Društvo

Turistička organizacija Kotor i Luka Kotor spremno dočekuju ovogodišnju turističku sezonu. To je za Radio Kotor kazao Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije (TO) Kotor. 

“Zaista su ohrabrujuće informacije koje svakodnevno dobijamo. Zaraženih koronavirusom je sve manje. Broj vakcinisanih građana je u stalnom rastu. Tako da je za očekivati da ćemo početak sezone u tom smislu dočekati zaista spremni. Vjerujem da će procenat vakcinisanih biti i iznad 30 posto na nivou Crne Gore. Veliki je broj onih koji su preležali kovid, tako da imaćemo zaista ogroman procenat građana koji će biti imuni. Sve ovo kao jedan preduslov garantuje da ćemo biti i već jesmo prepoznati kao sigurna destinacija, a samim tim imati kontinuirani rast broja gostiju. Ono što je stvarno ohrabrujuće je i to što ovih dana vidimo postupke koje povlače nadležna ministarstva, prvenstveno prilagođavanje mjera, besplatno PCR testiranje za strance kojima je potreban test za povratak u svoju zemlju i najnovije otvaranje granica prema svim državama” – navodi Ristić. 

On je pohvalio građane i građanke Kotora zbog, kako kaže, dobrog odziva na vakcinaciju, ali i zbog odgovornog odnosa i pridržavaja mjera za suzbijanje širenja koronavirusa. 

Godina 2019. bila je rekordna po broju posjeta turista. 

“Ta godina je nastavak jednog dobrog trenda koji je iza nas. Posljednjih petnaestak godina smo imali kontinuirani rast posjeta i turističke privrede generalno. Brojke su ohrabrujuće u odnosu na 2020. godinu. Od početka maja do dana emitovanja ove emisije, mislim da zavisno o parametrima koje posmatramo (broju gostiju, broju ostvarenih nočenja, količini naplaćenog novca) možemo reći da imamo u prosjeku neki nivo od pedesetak posto u odnosu na 2019. godinu što je mnogo manje od onog čemu smo se nadali u prethodnim godinama kada se normalno živjelo bez korone, ali zaista ohrabrujuće nakon svega ovoga što smo prošli” – objašnjava RIstić. 

Kako navodi, u Kotoru u mjesecu maju boravili su i izletnici ali i oni turisti koji su ostvarili određeni broj noćenja što u privatnom što u hotelskom smještaju. Broj noćenja je, ističe Ristić, nešto veći nego što je to bio slučaj prethodne godine. 

“Kada su u pitanju izletnici, taj segment je na nekih 50 posto u odnosu na 2019. godinu. Ono što nam zaista nedostaje su gosti sa kruzera koji su već u ovo doba prethodnih godina punili grad i donosili određena sredstva direktno ali i indirektno privredi koja se naslanja na turističku. Nedostaju takođe gosti-izletnici iz Dubrovnika. Ali ono što imamo kao najavu jeste da ćemo i njih imati veoma brzo u našem gradu. Primjetno je da je broj noćenja u odnosu na broj gostiju nešto veći u prosjeku nego što je bilo u prethodnih godinu. Ovaj broj gostiju koji je bio prisutan od 1. maja na ovamo ostvaruje malo veći broj noćenja u odnosu na prethodne periode, dakle duže se zadržavaju ovdje” objašnjava Ristić. 

Turistička organizacija je, kaže Ristić, u stalnoj komunikaciji sa Lukom Kotor. 

“Ono što oni imaju kao najavu to je uplovljavanje otprilike nekih 550 brodova ove godine. Ono što je sporno je to što iz objektivnih razloga Luka Kotor ne naplaćuje nikakve penale onima koji odustaju od uplovljavanja. Kako se primiču termini njihovog uplovljavanja oni i otkazuju i mogu da otkažu iste. Međutim ostaje zaista nada da ćemo, po onome što su naša saznanja, imati prvo uplovljavanje krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca” – ističe Ristić. 

Kako navodi, Luka Kotor je u saradnji sa resornim ministarstvom sačinila elaborate i protokole za prijem brodova i ponašanje u uslovima pandemije kovida 19.  

“To je jedan vrlo ozbiljan dokument i ono što je najbitnije to je završeno. I Luka je, koliko smo shvatili, u potpunosti spremna za turističku sezonu. Komapnije su takođe spremne za prijem putnika i za plovidbu. I oni su prilagodili svoje poslovaje i svoje uslove trenutnoj situaciji. Ostaje uvijek taj problem rentabilnosti i interesovanje putnika, imajući u vidu svu ovu situaciju sa koronavirusom. Nadamo se da ćemo ove godine imati određeni broj brodova u Kotoru” – kaže Ristić. 

Nedostatak smještajnih kapaciteta u Kotoru je, prema njegovim riječima, vječito pitanje koje datira od vremena kada je srušen hotel “Fjord” kao najveći objekat smještajnog tipa u našem gradu. 

“U Kotoru, po mom saznanju, imamo 39 hotela. Uglavnom se radi o hotelima više i visoke kategorije. To su zaista reprezentativni objekti koji pružaju visok nivo usluga. Njihova mana jeste to što su zaista uglavnom manjih smještajnih kapaciteta, izuzev hotela Blu bay na Markovom rtu koji ima malo veći kapacitet i sadržaje koji ga prate. Dakako, mali je broj smještajnih kapaciteta u Kotoru. I Kotoru je zaista, za jedan ozbiljan razvoj stacionarnog turizma, a sa njim uvezano i razvoj sportskog, zdravstvenog, ali prije svega, kongresnog turizma, te za cjelogodišnji rad hotela, ali i kompletne privrede koja je naslonjena na turističku privredu, potreban barem još jedan ili dva malo veća hotela visoke kategorije, naravno uz koji idu svi oni prateći sadržaji koji su bitni za privlačenje takvih gostiju. Mi imamo najavu da će vrlo brzo početi gradnja hotela na prostoru nekadašnjeg Urca. Radi se o hotelu iz lanca vrlo poznate i kvalitetne svjetske hotelske grupe” – objašnjava Ristić. 

Prema njegovim riječima, naplatni punktovi za prijavu borakva stranaca otvoreni su za sad ana četiri lokacije u našem gradu: Starom gradu, Svetom Stasiju (Dobrota II), Prčnju i Risnu. 

“U normalnim uslovima rada, u godinama rasta, mi smo otvarali iz godine u godinu i povećavali taj broj punktova za naplatu. Posljednji broj punktova 2019. godine je bio 13.Ove godine, za sada, rade 4 punkta. To su punkt u Starom gradu, Dobrota II, odnosno Sveti Stasije, Prčanj i Risan. Pažljivo ćemo pratiti situaciju kako se razvija i otvarati dodatne punktove ciljano na prostorima mjesnih zajednica gdje se povećava broj gostiju i gdje imamo određeni broj smještajnih kapaciteta” – objašnava Ristić. 

Boravišna taksa, kaže, iznosi jedan euro. 

“Naglasio bih da postoji ogroman broj izdavalaca smještaja koji su zaista savjesni i koji rade na tome da ili sami obave prijavu boravka turista ili da upute svoje goste da se prijave. Međutim one koji to do sada zaista nisu radili molim i apelujem na njih i upozoravam da će biti kontrola i da to revnosno obavljaju. Ako se nastavi ovakav trend, mi uz jedan zaista savjestan rad izdavalaca smještaja možemo da očekujemo i naplatu boravišne takse 50 do 60 procenata u odnosu na 2019. godinu. Ako možemo suditi po ovom mjesecu i po onome što ostvarujemo u toku ovog mjeseca to je zaista ohrabrujuće. Vidjeli smo i sami u prošloj godini koliko je u stvari turizam kao grana i sve ono što se naslanja na turističku privredu krhko i koliko zavisi od onoga što je neočekivano i nepredvidivo. Zaista je za nadati se da nećemo imati nekih većih problema u narednom periodu. Mi duboko vjerujemo da ono što možemo očekivati ove godine po svim parametrima prihod od 50 do 60 procenata u odnosu na 2019. godinu. Vrlo slično je i kada su projekcije za posjete bedemima u pitanju. Jer generalno taj neki broj ljudi koji posjeti grad uglavnom se uputi i ka bedemima. Očekujem da će to biti prihodi na polovini onoga što smo imali 2019. godine” – nnavodi Ristić. 

Ove godine su, kaže Ristić, kasnili sa otvaranjem naplatnih punktova za ulazak na bedeme. 

“Nakon ovakve godine kakvu smo imali, nismo ni mi željeli da odma počnemo sa naplatom nego da barem taj jedan prvi talas onih najhrabrijih i onih koji su najviše željeli da vide Kotor kao destinaciju poslije toliko vremena barem tu uslugu imaju besplatnu” – kaže RIstić. 

Kako navodi, ulaznica za posjetu kotorskim bedemima za strance košta 8 eura. Ona se, objašnjava, ne naplaćuje domicijalnom stanovništvu. 

“U principu nije to samo domicijalno stanovništvo, nego rekao bih da postoji tolerancija da se ne naplaćuje generalno stanovnicima Crne Gore, a vrlo često i njihovim gostima izlazimo u susret. Mislim da smo vrlo fleksibilni po tom pitanju. Imamo jedan dugogodišnji problem u Kotoru koji zaista umnogome šteti ugledu našeg grada a to je ilegalno naplaćivanje ulaska na bedeme. Zbog toga imamo ogroman broj pritužbi. I to je nešto sa čime ćemo se obračunati u narednom periodu. Takođe, ilegalna prodaja na bedemima je vrlo ozbiljan problem. Ti ljudi koji to rade štete i ugledu Kotora kao destinacije, a na kraju vrše i nelegalnu prodaju, što je samo po sebi prekršaj. Ono što je najšokantnije - čak se i sakralni objekat koji se nalazi u okviru bedema, Gospa od zdravlja, koristi za trgovinu. Ono što naročito boli je to da su to zaista sve naši sugrađani koji bi zaista trebali da imaju poseban senzibilitet prema gradu u kom su rođeni i u kojem provode život. Ovo će zaista u narednom periodu biti predmet našeg pojačanog nadzora, a u dogovoru smo i sa Upravom policije i inspekcijskim službama i mogu da obećam da ćemo to zaista suzbiti ove godine i kazniti one koji krše zakon već godinama” – ističe Ristić. 

Posljednih godina u Kotoru je sve češća pojava nelicenciranih turističkih vodiča, te onih koji turiste vode u grad kroz Južna gradska vrata kako bi zaobišli plaćanje takes na Gavnim gradskim vratima. 

“Ovaj problem postoji već godinama. Borimo se uz pomoć službe za inspekcijske poslove. Problem nelicenciranih vodiča nije samo što su oni nelojalna konkurencija, već oni krše i propise i zakone ove zemlje. Mislim da je jedan od glavnih problema to što oni upravo zbog toga što nisu licencirani, niti snose kakvu odgovorfnost, niti imaju kakvu obavezu da ono što govore turistima bude zaista ono što bi trebalo biti prezentovano. Tako da mi vrlo često nemamo ni uvid, a imamo neka saznanja da ono što pričaju ne korelira baš sa pravim istorijskim podacima i činjenicama koje su vezane za ovaj grad. To je jedan od kontinuiranih problema sa kojima se borimo i sa kojima ćemo se naravno izboriti. 

Što se tiče korištenja alternativnih ulaza mi imamo zaista maštovite vodiče tih grupa iz regiona koji znaju mnoge prolaze. Ulaze i kroz pozorište, i kroz južna vrata, ulaze i kroz otvore u bedemima da ne bi plaćali. To je problem koji traje godinama i sa kojim ćemo se izboriti” – ističe Ristić. 

On je govorio i o kulturnim manifestacijama u Kotoru. 

“Iz ove perspektive vrlo je teško reći na koji ćemo mi način moći organizovati i u kojoj mjeri kulturno ljeto u Kotoru. U mjeri mogućeg kada su finansije u pitanju, ali naravno i epidemiološke mjere i stanje u kome ćemo biti mi ćemo se svemu tome prilagođavati kada su organizacije bilo kakvih manifestacija u pitanju. Mislim da Kotor u normalnom vremenu, u normalnim sezonama ima i ljudske kapacitete i potencijale i organizacione, da zaista ima izuzetno dobru kulturnu ponudu i veliki broj interesantnih manifestacija. Ono što je bitno jeste da negdje u narednom periodu probamo da jedan dio manifestacija izmjestimo iz samog gradskog jezgra i osmišljavamo kontinuirano sa ljudima iz mjesnih zajednica neke nove manifestacije koje bi bile interesantne i koje bi doprinjele nekoj disperziji turista” – ocjenjuje Ristić. 

Kako kaže, TO Kotor je uglavnom suorganizator velikih manifestacija koje organizuju Kulturni centar “Nikola Đurković” i Međunarodni festival KotorArt, te Kotorski festival pozorišta za djecu. 

“Mi smo uvijek tu da pružimo podršku, kako finansijsku u mjeri onog što je izvodljivo, tako i ljudsku, logističku i svaku drugu. TO ima plan da unaprijedi one manifestacije u kojima smo učestvovali kroz neki set predloga i mjera i koje su se pokazale kao interesantne. 

U toku smo izrade Strateškog plana TO Kotor koji je jedan kapitalni dokument za razvoj turizma u našoj opštini. Ono što je jako bitno, mislim da ćemo implementacijom istog u nekom narednom periodu zaista unaprijediti naš grad kao destinaciju. Unutar njega postoje ideje za neke nove manifestacije koje vjerujem da će biti veoma interesantne” – ocjenjuje Ristić. 

On navodi da Kotor kao svjetski biser i grad na UNESCO listi svjetske i kulturne baštine ne treba biti rezervisan samo za elitni turizam.  

“Kotor treba da bude dostupan svima onima koji žele da ga vide i da borave u njemu, naravno u skladu sa svojim mogućnostima. Mislim da ovakvu destinaciju ne bi bilo primjereno zatvoriti samo za određenu kategoriju ljudi. Naravno ima ovdje dovoljno prostora da imamo ponudu i za takvu vrstu gostiju, ali i za neku potpuno drugačiju vrstu gostiju koja bi sebi mogla da priušti neki drugačiji boravak. Tu su naravno i izletnici” – kaže Ristić. 

Među problemima koji se javljaju u jeku tirističke sezone u Kotoru jeste preopterećenost infrastrukture grada zbog dolaska velikog broja kruzera i uopšte turista. 

“To je zaista veliki problem. Trebamo biti realni. Mi živimo od turizma i živimo od pružanja usluga. Gotovo cjelokupno stanovništvo naše opštine je direktno ili indirektno uključeno u servis turistima, u neku vrstu pružanja usluga. Mi bi trebali da razmišljamo na neki dugačiji način. Mi smo domaćini i gosti su ti koji svima nama donose sredstva od kojih možemo da živimo, omogućavaju nam rad, prihode. Mislim da bi trebalo prilagoditi putnu infrastrukturu, povećati kapacitete, ali i broj parkinga kako bismo izbjegli stvaranje ogromnih gužvi u samom centru grada. Ono na čemu bi zaista trebalo raditi u narednom periodu i što ne košta puno jeste animiranje lokalnog stanovništva da zaista u vrijeme sezone, pogotovo oni koji žive u zonama bliže samom gradu i kojima zdravlje naravno to dozvoljava, više koriste sredstva javnog prevoza,  pješače,  koriste bicikla i motocikle, kako bi se izbjegla ona velika gužva u sezoni.  

Mislim da bi to u prvom mahu zaista dosta olakšalo samo kretanje saobraćaja i smanjilo gužve. Mislim da bi mogli kao primjer krenuti sa takvim akcijama, a naravno da poslije toga, uz mišljenje stručnjaka, krenu intervencije u samoj putnoj infrastrukturi, mjestima za parkiranje itd.” – ocjenjuje Ristić. 

Kako je ranije navedeno, Crna Gora je omogućila besplatno testiranje turistima kojima je potreban test da bi se vratili u svoju matičnu zemlju. 

Ti potezi ministarstva su zaista ohrabrujući. I granice su otvorene za sve turiste. PCR testovi su besplatni. Informacija za izdavaoce smještaja koji bi to mogli ponuditi svojim gostima - da svakog jutra od 7 do 9 u Domu zdravlja organizovano je besplatno testiranje za strance. Nakon toga ide PCR testiranje za lokalno stanovništvo. Čuo sam da se besplatno i vakcinišu stranci kojima je to potrebno. Zaista možemo reći da smo dali gotovo sve što je bilo do nas i zaista u tradiciji našeg naroda širokogrudo, otvorenog srca i ruku dočekujemo turiste. I mislim da će to doprinjeti broju gostiju koji će doći kod nas” – ističe Ristić.