Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor / S.Č.

Čitalačko-dramske radionice u okviru novog projekta „Žive priče Kotora“ počinju krajem ovog mjeseca u Kotoru, s ciljem da kroz književnost, dramsku pedagogiju i digitalne tehnologije, najmlađima približe lokalno kulturno nasljeđe.

Projekat realizuje Nevladina organizacija (NVO) „Pričotvorci“, a okupiće 15 djece uzrasta od četiri do deset godina, koja će kroz osam radionica istraživati tri kotorske legende i pripremati dramske scene za izvođenje na autentičnim lokacijama Starog grada.

Poseban segment projekta biće izrada digitalne „Mape priča“, koja će povezati legende sa mjestima na koja se odnose i omogućiti da snimci dječjih izvođenja ostanu dostupni i nakon završetka projekta.

Menadžerka i koordinatorka projekta Sanja Đuričković kazala je danas za Magazin „Grad“ Radio Kotora da je ideja proistekla iz dosadašnjeg rada „Pričotvoraca“, ali i iz želje da se u Kotoru kreira više kulturno-umjetničkih sadržaja za djecu predškolskog i mlađeg osnovnoškolskog uzrasta.

„Željela sam da osmislim projekat u kojem će djeca imati priliku da aktivno učestvuju u nastanku jednog kulturnog događaja“, navela je Đuričković, ističući da će djeca kroz čitanje, razgovor, improvizaciju i različite dramske tehnike postepeno upoznavati priče i pripremati njihovo scensko izvođenje.

U fokusu projekta su legenda o nastanku Kotora i vili Alkimi, priča o Jerolimu Bizantiju i legenda o buri. Kroz njihove zaplete i likove djeca će istraživati teme mudrosti, dobrote, nesebičnosti, ponosa i pravednosti, ali i razgovarati o ljudskim postupcima, motivima i posljedicama odluka.

„Važno mi je da djeca svoje mišljenje mogu da obrazlože. Ako neko kaže da je, recimo, Jerolim hrabar, pitaćemo ga po čemu to zaključuje, u kojoj situaciji se njegova hrabrost pokazuje i da li i hrabar čovjek uopšte može da se plaši“, objašnjava Đuričković, naglašavajući da povezivanje književnosti i dramske pedagogije podstiče djecu da preispituju svoje stavove i uvažavaju drugačija mišljenja.

Posebnost projekta je povezivanje legendi sa prostorom Starog grada. Tokom stručnih obilazaka djeca će istraživati odabrane lokacije, posmatrati arhitektonske detalje i povezivati ih sa pričama koje upoznaju. Upravo ta mjesta kasnije će postati prostor njihovog umjetničkog izražavanja i stvaralačkog iskustva.

„Vjerujem da se tako razvija i dublja povezanost sa gradom. Voljela bih da djeca nakon ovog projekta drugačije posmatraju neke od tih lokacija, da ih povezuju sa pričama koje su upoznala i da požele da dalje istražuju kulturno nasljeđe Kotora“, ističe naša sagovornica.

Izvođenje na otvorenim lokacijama Starog grada donosi i određene organizacione i tehničke izazove, posebno imajući u vidu da je premijera planirana za kraj godine.

„Moramo voditi računa o bezbjednosti djece i publike, izboru lokacija, kretanju između scena, zvuku i tehničkim uslovima izvođenja. Dodatni izazov predstavljaju i vremenski uslovi, koji u decembru mogu biti nepredvidivi“, pojašnjava Đuričković.

Međutim, upravo takav format izvođenja smatra jednom od posebnih vrijednosti projekta, jer će publika pratiti tri kratke dramske scene krećući se od jedne lokacije do druge, dok će ambijent Starog grada postati sastavni dio scenskog doživljaja.

„Mislim da će to biti posebno iskustvo, kako za djecu koja učestvuju u predstavi, tako i za publiku“, dodaje ona.

Važan segment biće i očuvanje lokalnog jezičkog nasljeđa. Dramaturg Vuk Draganić prilagodiće odabrane legende scenskoj formi, uz nastojanje da u dijaloge uključi karakteristične elemente bokeljskog govora i romanizme. U tom procesu oslanjaće se i na istraživanja profesorke Vesne Lipovac Radulović.

„Jezik je jedan od najvažnijih nosilaca lokalne kulture, istorije i identiteta. Želimo da djeca na ovaj način upoznaju i dio lokalnog jezičkog nasljeđa Boke, čuju izraze koji neraskidivo pripadaju ovom prostoru i razumiju njihovo značenje“, naglašava Đuričković.

Pored javnog izvođenja, projekat će dobiti i digitalni nastavak. Na sajtu „Pričotvoraca“ biće dostupna interaktivna „Mapa priča“, sa ilustrovanom mapom Kotora i označenim lokacijama povezanim sa legendama. Posjetioci/teljke će klikom na određeno mjesto moći da pročitaju priču i pogledaju video-zapis dječjeg dramskog izvođenja.

Za vizuelno oblikovanje mape zadužena je slikarka i grafička dizajnerka Dragana Drašković, programersku realizaciju potpisuje Ksenija Knežević, dok će snimanje i montažu izvođenja raditi Drago Rapovac.

Mapa je zamišljena kao trajni digitalni sadržaj koji će i nakon završetka projekta biti dostupan djeci, roditeljima, edukatorima i svim zainteresovanim za kulturnu baštinu Kotora.

Đuričković je ukazala i na značaj saradnje civilnog sektora i lokalnih institucija kulture, posebno podrške Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor, koji učestvuje kao saradnička ustanova, kao i dosadašnje saradnje sa Gradskom bibliotekom i čitaonicom Kotor.

„Organizacije civilnog sektora često donose nove ideje i pristupe, a uz podršku lokalnih institucija te ideje dobijaju priliku da se razviju i budu dostupne široj zajednici“, ocjenjuje ona.

Projekat „Žive priče Kotora“ realizuje se u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (ReLOaD3), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa lokalnim samoupravama, među kojima su Kotor, Budva i Bar, koje čine klaster NEXUS MARIS.

Tačan datum i lokacije javnog izvođenja biće naknadno objavljeni, a informacije o projektu i narednim aktivnostima dostupne su na sajtu pricotvorci.me i Instagram stranici „Pričotvoraca“.

Cijeli razgovor možete poslušati na linku: https://soundcloud.com/radio-kotor/magazin-grad-21-oktobar-gosca?si=8635e55d824b4df391691c3818999bbf&utm_source=clipboard&utm_medium=text&utm_campaign=social_sharing