Društvo

Prenosimo saopštenje Instituta za javno zdravlje Crne Gore:

Rak dojke je veoma ozbiljno oboljenje i najčešće dijagnostikovana maligna bolest širom svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2020. godini registrovano je oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke u svijetu i oko 685 000 umrlih od ove bolesti, uz velike geografske varijacije uočene između zemalja i svjetskih regija. Stope incidencije raka dojke najveće su u zemljama koje su prošle kroz ekonomsku tranziciju, ali i zemlje u tranziciji nose veliki udio smrtnih slučajeva od raka dojke.

Uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajuće liječenje, rak dojke ima dobru prognozu. Međutim, postoje značajne nejednakosti u preživljavanju žena nakon obolijevanja od raka dojke između razvijenih i manje razvijenih zemalja, kao i između različitih društvenih grupa unutar zemalja, koje su dijelom posledica smanjenog pristupa ranoj dijagnozi i pravovremenom završetku liječenja.

Prema podacima Registra malignih neoplazmi u Crnoj Gori za 2013. godinu – od ukupnog broja novoregistrovanih malignih tumora kod žena u Crnoj Gori, rak dojke je vodeća lokalizacija sa učešćem od 25,5% svih maligniteta. Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 50 i 64 godine u kojoj je i učestalost ovog raka najveća – čineći više od jedne trećine malignih slučajeva (30,3%).

Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2020. godinu, u Crnoj Gori dobna standardizovana stopa obolijevanja od raka dojke bila je 72,3/100 000 žena, a umiranja 23,9/100 000 žena. Ovi podaci su zabrinjavajući jer je prikazana stopa mortaliteta jako visoka i znatno iznad Evropskog prosjeka kao i situacije u regionu. Broj oboljelih žena od raka dojke je iznosio 378, što je uslovilo da ovo oboljenje zauzme vodeću poziciju na rang listi obolijevanja, sa učešćem od 25,5% svih maligniteta.

Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 50 i 64 godine u kojoj je i učestalost ovog karcinoma najveća – čineći više od jedne trećine malignih slučajeva (30,3%).

Ove brojke nas opominju i ujedno ukazuju na ozbiljnost problema obolijevanja i umiranja od raka dojke, naglašavajući značaj kontinuirane brige o zdravlju.

Žena brine o zdravlju dojki tako što svakodnevno praktikuje zdrave životne navike, jednom mjesečno obavlja samopregled dojki, redovno odlazi na preporučene preventivne preglede, u skladu sa godinama života i učestvuje u organizovanim ljekarskim pregledima za rano otkrivanje i prevenciju raka dojke.

Faktori rizika

Za pojavu raka dojke postoje određeni faktori rizika:

• Ženski pol:  u većini slučajeva obolijevaju žene, mada su registrovani slučajevi raka dojke i kod muškaraca.
• Uzrast: što je osoba starija veći je rizik od obolijevanja. Više od ¾ oboljelih je iznad 50 godina starosti.
• Lična istorija bolesti: Veći rizik da obole od raka dojke imaju žene koje su imale rak jajnika kao i one žene koje su se već liječile od raka dojke.
• Porodična istorija bolesti: bliska srodnica je imala rak dojke.
• Rana prva menstruacija prije 11 godine života i kasna menopauza (nakon 54. godine života.
• Ostali faktori rizika: žene koje nisu rađale ili su prvi porođaj imale nakon 30. godine života, žene koje nisu bile u mogućnosti da doje djecu, upotreba hormonske terapije – kontraceptivna sredstva i supstituciona terapija nakon ulaska u menopauzu, loše životne navike (prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost i prekomjerna konzumacija duvana i alkohola).

Prisustvo faktora rizika nužno ne znači da će se osoba sigurno razboljeti. Oni samo ukazuju na viši stepen rizika od obolijevanja za razliku od osoba koje nemaju ili nisu izložene ovim faktorima rizika.

Rak dojke je oboljenje koje se razvija postepeno i za razvoj je potreban duži vremenski period. Međutim, u određenom broju slučajeva rak se razvija veoma brzo i to su agresivne forme raka dojke. Najčešće se razvija na gornjem spoljašnjem dijelu dojke, ali se može pojaviti i bilo gdje na dojci.

Zašto su važni redovni  preventivni pregledi?

Redovni pregledi su jedini pouzdan i najučinkovitiji način za očuvanje i unapređenje zdravlja. Oni obuhvataju samopregled dojki i preventivne zdravstvene preglede kojima se omogućava otkrivanje bolesti u ranoj fazi , kada postoje odlične šanse za potpuno izlječenje.

Preporuka je da svaka ženska osoba poslije 20. godine života jednom mjesečno uradi samopregled dojki, u periodu od petog do desetog dana računajući od početka menstrualnog ciklusa. Žene u menopauzi samopregled planiraju i izvode uvijek istog datuma u mjesecu. Mjesečni samopregled dojki sastoji se od vizuelne inspekcije dojki i pregleda strukture dojki u više položaja tijela (tokom tuširanja i ležećem položaju).