Društvo

16.02.2022
940

SOCIJALNI POLOŽAJ ROMA TEŽAK, NAJČEŠĆE PATE OD HRONIČNIH OBOLJENJA, ALI SE NJIHOVA SVIJEST NA POLJU ZDRAVLJA I OBRAZOVANJA MIJENJA NA BOLJE

O položaju romske i egipćanske populacije sve više se govori posljednjih godina.

Tome u prilog - projekti, edukacije, lokalni opštinski planovi, analiza postojećeg stanja....

No, kako zaista žive Romi i Egipćani u Kotoru, koliko nadležni ali i oni sami ulažu napora da utiču na unaprjeđenje kvaliteta njihovog života – neka su od pitanja na koje smo pokušali da dobijemo odgovore.

Na području kotorske opštine ukupno je pedesetak porodica romske i egipćanske populacije u kojima je između dvije stotine pedeset i tristo članova.

Jedna od njih je tridesetšestogodišnja Filoreta Ajra koja sa suprugom i troje djece stanuje u naselju poznatom kao Barake Prvoborca. „ U objektima nema izolacije, na nekima od njih krov prokišnjava, kupatila su uglavnom vanjska, a sa tristo eura plate koliko ima moj suprug, ne može se postići mnogo toga. Naročito teško je popraviti krov ili renovirati baraku. Teško je što u tim uslovima odrastaju djeca, ali nemamo drugi izbor“ – kaže Filoreta.

Ona je, iako ima puno obaveza, voljna da se uključi u aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju života romske i egipćanske populacije. Svojevremeno je, tako, kao medijator bila dio projekta „Pripremni vrtić za djecu romske i egipćanske populacije“ koji je bio organizovan od strane Zavoda za školstvo i Ministarstva prosvjete 2016,2017 i 2018. godine. „ Program je organizovan u dobrotskom vrtiću, a ja sam zajedno sa vaspitačicama boravila sa mališanima koje su one pripremale za polazak u školu. Djecu su edukovale na sve teme koje su dio programa za predškolce, a zajedno smo obilazili i neke gradske ustanove i institucije“ – kaže Filoreta.

Obrazovanju RE populacije, smatra, treba posvetiti posebnu pažnju.

„Zaista volim da se uključim u aktivnosti korisne za djecu i uopšte za promjenu našeg položaja u društvu i smatram da svi zajedno treba da damo doprinos kako bi „išli naprijed“. Ako se ja „mučim“, zašto bi to isto morala i moja djeca. Kao i svaki roditelj, želim im da imaju ljepši život od mog“ – kaže Filoreta koja je po struci frizerka, a kako nam je kazala, žao joj je što nije imala uslova za dalje školovanje.

Proces njihovog obrazovanja i stalna težnja da se Romi i Egipćani posvete školovanju je, smatra, zajednički zadatak cijelog društva.

„Moja djeca idu u školu i ja se nadam da će jednog dana imati svoja zanimanja, koja će im omogućiti da mogu da zarade za sebe. Ali, mi svi kao društvo moramo više pažnje posvećivati obrazovanju. To je na prvom mjestu. Treba opremiti djecu za školu, treba im omogućiti i neke privatne časove na primjer, a mi to ne možemo ukoliko su poslovi koje radimo slabo plaćeni. Zato bih voljela da se na neki način to omogući djeci, ali i da im se pruži prilika da pohađaju vannastavne aktivnosti koje neće podrazumijevati plaćanje članarine. Moj sin, recimo, voli fudbal i ja mogu da mu priuštim taj mjesečni izdatak, a kćerkica voli ritmiku. Ipak, mnogo je da izdvajamo novac i za jedno i za drugo, jer je zaposlen samo suprug. U drugim porodicama možda ne radi ni jedan od roditelja, već žive od socijalne pomoći, pa je onda situacija još teža. Mislim da ima jako  talentovane djece među pripadnicima RE populacije i oni imaju volju da treniraju ali ne i sredstva“ – kaže Filoreta. 

U kotorskim osnovnim školama je, prema riječima direktorke Osnovne škole „Njegoš“ Tamare Radonjić, oko sedamdeset malih Roma i Egipćana. „ U našoj školi ih je dvadeset devet, u školi „Nikola Đurković“ u Radanovićima trideset dvoje, u školi „Veljko Drobnjaković“ u Risnu petoro, a u dobrotskoj Osnovnoj školi „Narodni heroj Savo Ilić“ petnaestak“ – kaže Radonjić koja ističe da se posljednjih godina broj mališana – pripadnika RE populacije, u vaspitno-obrazovnim ustanovama povećava.

„Čak smo imali situaciju da djevojčica koja je sada već tinejdžerka sa svojom majkom dođe u upravu škole u namjeri da se raspita kako bi mogla da se vrati na nastavu u osnovnoj školi jer je svojevremeno prekinula školovanje“ – priča Radonjić.

Govoreći o načinima da se djeci omogući rad sa nastavnicima u cilju dodatnog pojašnjenja školskog gradiva, navodi da mali Romi i Egipćani, uglavnom, ne posjećuju dopunsku i dodatnu nastavu.

„Mi, naravno, možemo obezbijediti dodatnu podršku, ali ukoliko se od strane onih učenika kojima je namijenjena ne posjećuje – onda je nefunkcionalna. Ovo je prilika da apelujem na djecu – pripadnike RE populacije, da koriste ove mogućnosti jer smo uvidom u evidenciju ustanovili da, mahom, ne dolaze ni na dodatnu ni na dopunsku nastavu koja je, naravno, namijenja svoj djeci“ – ističe Radonjić i dodaje da mališanima u procesu usvajanja gradiva, problem predstavlja jezička barijera.

„Na tome se mora raditi i kod kuće i u školi, kako bi se djeca lakše snašla. Bila sam često u prilici da čujem kako roditelji prevode djeci. Znači oni znaju naš službeni jezik, a djeca ne znaju. Zato je važno pustiti djecu da se sami potrude oko jezika i bilo bi im mnogo lakše kada bi ga u potpunosti savladali. Takođe, u odjeljenjima u kojima ima više malih Roma i Egipćana, govore među sobom na jeziku na kojem pričaju kod kuće i to predstavlja značajnu barijeru u usvajanju gradiva“ – kaže Radonjić.

S obzirom na aktuelne propise u odnosu na broj djece Roma i Egipćana koji pohađaju nastavu u osnovnim školama, prilika je, navodi, da se u ulozi medijatora u socijalnoj inkluziji, zaposli upravo osoba koja pripada ovoj populaciji, što za sada nije urađeno.

„Pravilnikom o normativima i standardima za sticanje sredstava za javne prihode za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, u našoj opštini bismo imali pravo na medijatora u socijalnoj inkluziji. Zapravo, ako se u dvije ili više škola na području jedne opštine obrazuje više od sedamdeset učenika pripadnika RE populacije - u tim školama se može odrediti jedan izvršilac na poslovima medijatora za socijalnu inkluziju, a na svih daljih 70 učenika se može odobriti još po jedan izvršilac na tim poslovima. Mi sada nemamo ni jednog pa eto prilike da se zaposli upravo neko iz te grupacije“ – kaže Radonjić.  

Učiteljica Ivana Stanić koja radi sa mališanima – pripadnicima RE populacije, ispričala nam je da ima jako dobru komunikaciju sa djecom, da sarađuju  ali i da nisu pretjerano zainteresovani za gradivo.

„Jako su inteligentni ali, zapravo, nisu previše zainteresovani za rad. Redovno rade domaće zadatke, sveske su im jako uredne. U ovoj generaciji, na primjer, imam dvije učenice koje su veoma talentovane za likovno, dok ih drugi predmeti manje interesuju. Veliki je izazov raditi sa njima, a zadovoljstvo je što primjećujem da se, i pored zastupljene jezičke barijere, lijepo uklapaju i druže sa ostalom djecom“ – kaže učiteljica Ivana.

Učenica devetog razreda Osnovne škole „Njegoš“ Gintijana Ameti  se prije godinu iz Podgorice sa porodicom preselila u Kotor, a nakon početnog perioda prilagođavanja koji po malo bio i zbunjujući se, kaže, lijepo uklopila.

„Prvih nekoliko sedmica sam bila dosta stidljiva, trebalo mi je vremena i da se snađem u vezi sa rasporedom i obavezama ali je sada sve u redu. Imam brata koji je – kao i ja, u osmom razredu, sestra je u šestom, a najmlađi brat u trećem razredu. Svi redovno ispunjavamo školske obaveze“ – kaže Gintijana.

Omiljeni predmet joj je, kako nam je ispričala, biologija.

„Razredna Branka Antović ima lijep način da nam objasni lekcije, a posebno mi se dopalo kako nas je upoznala sa samim predmetom.. Rekla mi je da mogu doći i na dodatnu nastavu iz biologije i ja sam išla. Bilo mi je jako zanimljivo. Kada je nastavnica predavala pominjala je i srednju medicinsku školu u kojoj je, koliko sam shvatila, među predmetima biologija. Voljela bih da nastavim školovanje i u tome me podržavaju roditelji. Oni kažu da je to odluka koju moram sama da donesem, jer se radi o mojoj budućnosti, a ne njihovoj “ – kaže Gintijana. 

Direktorka Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore prof. dr Agima Ljaljević već dvadesetak godina sa svojim kolegama realizuje aktivnosti u cilju unaprjeđenja zdravlja romske i egiopćanske populacije.

Na pitanje: sa kojim se zdravstvenim problemima najčešće suočavaju pripadnici RE populacije, odgovara da se, uglavnom, radi o hroničnim oboljenjima. “ Vrlo često su prisutni dijabetes, bolesti sistema krvotoka, srca, hronične respiratorne bolesti….Naime, njihov način života je jedan od najznačajinih faktora rizika jer veliki broj pripadnika RE populacije koristi duvanske proizvode,  vrlo često rade u uslovima koji nisu prilagođeni adekvatnom kvalitetu života , rade sa otpadnim materijama. Takođe, uočava se i prisustvo bolesti iz spektra mentalnih oboljenja“ – objašnjava prof. dr Ljaljević. 

Podsjeća da je Institut za javno zdravlje Crne Gore realizovao projekat unaprjeđenja zdravlja romske i egipćanske populacije kroz socijalnu inkluziju i zdravstvenu edukaciju koji je završen u decembru 2021. godine. Projektne aktivnosti su dio projekta šireg regionalnog programa “Socijalna inkluzija romske djece i djece sa smetnjama u razvoju na Zapadnom Balkanu i Moldaviji 2019-2021. godina” koji sprovodi UNICEF, uz podršku Austrijske razvojne agencije.

Profesorka Ljaljević ističe da je povećan nivo informisanosti i znanja pripadnika RE populacije, što se pokazalo u radionicama koje su u nekoliko crnogorskih gradova, u kojima ima najviše pripadnika ove vulnerabilne populacije, organizovane u okviru projekta.

„Oni su na kraju održanih radionica, a realizovali smo ih ukupno trideset sedam i to u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Kotoru, izrazili zadovoljstvo stečenim znanjem koje su tokom predavanja usvojili. U razgovoru sa njima, primjećujemo da se oni, generalno, danas više bave svojim zdravljem i zdravljem svojih ukućana nego što je to bio slučaj ranijih godina“ – kaže prof. dr Ljaljević.

Među aktivnostima realizovanim proteklih godina, a čiji je cilj bio podstrek da pripadnici RE populacije odgovore na svoje zdravstvene potrebe, kako navodi, jesu i omogućavanje zainteresovanom ženskom dijelu ove populacije da obavi ultrazvučni pregled dojki te istraživanje koje se odnosilo na rasprostranjenost infekcije HIV-a odnosno AIDS-a među pripadnicima ove populacije. “ Mi smo se, dakle, trudili i da ih obučimo kako da čuvaju i unaprjeđuju svoje zdravlje. Bavili smo se analizom zdravstvenog stanja ove populacije i tada bili suočeni sa činjenicom da pripadnici RE populacije imaju do deset potencijalno izgubljenih godina života u odnosu na ostali dio populacije te da vrlo često obolijevaju i umiru od preventabilnih oboljenja i to zbog svog načina života. Zato smo se trudili da kreiramo naše usluge onako kako bismo pomenutu pojavu spriječili odnosno povećali njihov životni vijek i unaprijedili njihovo zdravlje” – kaže dr Agima Ljaljević.

Jedan od primjera kako se svijest kod pripadnika RE populacije mijenja je, priča doktorka, mlada polaznica radionica koja nije uspijevala da se ostvari kao majka usljed čega je trpjela osude unutar populacije kojoj pripada, a istovremeno je intenzivno tragala za načinima da riješi zdravstveni problem i u tom je uspjela. “Bila je vrlo redovna na radionicama i tu je ostvarila kontakt sa ginekologicom dr Snežanom Crnogorac. Dobila je podršku i informacije o tome na koji način da obavi preglede i nakon potrebne procedure i određenog vremena ostvarila se kao majka pa je danas roditelj četvoro djece i promoterka naših aktivnosti. Radi sa romskim ženama i prenosi im svoje iskustvo. To je, zapravo, način da se najdjelotvornije i najpotpunije prenesu pozitivna iskustva sa radionica” – priča dr Ljaljević. 

Dio lokalnog plana inkluzije koji je usvojen 2021. godine, podsjećaju iz kotorske lokalne uprave,  uključuje i mjere na unaprjeđenju položaja romske i egipćanske populacije.

Prema riječima mr Snežane Stevović Janković iz Odjeljenja za socijalnu i dječju zaštitu, brigu o mladima i ranjivim grupama pri opštinskom Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, pored ostalog će se raditi na poboljšanju uslova obrazovanja, ali i na polju zdravstvene zaštite.

“Opština Kotor planira organizovanje  Dana otvorenih vrata koji će posvetiti RE populaciji i njihovom informisanju, ali i motivaciji da se povede računa o sopstvenom zdravlju, jer je, pored problema stanovanja, to ključna oblast koju treba “podići na viši nivo” – kaže Stevović Janković. 

Dosadašnje aktivnosti koje država sprovodi kako bi im pomogla su, kako navodi - prevoz do vaspitno-obrazovnih ustanova, obezbjeđivanje jednokratne pomoći, korišćenje pijaće vode, podrška u segmentu obrazovanja i dodjela novogodišnjih paketića. “Naravno, tu su i mnoge humanitarne aktivnosti koje su posebno bile izražene tokom pandemije COVID-a 19” – dodaje Stevović Janković.

Opština je, kako navodi, obezbijedila podršku nekima od pripadnika RE populacije, pa su za tu namjenu za Rome i Egipćane koji su svoje djetinjstvo proveli u Domu za nezbrinutu djecu “Mladost” u Bijeloj, a od nedavno su punoljetni, opredijelila dva stana.

“Na temu poboljšanja uslova stanovanja, Opština je prošle godine predvidjela takozvano “stanovanje uz podršku”, pa su za tu namjenu obezbijeđena dva stana. Uz pomoć Centra za socijalni rad sprovodi se cjelokupni postupak, od smještaja pa do traženja posla. U ovoj aktivnosti Opšine, prošle godine je dvoje mladih ljudi - pripadnika RE populacije smješteno u te stanove i nađen im je posao, koji će, sigurno raditi dvije godine. Ipak, po pitanju opštih uslova stanovanja za ovu populaciju odnosno dugoročnog rješenja problema, u ovom trenutku nemamo konkretniju informaciju – kaže Stevović Janković.

Ona ističe da Romi i Egipćani na području kotorske opštine koji nemaju novca za članarinu, a čija djeca žele da treniraju u nekom od sportskih klubova - mogu da se obrate dopisom opštinskom Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti.

“Potrebno je da nam se jave i učinićemo sve što možemo da mališanima omogućimo besplatnu članarinu, kako bi se bavili aktivnošću koja im se dopada i za koju su talentovani” – kaže Stevović Janković.

Ističe da bi, po njenom mišljenju, poboljšanju kvaliteta života romske i egipćanske populacije, doprinijelo i osnivanje jedne snažne nevladine organizacije na lokalnom nivou čijim bi aktivnostima “rukovodili” pripadnici RE populacije. Smatra da bi njihove ideje, sugestije i sagledavanje situacije, značajno pomogli i donosiocima odluka u procesu realizacije lokalnog plana inkluzije koji se, pored ostalog, tiče i unaprjeđenja položaja romske i egipćanske populacije.

Tonski zapis na ovu temu koji je pripremila Jelena Kljajević, poslušajte od 10 sati i 30 minuta u okviru jutarnjeg programa Radio Kotora (95, 3 ili 99 megaherca) , a opširnije o položaju Roma i Egipćana na području kotorske opštine u martovskom izdanju emisije “Multikultura”.  

Tekst Jelena Kljajević

Foto Radio Kotor i Privatna arhiva

Podijeli na: