Društvo

Značaj Svjetske nedelje prevencije prekomjernog unosa soli je da se skrene pažnja na negativne posljedice na zdravlje i ukaže na efikasan pristup smanjenju dnevnog unosa soli.

Poznato je da prekomjeran unos soli ima negativan uticaj na zdravlje. Dovodi do povećanog rizika obolijevanja i umiranja od povišenog krvnog pritiska, i drugih kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani i moždani udari, gojaznosti, osteoporoze, raka želuca, Menierove bolesti i bolesti bubrega. Procjenjuje se da je svake godine 1,89 miliona smrtnih slučajeva u svijetu, povezano s konzumiranjem previše soli/natrijuma.

Smanjenje upotrebe soli je preventivna mjera koja je već dvije decenije prihvaćena na globalnom nivou kao efikasna strategija za unapređenje javnog zdravlja. Model smanjenja unosa soli u Velikoj Britaniji, ali i u drugim zemljama inspirisao je svijet i do danas više od 90 zemalja ima neki oblik politike smanjenja soli. Tri četvrtine soli koju prosječan stanovnik konzumira svakog dana je već prisutna u upakovanoj i pripremljenoj hrani. Potrošač ne može da utiče na količinu te soli, tako da je posljednjih godina u cijelom svijetu fokus na mjerama i promjenama u prehrambenoj industriji i ugostiteljstvu, jer bez smanjenja „skrivene soli“ u gotovim proizvodima ne može se postići ni potreban efekat smanjenja unosa soli pojedinca.

Prosječan unos soli, mjeren među odraslim stanovništvom u Crnoj Gori, je i dalje visok i iznosi 11,6 g soli/dan, i više je nego dvostruko veći od preporučene granice SZO do 5 g/dan. Takođe je evidentno da i dalje postoje uvriježeni stavovi i ponašanje u ishrani koji doprinose prevelikom unosu soli, kao i niska svijest o značaju prevelikog unosa soli na zdravlje. Najveći dio soli koji unosi stanovništvo u Crnoj Gori je iz tzv. „skrivenih“ izvora, tj. iz pekarskih i suhomesnatih proizvoda, sireva, industrijski proizvedene hrane, konzervirane hrane, „grickalica“, konditora, gotovih jela iz restorana i „brze“ hrane.

Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, domaćim proizvođačima i partnerima, radi na smanjenju  „skrivene“ soli u hrani uz kampanju povećanja svijesti i znanja opšte populacije.

____________________________________________________

Osnovne preporuke kako se može smanjiti unos soli/natrijuma:

• jesti uglavnom svježu, minimalno prerađenu hranu,
• birati proizvode s malo natrijuma (manje od 120 mg natrijuma /100 gproizvoda - ovakvi podaci dostupni su na deklaracijama proizvoda),
• hranu pripremati sa malo ili bez dodatka soli/natrijuma,
• umjesto soli koristiti bilje i začine za poboljšanje ukusa i aromatizovanje hrane,
• ograničiti upotrebu komercijalnih umaka, preliva i instant proizvoda,
• ograničiti konzumaciju prerađene hrane,
• ukloniti slanik sa stola.