Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Posljednje istraživanje Mreže za evropske politike MASTER pokazuje zabrinjavajuće rezultate o nivou informisanosti građana/ki Crne Gore o trgovini ljudima.

Kako je za Radio Kotor i emisiju “Nedjeljni razgovor” kazala magistarka prava Tara Serhatlić iz Mreže za evropske politike MASTER, čak 30% ispitanika/ca nije sigurno da li je trgovina ljudima prisutna u našoj zemlji, dok više od polovine (56,6%) ne zna koje institucije se bave ovim problemom. Samo 16,1% ispitanika tvrdi da zna kome da se obrati ukoliko sumnjaju na trgovinu ljudima.

„Ovo je alarmantan pokazatelj koliko je javnost nedovoljno informisana i koliko je važna uloga edukacije i podizanja svijesti. Trgovina ljudima nije nešto što se dešava samo u dalekim zemljama, ona postoji i ovdje, u Crnoj Gori, često prikrivena i teško vidljiva”, upozorava naša sagovornica.

Prema istraživanju sprovedenom u martu ove godine, na uzorku od 143 ispitanika/ce iz različitih krajeva Crne Gore, većina građana/ki svoje informacije o trgovini ljudima dobija preko interneta (72%) i društvenih mreža (66,4%), dok je televizija izvor za 51,7% ispitanika. Kampanje nevladinih organizacija prepoznalo je svega 28%, a školu samo 4,9% ispitanika kao izvor znanja o ovom problemu.

„Očigledno je da obrazovni sistem u Crnoj Gori nije dovoljno aktivan u ovom polju, a mladi su prepušteni internetu i društvenim mrežama, koje nisu uvijek pouzdane i mogu širiti netačne ili površne informacije”, objašnjava Serhatlić.

Rezultati istraživanja pokazuju i visoku dozu nesigurnosti među mladima kada je riječ o prepoznavanju rizičnih situacija: 45,5% vjeruje da bi prepoznalo lažnu poslovnu ponudu koja može dovesti do trgovine ljudima, ali gotovo isto toliko njih ili nije sigurno ili smatra da ne bi umjelo da prepozna takve situacije.

„To jasno ukazuje koliko je neophodno dodatno osnaživanje mladih da prepoznaju prve znakove manipulacije, kao i da znaju kome da se obrate. Veoma često, žrtve ne prepoznaju rane faze vrbovanja koje počinju kao bezazlene ponude za posao ili saradnju, a kasnije se pretvaraju u iskorišćavanje ili trgovinu ljudima”, naglašava Serhatlić.

Podaci iz Strategije protiv trgovine ljudima 2019–2024 i Nacrta Strategije za period 2025–2028 pokazuju porast broja identifikovanih žrtava.

“U periodu od 2012. do 2018. godine evidentirano je 30 žrtava, dok je od 2020. do 2024. godine taj broj skočio na 119, što ukazuje na rast ovog problema. Međutim, pravi problem je što službene brojke ne odražavaju stvarnu sliku. Žrtve rijetko prijavljuju slučajeve, a svjedoci često okreću glavu. Samo u periodu od 2012. do 2018. SOS linije su primile 2.815 poziva, a podnijeto je samo 6 krivičnih prijava”, podsjeća gošća.

Najčešći oblici trgovine kod odraslih su radna i seksualna eksploatacija, dok su kod djece prisilno prosjačenje, prisilni brak i seksualna eksploatacija.

„Dječiji brakovi su još uvijek realnost u Crnoj Gori, što je nešto o čemu ne govorimo često, a trebali bismo”, kaže Serhatlić.

Savremena digitalizacija donosi nove izazove. Počinioci koriste internet i društvene mreže da manipulišu mladima.

„Lažni profili na društvenim mrežama, lažne ponude za posao, modeling, influenserski angažmani ili čak sugar dating platforme, nerijetko su vrata ka vrbovanju i iskorišćavanju”, objašnjava Serhatlić.

Istraživanje Zavoda za školstvo pokazuje da je čak 10 od 100 učenika/ca iskusilo situacije koje su imale obilježja vrbovanja ili zloupotrebe putem interneta.

„Roditelji često ne mogu da isprate sve trendove, aplikacije ili poruke koje njihova djeca dobijaju. Zato je edukacija neophodna, ne samo za mlade, već i za roditelje, nastavnike/ce i širu zajednicu”, naglašava ona.

Zakonski okvir u Crnoj Gori je, dodaje, relativno dobar, ali problem je u sprovođenju zakona i nedostatku edukacije.

“Mehanizmi za zaštitu žrtava i dalje ne funkcionišu kako treba, a svijest javnosti je na niskom nivou. Tema trgovine ljudima nije dovoljno zastupljena u javnosti. Mediji mogu pomoći da se ova problematika približi ljudima i da se smanje predrasude i strahovi oko prijavljivanja slučajeva”, kaže Serhatlić, uz poruku da je cilj MASTER-a da, kroz radionice, filmove i razgovore o ovoj temi razgovaraju otvoreno, bez straha i stigme.

“Mladi često misle da ih problem ne dotiče, da se to dešava negdje drugdje. Zato je važno da znaju da trgovina ljudima može da se dogodi bilo kome i da budu spremni da prepoznaju prve znakove i potraže pomoć”, zaključila je Serhatlić.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.