Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

Umjetnik, ilustrator i karikaturista Srećko Gall za Radio Kotor otkriva da, nakon nedavne promocije autobiografskog romana The Noble Gall (“Gospodin Gall”) u Kotoru, radi na pripremi nove knjige.  

Radi se o romanu “Legenda o ostrvu mrtvih kapetana”, a   predstavlja adaptaciju horor filma “Nosferatu”.

U postnovogodišnjem “Nedjeljnom razgovoru”, prvom u 2025. godini, pojašnjava da je jedan od likova vampir koji dolazi iza brda, a na kraju završava na ostrvu Gospa od Škrpjela.

“Godinama pripremam ovu knjigu, a dobio sam i finansijsku podršku od Opštine Kotor za realizaciju tog projekta, na čemu sam zahvalan. U knjizi će biti Kotora i Njujorka, kao i brojni crteži, između ostalih, onaj kada me otac kao dječaka vodio u zagrebačku kinoteku gde smo gledali upravo film Nosferatu. Od tada sam postao veliki zaljubljenik u filmove”, pojašnjava Gall.

Posljednje dvije godine živi u Herceg Novom, a svakodnevni život organizuje i na relaciji Nikšić-Kotor.  

Tokom razgovora ispričao je kako ga je jedan porodični portret inspirisao da podijeli svoju priču sa širokom čitalačkom publikom i kako je grafička novela “The Noble Gall” našla put do mnogih.

Prisjetio se i svojih umjetničkih početaka.

„Nikada nisam prestao da crtam. Kada nemam papir, onda prstima crtam po vazduhu, ne treba mi ni podloga. Sjećam se, kada sam imao 12 godina, moja sestra koja je studirala na Likovnoj akademiji u Zagrebu, vidjela je prve radove. To su bili groteskni likovi. Sa 16 godina, objavio sam svoj prvi crtež u zagrebačkom studentskom listu”, dodaje Gall.

Prvi rad koji je objavio bila je ilustracija studenata na plaži, inspirisana stilom čuvenog karikaturiste Ota Rajzingera. Iako nije objavio ništa narednih sedam meseci, radio je na razvijanju svog stila.

„Za to vrijeme sam tragao za sopstvenim, po kojem će me ljudi prepoznavati. Prilagodio sam ga nekim francuskim i jugoslovenskim karikaturistima, te počeo da se kreativno i stilski oslobađam“, navodi on.

Rođeni Zagrepčanin, diplomirao je istoriju umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu, a zatim studirao francuski jezik na Sorboni.

Njegov najpoznatiji crtež „Menhetn koji tone“ je u Njujorku izazvao veliku pažnju publike.

“Od trenutka izlaska tog crteža u novinama, čim bi ljudi čuli moje prezime, pitali bi da li je to onaj čovjek koji je imao predikciju o terorističkom napadu. I zaista, te 2001. godine dva aviona udarila su u Kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, a ja sam tog dana baš trebao biti na tom mjestu oko 11 sati. Da se taj nemili događaj zbio malo kasnije, vjerujem da danas ne bismo razgovarali. Ali eto, čudne stvari se dešavaju”, navodi Gall. 

Govoreći o svom profesionalnom životu, naglasio je da su Pariz i Njujork u velikoj mjeri uticali na njegov rad.

„Njujork je u aprilu 1974. godine izgledao praktično kao  napušteni, lučki grad. Sreća u svemu bila je u tome što je, iako u krizi, pružao mnogo prilika za umjetnike. Bilo je lakše i brže doći do urednika, pokazati svoje radove, dok danas to gotovo nije moguće zbog puno prepreka i zatvorenih vrata”, kaže Gall.

Iako je prošao kroz brojne krize, vjeruje da su upravo one bile ključne za njegov umjetnički razvoj.

„Nema talenta ako mu se ne posvetite. Krize su nužne, ali morate stalno raditi, biti uporni i vjerovati u ono što ste zacrtali”, poručuje Gall.