Društvo

Svjetski dan borbe protiv siromastva obilježava se svake godine 17. oktobra.Taj dan Generalna  skupština Ujedinjenih nacija  službeno je proglasila 1993. godine. Tim povodom prenosimo saopštenje Fondacije Banka hrane Crne Gore.

Hrana, smještaj, ogrijev, stipendije za djecu iz soc. ugroženih porodica, užina, povećanje pozitivne liste ljekova za ugrožene, refuindacija troškova ljekova i  liječenja, dječiji dodatak, porodiljska nadoknada nezaposlenih majki, socijalna penzija, zaposlenje, siromoštvo zaposlenih, jedinstvena evidencija ljudi kojima pomoć treba.

Namjera proglašenja ovog dana je upozorenje na rastući problem siromaštva, manjak  materijalnih dobara osoba, koji utiču na kvalitet života i mentalno zdravlje, isključenost iz  društva, nezaposlenost, nedostatak perspektive i osjećaj nemoći koji prati siromaštvo i socijalnu isključenost.

Smisao obilježavanja ovog dana nije samo podizanje javne svijesti o problemu već i zajednička borba svih nas, od lokalnog  do državnog  nivoa,  preko  nevladinih organizacija kako bismo svima omogućili život dostojan čovjeka, bez siromaštva i socijalne isključenosti putem solidarnog sistema, mreža pomoći i podrške.

Moramo imati  barem dva cilja a to je zadovoljavanje  egzistencijalnih potreba socijalno ugroženih  i omogućavanje boljeg  kvaliteta života kroz sistemsku podršku.

Iza nas je težak period  pandemije a onda je stigla   kriza  hrane i energije.

Raslojavanje društva  je sve evidentnije u našem društvu. Posebno ugroženi se nalaze među djecom, osobama  starije životne dobi, nezaposlenim , osobama  s invaliditetom,penzionerima, jednoroditeljskim  porodicama , energetski siromašnim  osobama, raseljenim licima, beskućnicima, porodicama čiji su članovi korisnici psihoaktivnih supstanci, alkohola i kocke, pripadnicima Roma i Egipćana.

Upravo zbog toga, država Crna Gora mora pod hitno, Banka hrane o tome govori duže od decenije,  donijeti važan strateški dokument, a to je Strategija  za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti,  koji će biti  posvećen prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti kao i aktivnim mjerama umanjenja siromaštva,  onih koji su u njega zapali.

U strateško opredjeljenje, ključne su mjere i aktivnosti koje osiguravaju  građanima široku  lepezu  socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga i prava u cilju prevencije rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.

-Moramo  osigurati  prehranu za socijalno ugrožene građane preko Narodnih  kuhinja i socijalnih prodavnica ili bonova za hranu i higijenu.Kolike cijene hrane nas očekuju niko ne može ni da nasluti.  Užina u školi je ključna da bi se osiguralo da djeca dobiju hranjiv obrok a i rješava nesigurnosti ishrane kod kuće kod socijalno ugroženih.

-Stambeni fond za  porodice   i pojedince koji ne mogu  priuštiti odgovarajuće stanovanje se mora graditi kroz takozvano socijalno stanovanje koje nije nasledivo već dato na korišćenje   a onima koji se već nalaze u siromaštvu, stanarina se mora plaćati ili adaptirati prostiri koji se ne koriste,  u te svrhe. 

-Ne smijemo dopustiti u ovako neizvjesnoj zimu da bude ljudi bez ogrijeva i struje samo zato što žive u nemaštini.Možemo očekivati samo pogoršanje situacije jer dolazi zima a samim tim troškovi grijanja će biti veći, mogućnosti da se zaradi dnevnica će biti sve manje.

-Moramo obezbijediti  stipendiranje  učenike i studenata,  lošeg imovinskog stanja  radi umanjenja siromaštva djece i izjednačavanja šansi. Nikako nije dobro što djeca iz siromašnih porodica nemaju školski pribor i tehnička pomagala a posebno je loše što nemaju čak ni udžbenike u srednjoj školi i dalje,  što ih navod na do prekid školovanja i zadržavanja u zoni nemaštine kao i njihove roditelje. Obrazovanjem se siromaštvo smanjuje.

-Osobama  starije životne dobi, socijalno ugroženima  i licima sa  invaliditetom,  se moraju obezbijediti lijekovi kako bi  propisane terepije ljekara bile sprovedene. Država treba da uvede maksimalan iznos novca  koje može platiti zdravstveno osigirani građani za lijekove i  medicinske preglede,  tokom godine. Sve preko toga,  mora se refundirati. 

-Porodicama ispod dohodovnog minimuma,  koji mora biti  hitno utvrđen,  osim pomenutog,  mora se obezbijediti  besplatno  korišćenje predškolskih ustanova a osnovcima srednjoškolcima  užina  i prevoz.

-Dječiji dodatak moraju imati baš sva djeca i nikako ne bi smio biti ograničen na petoro djece u porodic. Visina ovog dodatka treba da zavisi od primanja roditelja, ne možemo biti pravedni i odgovorni, ako svi dobijaju isti iznos.

-Nadoknada za nezaposlene porodilje je sada je 121 euro. On mora pratiti  razvoj djece, ne smiju ostati majke bez hrane za bebe, Hrana  i oprema za bebe su skupi pa

bi se moglo razmisliti o uviđenju nulte stope poreza. Od najavljenih novčanih primanja  za novorođenu djecu nema ništa.Sve  ovo je stvarnost u državi koja ima negativan prirodni priraštaj.

-Crna Gora  mora,  imati socijalnu penziju, neprihvatljivo je da imamo ljude koji nakon 67 godine,  kada se završava evidencija kod Zavoda za zapošljavanje, nemaju nikakvih prihoda i žive u nemaštini. Staracke nadoknade moraju pratiti rast minimalne penzije.

-Barem jedan član iz porodica koje žive u nemaštini,  mora dobiti siguran posao, za stalno. Onima kod kojih dođe do prekida zaposlenja, ne njihovom krivicom, mora se obezbijediti  brzo  vraćanje na korišćenja socijalne pomoći  a ono mora biti dostupnija većem broju ugroženih ( sada ga koristi svega pet odsto zvanicno siromašnih u našoj državi a znamo da su zvanični podaci daleki u odnosu na životne) što je moguće kroz slabljenje kriterijuma za ostvarivanje iste.

-Socijalna pomoć se  krece se od 76  za jednočlanu do 145 eura za pet i više članova  porodice. Morala  je biti povećana sa povećanjem minimalne zarade. Socijalna pomoć  mora pratiti rast cijena i troškova života.Ista stvar je i sa minimalnim penzijama. Neopravdano su oni koji nemaju ništa ili imaju malo,  zapostavljeni, kada su se desile poreske reforme. 

Nezaposleni socijalno  ugroženi građani,  korisnici socijalne pomoći i penzioneri sa niskim prihidima,  su  morali  biti prvi na koje je država mislila.Ignorantski odnos pokazuje da kreatorima i donosiocima odluke  ovi  ljudi nisu važni.

Socijalna zaštita je prioritet svih socijalno odgovornih država posebno sada u vrijeme krize. Kod nas na žalost nije, nalazi se u okovima politike.

-Poslanici EU svjesni  su  da sa zaposlenjem ne nestaje siromaštvo, posebno ne važi u sektorima sa niskim primanjima, niti  za one koji rade u nesigurnim i netipičnim radnim uslovima pa su pokrenute mjere zaštite  od siromaštva  i među njima. Kod nas se siromaštvo ne povezuje sa zaposlenima što govori o površnosti bavljenja problemom siromaštva.

-Sva pomoć koju dobiju socijalno ugroženi   u državi nezavisno je  li  dobijena  od državnih  organa(  raznih ministarstava , Centara za socijalni rad) , lokalnih  samouprava, crvenog  krsta, NVO, Narodnih kuhinja, mora biti pod jedinstvenim okvirom, kako bi bila transparentna i pravedna.

-Svi podaci  o socijalno ugroženima moraju biti razmjenljivi među organizacijama, lokalnim samoupravama  i organima države, koje pomažu ugroženima na bilo koji  način ( novčano ili robno),    kako bi  sistem pomoći  bio ujednačem prema svima kojima pomoć treba. Ujedno bi imali prave, realne  podatke  o ljudima  kojima pomoć države i sistema treba.

- Svoju ideju o Savjetu za borbu protov siromaštva,  koji je upravo trebao imati tu ulogu,  Banka hrane Crne Gore  je predočila Ženskom klubu u Skupštini Crne Gore,  prije godinu ipo dana. Kao i mnogo naših ideja koje smo predstavili javnosti i mnogim ministrima socijalnog staranja koji du ovih 13 godina našeg rada se našli na tom vaznom mjestu,  ostali su  pohvaljeni ali ne i realizovani.

Vlada bi morala sa mjerama štednje početi od sebe  te sve nepotrebne i ne toliko hitne troškove,  izbaciti ( triškove goriva,telefona, dnevnica, putovanja,  administracije,zapošljavanja pod ugovorom, rasprodati enorman broj automobila,smanjiti  skupe zakupnine prostora, nadoknada za odbore, komisije …)

Sve  ovo  kada bi se realizovalo,  pokazalo  bi Crnu Goru socijalno pravednom državom u kojoj  ima mjesta za sve nas, bez razlike.

Fondacija Banka hrane Crne Gore