svaki vlasnik psa je dužan da svog ljubimca čipuje i prijavi u bazu podataka, a opet Komunalna policija je zadužena da ako eventualno nađe lutalicu ili psa koji je slobodan, provjeri da li taj pas ima čip, na osnovu čipa da vidi ko mu je vlasnik i da opomene ili kazni prestupnika. Isto tako i u slučaju ostavljanja izmeta na ulici itd. 

Šta kaže zakon o zapostavljanu pasa, držanju na lancu? Kakvog ste Vi mišljenja kada je ova tema u pitanju? 

Prema mom mišljenju postoje dvije strane problema. Prva strana je što imamo nedozvoljen uzgoj pasa. Da bi vi mogli da odgajate pse, morate da budete registrovani za uzgoj pasa, što od strane Svjetske organizacije koja izdaje uredne papire da bi se znao rodoslov tog psa, što od strane veterinarske inspekcije koja vam daje sertifikat da vaši objekti zadovoljavaju sve potrebe koje su neophodne za uzgoj kućnih ljubimaca. Imate i lokalne odredbe svakog grada pojedinačno koje se razlikuju od grada do grada. Pa recimo tako kad je Kotor u pitanju, pas može da bude na lancu, ali lanac mora da bude duži od tri metra. Neophodno je da pas ima sklonište i u dovoljnim količinama hranu i vodu. To je osnovno. Takođe, propisano je po zakonu da se opasni psi ne smiju voditi po ulici bez korpe, da ih ne smije šetati osoba mlađa od 21 godine. Imate i republički zakon koji jasno definiše koje su to opasne rase, tako da ne bi bilo zabune kada zaustavite nekog ko šeta velikog psa. 

Hoćemo li pozvati zainteresovane da dođu na izložbu 19. i 20. marta? 

Ovim putem bih pozvao sve koji imaju želju da učestvuju u tom događaju da prijave svoje kućne ljubimce do 14. marta. Potrebno je da imaju uredne papire, tj. pedigre za psa kojeg posjeduju. Takmičiti se mogu psi koji su stariji od tri mjeseca, dakle manje više svi psi. Takođe bih pozvao i sve ljubitleje pasa da prisustvuju izložbi kao gledaoci. To će biti događaj na kojem će učestvovati dosta pasa iz inostranstva i moćiće da se upoznaju sa velikim brojem rasa koje postoje. 

Podsjetimo, krajnji rok za prijavu je 14. mart ove godine. 

Informacije se mogu dobiti na brojeve telefona: 069 685 018, 068 337 060 i 067 333 089. 

Oragnizatori najavljuju da će šampionske povelje biti izdate odmah nakon završetka izložbi.