Društvo

“Danas je 13. jul, Dan državnosti Crne Gore i  Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma.

13. Jul 1941. je naš i evropski dan pobune i ustanka protiv fašizma.

I svakog 13. jula moramo se sjećati svih stradalih u borbama za slobodu, svih umorenih u godinama robijanja,svih koji su sanjali zajedništvo.

Sjetićemo se i činjenice  da je daleke 1878. priznata nezavisnost Crne Gore istoga datuma iako je njena državnost postojala mnogo ranije.

Državu Crnu Goru,u najtežim vjekovima postojanja stvarali su Vojislavljevići, Balšići, Petrovići, obnavljajući državnu strukturu i narodno jedinstvo,pa zvala se ona Duklja, Zeta ili Crna Gora.
Tako je je i bilo tokom NOB.
Državu nijesmo dobili za stolom nego su je naši preci skupo platili krvlju u mongim bitkama protiv svih onih koji su pokušavali ugnjetavati teritorije Crne Gore i njene građane.

Antifašizam je jedan od osnova postojanja Crne Gore i glavna zaštita modela crnogorskog građanskog društva, modela koji garantuje stabilnost savremene Crne Gore.

 Iskustvo kojem je predhodila antifašistička pobjeda,njegovo neprestalno isticanje  i sjećanje na njegove mnogobrojne žrtve ,postalo je neizostavni dio državne politike u ondašnjoj Jugoslaviji.
Nažalost to nasleđe je sve više zaboravljano Titovom smrću  i rezultiralo je krvavim ratom na prostorima bivše nam zajedničke domovine.
U bivšoj Jugoslaviji ,koja je posebno iskusila sav pakao tog zla, zemlji izranjavanoj krvoločnim zubima fašista,nacista i domaćih kvislinga,pobjeda nad fašizmom slavljena je s posebnom draži.
No,rat koji je uslijedio nakon njenog raspada  oživio je ideologiju blisku fašizmu koji i dan danas egzistira na našim prostorima u različitim oblicima, podjele, međunacionalna i mržnja prema drugom i drugačijem, slavljenje kvislinga i zločinaca, svemu onome što je trebalao pokopati na smetlištvu tog mračnog dijela istorije čovječanstva.

Postavlja se pitanje kako i čime se boriti protiv fašističkih ideja na našim prostorima, kada su one duboko ušle i u organe vlasti.
Po svemu sudeći malo smo proučavali za protekli perid fašizam i vjeronauk.

Predhodni rat je oživio te ideje, koje nijesu poražene, a aktuelna politika se samo deklarativno bori protv njih.
Prekrajanje istorijskih činjenica je jedan od glanih aktivnosti povampirenih fašista na tlu bivše Jugoslavije,a oni koji su prije nekoliko decenija nazivani zločincima ,pretvoreni su u heroje.
Koliko crnogorsko društvo istinski baštini ideju antifašizma? Postoji li razlika između načelnog i onog suštinskog antifašizma koji bi trebao da bude temeljna vrijednost našeg društva i pojedinaca ?
Antifašistički stav mora biti politički stav svih društava  današnjice. Antifašizam je potreban kao i u doba vladavine ekstremno desničarskog terora u Evropi.
To je naša moralna dužnost i neodoljivi napor za ostvarenje društvene jednakosti.
Crna Gora, za razliku od država u regiji, i dalje obilježava i slavi 13. jul kao Dan ustanka u borbi protiv fašizma , koji se poklapa sa njenim Danom državnosti.

Slava i čast svima iz naše bliže i daljne prošlosti koji se ogledaju u 13. julu,opštenarodnom prazniku slobode ,pobjede i državnosti Crne Gore.

Neka su nam srećni oba praznika.
 
Sve za Crnu Goru,Crnu Goru ni zašta”, poručio je predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotor, Jovo Bećir.