Društvo
SVJETSKI DAN BEZ DUVANSKOG DIMA
Upotreba duvana i duvanskih proizvoda je široko rasprostranjena u svjetskoj populaciji, kao i kod nas, te su posljedice ove pojave postale alarmantne. Prema procjenama SZO, svake godine oko šest miliona ljudi umire od direktnih posljedica upotrebe duvana, dok skoro milion nepušača umire zbog izloženosti duvanskom dimu. Pogubni uticaj udisanja duvanskog dima posebno je izražen kod djece i mladih. Takođe, važno je istaći da su posledice i komplikacije nastale zbog upotrebe duvanskih proizvoda preventabilne, što znači da se mogu spriječiti adekvatnim i kompetentnim mjerama.
Prevalencija upotrebe duvanskih proizvoda u Crnoj Gori među odraslom populacijom starosti od 15 do 64 godine iznosi 35,4%. Pored toga, 17,1% populacije je barem jednom tokom života koristilo duvanske proizvode, što znači da je 47,6% stanovništva tokom života potpuno apstiniralo od pušenja. Prevalencija pušenja među polovima iznosi 36,2% među muškarcima i 34,5% među ženama. Ipak, prevalencija pušenja među mlađim ženama, starosti između 15 i 24 godine, je za 1% veća nego među muškarcima iste starosti.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bez duvanskog dima je: "Sačuvajmo djecu od manipulacija duvanske industrije". U posljednjih nekoliko godina primjetan je trend rasta upotrebe novih duvanskih proizvoda, što je rezultat njihove ciljane prilagođenosti i prijemčivosti za djecu i mlade. Prema procjenama SZO na globolnom nivou oko 37 miliona adolescenata uzrasta 13-15 godina koristi duvan.
Kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva, posebno djece i mladih, od negativnih uticaja duvanskog dima, neophodno je osigurati dosljednu primjenu Okvirne konvencije o kontroli duvana Svjetske zdravstvene organizacije, koju je ratifikovala i Crna Gora. Pored implementacije odredbi konvencije, koje imaju za cilj smanjenje štetnih efekata pušenja i izlaganja duvanskom dimu, regulišući sve aspekte kontrole upotrebe, reklamiranja i trgovine duvanskih proizvoda, veoma je važno sprovesti i zdravstveno-vaspitne programe za mlade kroz redovne školske kurikulume. Na ovaj način djeca i mladi stiču znanja i vještine za očuvanje i unapređenje zdravlja, podižu svijest o mogućim rizicima i štetnim uticijama na njihovo zdravlje, razvijaju i jačaju stavove i vrijednosti koje podržavaju zdrave navike.
Institut za javno zdravlje Crne Gore