Društvo

Fizička aktivnost jedan je od najvažnijih aspekata zdravih životnih stilova u svakoj životnoj dobi, koja dovodi do unapređenja fizičkog i mentalnog zdravlja. Redovna, svakodnevna, fizička aktivnost povezana je sa brojnim zdravstvenim koristima i smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar, šećerna bolest i pojedinih vrsta karcinoma.

Takođe, poboljšava kardiorespiratornu formu, snagu kostiju i mišića, razvija koordinaciju i kontrolu kretanja, pomaže u postizanju i održavanju optimalne tjelesne težine, poboljšava mentalno zdravlje i doprinosi jačanju imuniteta što unapređuje kvalitet života u cjelini. Benefiti redovne fizičke aktivnosti pozitivno se odražavaju i na društvo, životnu sredinu i ekonomiju.

Svjetski dan fizičke aktivnosti, ove godine, obilježava se pod sloganom „Istupi za fizičku aktivnost“ i ukazuje na potrebu usvajanja aktivnijeg i zdravijeg načina života praktikujući svakodnevnu fizičku aktivnost.

Biti fizički aktivan je preduslov da budemo zdravi a ohrabrujuće je što ova vrsta zdravog stila života zavisi isključivo od naše volje, motivacije i samodiscipline.

Najznačajnija preporuka je svakodnevno praktikovanje bilo kakve fizičke aktivnosti - šetnja, trčanje, sport, vožnja bicikla, aktivna rekreacija i igra. Fizička aktivnost se odnosi na sve pokrete.

Najnovije globalne procjene pokazuju da 1,4 milijarde odraslih (27,5% svjetske odrasle populacije) ne ispunjava preporučeni nivo fizičke aktivnosti za poboljšanje i zaštitu sopstvenog zdravlja. Podaci iz 2016. godine, na globalnom nivou, pokazuju da su nivoi fizičke neaktivnosti bili skoro dvostruko veći u zemljama sa visokim dohotkom (36,8%) u odnosu na zemlje sa niskim dohotkom (16,2%).

U većini zemalja žene su manje aktivne od muškaraca. Podaci pokazuju da u zemljama članicama SZO, žene i muškarci postaju manje aktivni u starijoj životnoj dobi, iako je naučno dokazano da redovna fizička aktivnost koristi starijim osobama u pogledu unapređenja psiho-socijalnog zdravlja, jačanja mišićno-koštanog sistema i prevencije nastanka padova i povreda. Uprkos prirodnoj sklonosti mladih za aktivnom igrom i rekreacijom, mladi su daleko manje aktivni nego što bi se moglo očekivati. Podaci na globalnom nivou otkrivaju da većina (81%) dječaka i djevojčica u dobi od 11-17 godina provede manje od jednog sata baveći se fizičkom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta.

Postoji hitna potreba za povećanjem i udvostručenjem napora kako bi se postigao globalni cilj smanjenja fizičke neaktivnosti za 15% do 2030. godine.

U Crnoj Gori se, prema posljednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, evidentira samo 13% odraslih osoba koje praktikuju fizičku aktivnost više od tri puta nedjeljno, od čega 8,6% njih fizičku aktivnost praktikuje svakodnevno. Takođe, dokazano je da se muškarci značajno češće bave fizičkom aktivnošću.

Zabrinjavajuće su globalne procjene da će se nivoi fizičke neaktivnosti povećavati i da će dostići čak 70%, zbog promjene ponašanja i kulturnih vrijednosti, nekvalitetnog iskorišćavanja slobodnog vremena, sve većeg korišćenja „pasivnih“ prevoznih sredstava - automobili i povećane upotrebe tehnologije za rad i rekreaciju, praktikujući sedentarni način života na poslu i kod kuće. U Crnoj Gori, prema podacima Instituta, udio stanovnika koji se bave sedentarnim tipom posla iznosi 44% što predstavlja povećanje u poređenju sa prethodnim podacima prema kojima je trećina odrasle populacije (30%) svoj posao obavljala sjedeći.

Redovna fizička aktivnost je usko povezana sa zdravim načinom ishrane prvenstveno sa izbalansiranim unosom vode, povrća i voća, proteina i ugljenih hidrata, prema preporukama nutricionista, kao i sa nekonzumiranjem cigareta, alkohola i droga.  

Istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina, pokazalo je da su gojazni svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica a najdominantniji uzrok je okruženje koje podržava prekomjeran unos hrane i nepraktikovanje fizičke aktivnosti.

Istraživanje je pokazalo i da broj provedenih sati pred ekranima značajno raste tokom vikenda u poređenju sa radnim danima, iako roditelji navode da djeca tokom vikenda provode više vremena igrajući se van kuće u odnosu na radne dane.

SZO definiše fizičku aktivnost kao svaki tjelesni pokret proizveden od strane skeletnih mišića koji zahtijeva potrošnju energije. Svaka fizička aktivnost se računa i podrazumijeva svako kretanje, uključujući sport ili kretanje tokom slobodnog vremena, na poslu i u kući.

Dokazano je da fizička aktivnost umjerenog i snažnog intenziteta poboljšava zdravlje.

Preporuke SZO za fizičku aktivnost u pojedinim fazama života:

1. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za djecu ispod 5 godina života
   

Ispod jedne godine života:

• Preporuka je da dijete treba da bude fizički aktivno nekoliko puta dnevno, na različite načine, naročito kroz interaktivne igre na podu.
• Ne preporučuje se sjedenje (6-11 mjeseci starosti) duže od jednog sata (kolica, visoka stolica ili „kengur“).
• Ne preporučuje se da dijete provodi vrijeme ispred ekrana!
• Preporučuje se 14-17 sati (0-3 mjeseca starosti) ili 12-16 sati (4-11 mjeseci starosti) dobrog kvalitetnog sna, uključujući drijemanje.

Od prve do druge godine života:

• Preporuka je da dijete provede najmanje 180 minuta u raznim vrstama fizičke aktivnosti bilo kojeg intenziteta, tokom cijelog dana.
• Ne preporučuje se sjedenje duže od jednog sata (kolica, visoka stolica)!
• Ne preporučuje se da jednogodišnjaci provode sedentarno vrijeme ispred ekrana (kao što je gledanje televizije ili videa, igranje kompjuterske igre)!
• Za dvogodišnjake sedentarno vrijeme ispred ekrana ne smije biti duže od jednog sata; manje je bolje!
• Preporučuje se 11-14 sati kvalitetnog sna, uključujući drijemanje.

Od treće do pete godine života:

• Preporuka je da je dijete provede najmanje 180 minuta u raznim vrstama fizičke aktivnosti bilo kojeg intenziteta, tokom cijelog dana - više je bolje.
• Ne preporučuje se sjedenje duže od jednog sata (kolica) ili sjedenje duži vremenski period!
• Sedentarno vrijeme ispred ekrana ne bi trebalo da je duže od jednog sata – manje je bolje!
• Preporučuje se 10-13 sati kvalitetnog sna, uključivati drijemanje.

2. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za djecu i adolesente (od 5 do 17 godina)
   

• Najmanje 60 minuta umjerene do snažne aerobne fizičke aktivnosti svakodnevno. Potrebno je uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti, najmanje 3 puta nedjeljno.
• Sedentarno vrijeme, naročito provedeno ispred ekrana trebalo bi ograničiti!
• Tokom djetinjstva i adolescencije redovna fizička aktivnost pomaže u razvoju koštano-mišićnog sistema, kardio-vaskularnog sistema, unapređuje koordinaciju i kontrolu pokreta i smanjuje rizik od pojave gojaznosti.
  

3. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za radno-aktivno stanovništvo (18-64 godine)

• Najmanje 150-300 minuta aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili namanje 75-150 minuta aerobne fizičke aktivnosti snažnijeg intenziteta ili ekvivalentne kombinacije aktivnosti umjerenog i snažnog intenziteta tokom cijele sedmice.
• Ograničiti sedentarno vrijeme i zamijeniti ga fizičkom aktivnosti čak i blagog intenziteta, što će pomoći u smanjenju štetnih efekata sedentarnog načina života na zdravlje.
• Odrasle osobe, koje u srednjim godinama i kasnije uspiju da održe odgovarajući nivo fizičke aktivnosti imaju 2 puta manju vjerovatnoću od prerane smrti i ozbiljnijih oboljenja.

4. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za starije osobe (odrasli od 65 godina i više)

• Preporuke su iste kao i za odrasle, s tim da se kod starijih osoba naglašava značaj funkcionalnih treninga umjerenog do jačeg intenziteta, tri i li više dana sedmično, u cilju poboljšanja ravnoteže i snage, jačanja mišića što je veoma značajno u prevenciji padova u tom životnom dobu.
• Održavanje fizičke aktivnosti kod starijih osoba može značajno da poboljša ukupno zdravlje i kvalitet života populacije koja pokazuje trend starenja u svijetu.

Savremene preporuke usmjeravaju pažnju na svakodnevno brzo hodanje, u trajanju od 45 minuta, koje ne mora biti izvedeno u kontinuitetu, već može biti podjeljeno na 2 ili 3 perioda, što je podjednako efikasno. Ovaj obrazac predstavlja generalnu preporuku, a različite vrste i inteziteti fizičke aktivnosti poboljšavaju i različite aspekte zdravlja.

Nesumnjivo je da je COVID-19 epidemija izazvala smanjenje praktikovanja fizičke aktivnosti, povećanje gojanosti i dovela do poremećaja kvaliteta sna, naročito djece i mladih.

Bilo kakva fizička aktivnost je bolja nego nikakva, ali više kretanja donosi i više zdravstvenih koristi. Praktikovanje fizičke aktivnosti i manje sjedenja je svima od koristi a preporuke se odnose i na trudnice, porodilje, osobe sa invaliditetom i osobe koje žive sa nekim hroničnim bolestima.

Zato je potrebno da istupimo za fizičku aktivnost i da budemo aktivniji jer na taj način unapređujemo imunitet i cjelokupno naše zdravlje.