Društvo

Gojaznost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21.vijeka.Problem je porastao do razmjera epidemije, sa preko 4 miliona ljudi koji svake godine u svijetu umiru od posljedica prekomjerne težine ili gojaznosti.
 
Stope prekomejrne težine i gojaznosti nastavljaju da rastu kod odraslih i djece. Od 1975. do 2016. godine, prevalencija predgojazne ili gojazne djece i adolescenata uzrasta od 5 do 19 godina  povećala se više od četiri puta sa 4% na 18%  na  globalnom nivou.
 
Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna težina drastično povećava rizik od nezaraznih bolesti (NCD), uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinome.
 
Rizik razvoja više od jedne od ovih bolesti (ko-morbiditeta)  se povećava sa povećanjem tjelesne težine. Ljudi koji žive sa gojaznošću imaju dvostruko veće šanse da budu hospitalizovani ako su pozitivni na COVID-19. Nadalje, osobe s gojaznošću koje se razbole i zahtijevaju intenzivnu njegu je teže intubirati kao i uraditi ostale dijagnostičke i terepijske procedure neophodne za adekvatan tretman, što može uticati na konačan ishod liječenja. Predvidja se, da će se gojaznost djece u narednoj deceniji povećati za 60 odsto i dostići 250 miliona do 2030. godine. Medicinske posljedice gojaznosti koštaće preko 1 milijardu dolara do 2025.
 
Prema podacima istraživanja koje je obuhvatilo oko 1670 sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2016. godine, pokazano je da je oko 40 % ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili su bili gojazni. Tjelesna masa je jedan od pokazatelja gojaznosti ali liječenje gojaznosti se odnosi na poboljšanje cjelokupnog zdravlja, a ne samo na gubitak težine. Gojaznost uzrokuju različiti faktori, uključujući biološke i genetske predispozicije, faktori iz porodičnog i društvenog okruženja, životne sredine, faktore koji se odnose na mentalno zdravlje,  pristup „brzoj“  hrani, kao i drugi faktori, te nije uzrokovana  nedostatkom  volje kako se obično doživljava i u medijima interpretira.
 
Tema ovogodišnjeg Svijetskog dana borbe protiv gojaznosti ove godine je „Svi treba da djelujemo“, jer je rješavanje gojaznosti zajednička odgovornost. U tom smislu potrebno je:
 
•              Više poštovanja prema ljudima koji žive sa gojaznošću;
•              Bolja briga o njima;
•              Smanjiti stigmu gojaznosti koja se odnosi na negativna ponašanja i stavove koji su usmjereni prema pojedincima jedino zbog svoje tjelesne mase;
•              Imati jasne i odvažne zdravstvene politike;
•              Sprovoditi konkretne akcije.
Smanjenje rizika od gojaznosti zahtijeva  integrisani  pristup različitih sektora, koji bi trebalo da poboljšaju dostupnost i pristup zdravoj hrani , smanje izloženost marketingu manje zdravih mogućnosti.
 
• Uvođenje politike i planskih rješenja koja unaprijeđuju urbano okruženje, sa zelenim prostorima i prostorima za šetnju koji će doprinijeti da fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života ljudi.
 
• Razmatranje zdravlja u svim politikama, kako bi se osiguralo preduzimanje mjera u svim relevantnim sektorima od zdravlja, obrazovanja, medija i kulture do razvoja i socijalnih usluga.
 
Dokazano je u svijetu da postoji diskriminacija osoba sa gojaznošću pri zapošljavanju, čak i po pitanju zarade, tako da je i to mjesto na kom treba djelovati u smislu podizanja svijesti i mijenjanja pristupa kako bi nestala takva vrsta diskriminacije.
 
Zajedno treba da težimo ka srećnijem, zdravijem i dužem životu za sve.
 
Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti kroz brojne aktivnosti:
 
•              praćenje  trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti koje je sproveo uz podršku SZO
•              učešće u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, kao što su : „Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana“ ,  „ Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“, „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju“ (publikacije dostupne na sajtu https://www.ijzcg.me/me/publikacije).
•              edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima radom u ambulanti  za pravilnu ishranu
•              saradnja sa vladinim i  nevladinim  sektorom  u zajedničkom naporu kako bi se trend  gojaznosti zaustavio i preokrenuo,saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.