Društvo

“Kli-Kli“ je rijetka jedrilica sa naših prostora koja je oplovila svijet. Ovim brodom je porodica građevinskog inženjera, pisca, slikara i moreplovca Srboljuba Kojadinovića, više od tri decenije krstarila svjetskim morima, a jedrilica od 2018. godine ima nove vlasnike - par zaljubljenika u more, jedrenje i brodove, Isidora Stankova i Milanku Štribohar.

Isidor Stankov je bio gost Radio Kotora i u emisiji Ljetnje priče govorio o istoriji ove jedrilice, njenim putovanjima po svijetskim morima i daljoj namjeni.

,,Priču o jedrilici sam znao od malena i prosto sam odrastao sa feljtonima iz “Ilustrovana Politike”, “Yu nautike” i emisije “Vanja sa okeana”, a okidač za razmišljanje o kupovini je bila jedna od knjiga “Sunčano jedro”, kada smo čuli da se jedrilica  nalazi na suvom vezu u brodogradilištu “Navar”, otišli smo da je pogledamo i ostatak je njena nova istorija.

Kada smo je preuzeli bila je u veoma zapuštenom stanju, iziskivala je velika ulaganja i vrijeme renoviranja, da bi uopšte mogla da bude porinuta. Sa jedrilicom smo preuzeli i dokumentaciju, u momentu kada smo ušli na jedrilicu, ušli smo u jednu vremensku kapsulu, ona je u potpunosti bila suva, iako je sedam godina bila bez ozbiljnog nazora. Pronašli smo kompletnu dokumentaciju, puno dokumenata koji se odnose na putovanja, izlazna lučka dokumenta, ulazne lučka dokumenta, deklaracije, čak smo našli i račune koji su plaćani Visa karticama, dokumentaciju koja u potpunosti pokazuje sve događaje i sve ono što je opisano kroz tri  knjige koje su pratile putovanje porodice Kojadinović. Najzanimljiviji detalji su veoma dobro dokumentovani, jedrilica je učestvovali u nekim jako zanimljivim istorijskim događajima, imamo jako kvalitetnu dokumentaciju koja pokazuje i koja prati kompletno putovanje. Zanimljivo je da imamo i drugi i treći brodski dnevnik, dok  prvi brodski dnevnik nažalost nemamo”, pojašnjava Stankov.

U nastavku razgovora Stankov nam pribiližava putovanje jedrilice Kli-Kli,u vrijeme kada je bila u vlasništvu porodice Kojadinović.

,, Putovanje porodice Kojadinović počinje u septembru 1976. godine  isplovljenjem iz Francuske luke Avr, a srećno se završava krajem 2007. uplovljenjem u Boku. Oni su na put krenuli sa željom da gradsku vrevu i brzi robotski život, zamijene sa drugačijim i aktivnijim. Ovaj jedrilica sagrađena je 1974. godine u Francuskoj. Kli-Kli  je 12,2 m duga čelična jedrilica, širine 4,26, gaza oko 2 m, deplasmana sa sa 600 l vode i 250  l nafte. Krase je dva jarbola sa ukupnom površinom jedara oko 100 m², sa dodatnim velikim prednjim jedrom  površine oko 120 m². Na početku putovanja   mnoga tehnička dostignuća nisu bila toliko razvijena. Jednostavno elektronika, telekomunikacijska oprema i generalno sva navigaciona oprema koja je nama sada dostupna tada nije postojala, GPS sistemi nisu postojali, kao ni satelitske telekomunikacije. Problem sa nedostatkom elektronike njih je vodio na način da su navigavali sa sekstantom, štopericom, almanasima i sa takvom opremom u zavisnosti od preciznosti samog sekstanta i same štoperice njihova pozicija na moru nije mogla da bude izračunata precizno u nekih tri do četiri milje. Ta preciznost na velikom plavetnilu okeana ne predstavlja veliki problem, ali predstavlja problem ako tražite neki školj ili morate da prođete negdje jako blizu kopna. Kli-Kli  nije imao takvih problema jer su imali prilično dobru opremu i  prije svega veliku sreću tokom putovanja”, ističe Stankov.

On dalje govori o zanimljivim saznanjima koje su pronašli u dokumentaciji.

,,Zanimljivo je stvar da brod kao brod koji je putovao sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, jednostavno nije imao kao današnji brodovi, ozbiljne sisteme za proizvodnju električne energije ili čuvanje hrane frižidere zamrzivače, već su hranu čuvali na način kako se to radilo prije pronalaska tehnoloških otkrića. Konzervirali su hranu, na brodu smo na primjer pronašli jako zanimljiv recepte  poput recepta za kuvani hleb, koji se brzo priprema i taj recept čuvamo u našoj biblioteci. Zanimljiv je način na koji su čuvali ribu, oni bi na pendulanje prolaskom preko okeana ulovili ribu,  zakačila bi se nešto prilično veliko, imamo i fotografije jako velikih primjeraka lampuga i tuna. Ribu su zatim soli ili je spremali na brodet. Postoje brojni materijalni dokazi vezane za putovanje jedrilice i za način života na samoj jedrilici.

Prema dokumentima i brodskim dnevnicima Kojadinovići  su imali izuzetno znanje iz navigacije veoma čudno je da građevinski inženjer koji jednostavno nema nikakvog dodira sa morem veoma brzo dođe do visokog znanja navigacije”, kaže dalje Stankov.

Sve avanture Kojadinovići  su prenosili kroz putopisne reportaže, a napisana su i tri putopisna romana, međutim kako ističe Stankov, bitno je da se dokumentacija preda na čuvanje adekvatnim institucijama, kako bi se sačuvao dio istorije pomorstva 20. vijeka .

,,Prilike, događaj i opisi putovanja, a sa druge strane sačuvana obimna tehnička dokumentacija, ugovori o gradnji broda, brodski dnevnici, meteo izvještaji, prepiske sa lučkim vlastima, dobavljačima, cjenovnici, pisma, izuzetni su istorijski dokumenti o nama bliskoj istoriji. Mi kao novi vlasnici želimo da ovaj opus sačuvamo od zaborava i kroz više nacionalnih institucija kulture, prvenstveno sa Pomorskim muzejom zaštitimo kao istorijsku vrijednost. Zahvalni smo ovoj ustanovi kulture na saradnji a naročito kustosu Iliji Mlinareviću, koji je  prepoznao vrijednost dokumentacije koju posjedujemo, sad nam preostaje samo da dokumentaciju objedinimo i predamo na čuvanje Pomorskom muzeju, jer ako je ostavimo ne dostupnom javnosti, gubi se njena vrijednost. Na ovaj način želimo da sačuvamo dio pomorske istorija i pomorske baštine ovoga kraja i jugoslovenske pomorske baštine, koja se odnosi na putovanja jedrilice, objedinjavanjem svih dokumenata, knjiga, televizijskih emisija sa naših prostora. Vidimo prosto da mnogi jako bitni brodovi iz Boke Kotorske i Crne Gore, koji su obilježili neka vremena umiru, a sa njima umire i njihova dokumentacija, a dokumentacija broda je bitnija od samog broda, jer pokazuje šta su ljudi radili u nekom određenom vremenskom periodu, pokazuje način života, istorijski uslove i jednostavno narednim generacijama ostavlja značajne informacije. Tako da će dokumentacija jedrilice Kli-Kli biti fotokopiraona, orginali će biti predati Pomorskom muzeju u Kotoru, a mi ćemo za potrebe turizma i potrebe edukativnih tura koje planiramo, koristiti fotokopije jer mjesto gdje se čuvaju orginali su upravo institucije”, navodi Stankov.

Vlasnici broda Kli-Kli planiraju da osim u turističke svrhe brod  predstave učenicima škola i studentima.

,,Planiramo studijske posjete i krstarenja, jer je na brodu sve orginalno, sva palubna oprema je orginalna, svi vinčevi su isti, jarboli, jedra su u jako dobrom stanju, takve stvari bi trebali da budu dostupne i da ljudi jednostavno vide dio bliske istorije navigacije. Posebno zanimljivo da se vidi rekreativna nautika i način na koji je to funkcionisalo i neke istorijske veze samo rekreativno nautike i da se to pokaže učenicima i studentima kako bi jednostavno shvatili na koji način i po kojim principima funkcionise jedrenje”, dodaje on.

Kli-Kli je sada vezana u Kumboru i uskoro će biti korišćena u turistčke svrhe.

,,Jedrilica je trenutno u dobrom stanju, imali smo mali peh sa nevremeno pred Novu godinu, ali ništa što nije moguće srediti i veoma brzo dovesti u kvalitetno stanje. Doživjela je promjenu u enterijeru, prilagođavamo je današnjim uslovima i potrebama za turističku djelatnost. Gledamo da sačuvamo specifičnost jedrilice, kompletno je obnovljen salon, a navigacijoni sto će ostati u orginalnom izgledu, jer je to nešto što je srce broda i dio istorije. Stambeni dio -kabine, kupatila prilagođavamo za boravak turista a pored turističke namjere namjene, brod ćemo u saradnji sa nevladinim sektoru u periodu van sezone koristiti za platformu za izvođenje za naučnih radova ili razgledanja morske obale i zaštite životne sredine i edukaciju mladih na tu temu”-zaključuje Stankov.