Društvo

Elektronski časopis Studia Marina, Instituta za biologiju mora u Kotoru, u prvom broju najnovijeg 38. izdanja (https://studiamarina.ucg.ac.me/archive#volume-42), donosi interesanatne radove naučnika ove jedinice Univerziteta Crne Gore.

Studia Marina obilježava 60 godina postojanja kao značajna naučna publikacija iz oblasti biologije mora i srodnih nauka, a jedan od radova je i “Diverzitet vrsta morskih školjki na potencijalnim lokacijama za marikulturu duž crnogorske obale (jugoistočni Jadran)” (Slađana NIKOLIĆ, Nikola ĐORĐEVIĆ, Slavica PETOVIĆ, Ines PERAŠ, Milica MANDIĆ).

“U ovom radu su predstavljeni rezultati istraživanja diverziteta morskih školjki na potencijalnim lokalitetima za marikulturu duž otvorenog dijela crnogorskog primorja.

Istraživanje je sprovedeno na ukupno šest lokaliteta, tokom proljeća i jeseni 2022. i 2024. godine, metodom autonomnog ronjenja na definisanim transektima.

Svi vidljivi taksoni su ručno sakupljeni i determinisani u laboratoriji.

Ukupno je identifikovano 59 vrsta školjki iz 23 porodice.

Gotovo sav sakupljeni materijal su činile prazne ljušture, sakupljene su samo dvije žive jedinke (Arca noae i Laevicardium crassum).

Najbrojnija je bila porodica Veneridae sa ukupno 12 vrsta.

Na osnovu broja jedinki, dominantne vrste su bile: Acanthocardia tuberculata, Arca noae, Barbatia barbata, Lithophaga lithophaga, Papillicardium papillosum, Rocelaria dubia, Striarca lactea i Venus verrucosa. U komercijalno i potencijalno komercijalno važne vrste se ubrajaju: Arca noae, Callista chione, Chamelea gallina, Flexopecten flexuosus, Flexopecten glaber, Mimachlamys varia, Mytilus galloprovincialis, Ostrea edulis, Polititapes aureus, Ruditapes decussatus i Venus verrucosa.

Na svim lokalitetima je evidentirano prisustvo zaštićene vrste, Lithophaga lithophaga koja je pod negativnim pritiskom ilegalnog izlova.

Ni na jednom od istraživanih lokaliteta nije evidentirana kritično ugrožena vrsta Pinna nobilis.

Alohtona vrsta Fulvia fragilis je evidentirana u blizini rta Mendra (lokalitet Valdanos 1)”, stoji u sažetku ovog rada.

Časopis Studia Marina obilježava 60 godina postojanja kao značajna naučna publikacija iz oblasti biologije mora i srodnih nauka. Osnovan u Kotoru, časopis je postao prepoznatljiv forum za razmjenu naučnih saznanja i iskustava istraživača iz Crne Gore i  regiona Sredozemlja. Tokom šest decenija, Studia Marina je objavljivala originalne naučne radove, pregledne članke, kratka saopštenja i monografije, doprinoseći razvoju biologije mora i zaštite ekosistema Jadranskog mora. Danas, Studia Marina nastavlja da bude važan izvor informacija za naučnike, studente i sve koji su posvećeni proučavanju i očuvanju mora.

Studia Marina se razlikuje od drugih marinskih časopisa po svom regionalnom fokusu na Jadransko more kao i po ulozi u razvoju i promociji morske biologije u Crnoj Gori i širem području Balkana. Za razliku od mnogih međunarodnih časopisa koji pokrivaju globalne teme, Studia Marina daje poseban značaj istraživanjima vezanim za lokalne ekosisteme, vrste i specifične probleme zaštite mora u ovom regionu.

Povodom jubileja, sa ponosom se osvrćemo na prvi broj časopisa, koji je publikovan davne 1965. godine. U tom broju su objavljeni rezultati doktorske disertacije akademika dr Vladimira Lepetića, pod naslovom: „Sastav i sezonska dinamika ihtiobentosa i jestivih avertebrata u Bokokotorskom zalivu i mogućnost njihove eksploatacije“. Ovaj pionirski rad predstavljao je temelj za dalja istraživanja morskih ekosistema u regionu i postavio visoke standarde za sve naredne brojeve časopisa Studia Marina.

U ovoj jubilejskoj godini prisjećamo se i svih glavnih urednika koji su svojim radom, stručnošću i posvećenošću doprinijeli očuvanju i razvoju časopisa. To su bili:

dr Jovan Stjepčević,

dr Branko Radujković,

dr Slobodan Regner,

dr Nenad Vuksanović,

dr Zoran Kljajić,

dr Vesna Mačić, od 2015. godine do danas.

Bez njihovih napora i naravno napora autora naučnih radova i recenzenata, časopis ne bi opstao sve do danas. Njihova vizija i trud omogućili su da časopis zadrži visok naučni kvalitet i ugled u akademskoj zajednici. U vremenu kada nauka i očuvanje prirodnih resursa postaju sve važniji za budućnost čovječanstva, jubilej našeg časopisa predstavlja više od godišnjice – on je svjedočanstvo posvećenosti, istrajnosti i ljubavi prema moru, znanju i zajednici.

Zahvalni smo svim autorima, urednicima, recenzentima i čitaocima koji su tokom ovih šest decenija doprinijeli razvoju časopisa. Neka nas ova godišnjica inspiriše da nastavimo još snažnije, sa jednakom strašću i odgovornošću, ka novim naučnim otkrićima i saznanjima.

(Izvor IBM Kotor)

Predrag Nikolić