Društvo

Povodom odluke Ustavnog suda o ukidanju odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO, Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) izdala je saopštenje za javnost. 

"Zaposleni u Crnoj Gori će od danas moći da ostvare pravo na penziju isključivo ukoliko imaju 40 godina staža osiguranja i najmanje 61 godinu starosti zahvaljujući Odluci Ustavnog suda Crne Gore. Ukoliko ste imali sreće da se zasnujete radni odnos između 18-te i 20-te godine života i da u kontinuitetu radite (da nijeste žena kojoj je onemogućeno da u punom kapacitetu učestvuje na tržištu rada zbog materinstva; ukoliko nijeste „žrtva tranzicije“; ukoliko nijeste jedan/a od onih, u prosjeku 11000 lica, koji duže od 3 godine čekaju na zaposlenje, itd.), možda vas ovako postavljeni uslov za ostvarivanje prava na penziju neće zabrinuti. 

Bezumna je Odluka Ustavnog suda Crne Gore kojom se ukida odredba člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojom je omogućeno ženama da sa 64 godine života ostvare pravo na penziju. Tako se ukida jedna od dvije solucije za odlazak u penziju koje solucije su u našem penzionom sistemu oduvijek postojale. Sada će muškarci i žene imati samo jednu soluciju za odlazak u starosnu penziju, a to je 40 godina staža osiguranja i 61 godina života. Imajući u vidu da su dva elementa (godine staža i godine starosti) kumulativan uslov za sticanje prava na starosnu penziju, lako se da zaključiti da će mnogobrojni muškarci, a pogotovo žene, morati da rade preko 70 i daleko više godina života da bi stekli pravo na penziju. Takođe, ukidanjem člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, nemoguća je primjena odredbe 197đ Zakona PIO po kojoj su u 2023. godini žene mogle da idu u starosnu penziju kada napune 62 godine i 6 mjeseci života i 15 godina penzijskog staža, dok su naredne godine to pravo mogle da ostvare sa 62 godine i 9 mjeseci života i tako svake naredne godine uz povećanje starosne granice za po tri mjeseca, do 2028 godine.

Da pojasnimo, ukinuta odredba pomenutog zakona davala je, isključivo, mogućnost ženama u Crnoj Gori da ostvare pravo na penziju sa navršene 64 godine života (a ove godine i sa 62 godine i 9 mjeseci života). Dakle, sa navršene 64 godine života, žene u Crnoj Gori su mogle da biraju da li će ostati na tržištu rada do navršene 66 (kao i muškarci)  godine života ili će iskoristiti priliku da se penzionišu. Upravo činjenica da se radilo o izboru same žene između ponuđenih opcija (ostajanje na tržištu rada do 66, odnosno 67 godine života kao i muškarci ili penzionisanje sa 64 godine života), predstavljala je nespornu pozitivnu diskriminaciju, a ne diskriminaciju po osnovu pola kako je to navedeno u odluci Ustavnog suda Crne Gore. Ulogu i poziciju žene na tržištu rada u Crnoj Gori, Ustavni sud Crne Gore nažalost nije cijenio, te je u potpunosti zanemario činjenice poput onih da su žene ranjiva kategorija na tržištu rada, te da su zbog svoje prirodne potrebe da ostvare materinstvo izložene težoj zapošljivosti, odnosno čestim otkazima ugovora o radu zbog trudnoće i porodiljskog odsustva. Upravo to su razlozi zbog kojih žena, za razliku od muškarca, teško da može da ostvari puni radni staž (40 godina), što su sudije Ustavnog suda olako zanemarile. Ovakva odluka u korist je štete isključivo zaposlenih žena, posebno žena koje rade u privrednom sektoru, i doprinosi njihovoj dodatnoj ranjivosti uskraćujući im mogućnost izbora koja im je bila data.

Takođe, Ustavni sud Crne Gore zanemaruje i obrazloženje presuda Evropskog suda za ljudska prava u sličnim predmetima u kojima je ovaj sud cijenio diskriminacijom različitu starosnu dob za sticanje prava na penziju između muškaraca i žena isključivo u situaciji kada je ženama onemogućeno da nastave da rade nakon sticanja propisane starosne granice za odlazak u penziju koja odgovara starosnoj granici penzionisanja za muškarce (pr. Moraru i Marin protiv Rumunije, predstavke br. 53282/18 i 31428/20, 20.12.2022). Ponavljamo, u Crnoj Gori je, upravo, ženama data mogućnost izbora, odnosno mogućnost da i nakon sticanja uslova za penzionisanje, nastave da rade do 66 godine života što predstavlja gornju starosnu granicu za penzionisanje muškaraca.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore pozdravlja iznešene stavove sutkinja Snežane Armenko i Momirke Tešić, koji su u potpunosti u saglasju sa onim činjenicama i navodima koje je USSCG uputila Ustavnom sudu Crne Gore u svom dopisu iz oktobra 2020. godine (dopis dostavljamo u prilogu saopštenja).

S obzirom da smo zatečeni ovakvom odlukom Ustavnog suda i da imamo brojne pozive i pitanja našeg članstva koje korake će USSCG preduzeti da zaštiti zaposlene od štetnih posljedica koje ta nakaradna odluka sa sobom donosi, USSCG će u ponedjeljak (23.10.2023.) organizovati press konferenciju na kojoj će iznijeti više detalja na ovu temu", stoji u saopštenju  Unije slobodnih sindikata Crne Gore.