Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Nevladina organizacija “Expeditio” iz Kotora je sprovela istraživanje sa građanima/kama Kotora pod nazivom „Štedimo li energiju?“, kako bi se procijenio nivo informisanosti i primjena mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima.

Kako su za Radio Kotor danas kazale arhitektice Tanja Rajić i Aleksandra Kapetanović, istraživanje je dio projekta „EKG-Energetski efikasnija gradnja: Vodič za građane Kotora“, podržanog od strane Opštine Kotor putem javnog konkursa.

Cilj istraživanja koje je završeno krajem prošle godine bio je da se istraži koliko su građani/ke Kotora upoznati sa mogućnostima uštede energije i kako ih primjenjuju u svakodnevnom životu.

Sprovedeno je putem online upitnika i obuhvatilo 186 ispitanika/ca, što je, napominju, obezbijedilo reprezentativan uzorak za analizu stavova i praksi građana/ki Kotora u vezi sa energetskom efikasnošću.

Kako bismo smanjili potrošnju energije ali i troškove, važno je, dodaju naše sagovornice, obratiti pažnju na nekoliko ključnih aspekata.

“Prvo, poboljšanje energetske efikasnosti našeg doma može napraviti značajnu razliku. Kvalitetna termoizolacija zidova, krova i prozora smanjuje gubitak toplote, a pametni termostati omogućavaju automatsko podešavanje temperature prema našim potrebama, čime se optimizuje potrošnja energije. Takođe, korišćenje obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli, smanjuje zavisnost od javne mreže i dugoročno doprinosi uštedi”, navode Rajić i Kapetanović za emisiju “Nedjeljni razgovor”.

Drugi važan korak je, ističu, efikasno korišćenje uređaja.

“Recimo, LED sijalice smanjuju potrošnju energije do 90% u poređenju sa tradicionalnim sijalicama. Redovno servisiranje uređaja kao što su klima uređaji i bojleri doprinosi njihovoj efikasnosti i produžava njihov vijek trajanja. Održavanje optimalnih temperatura u prostorijama, smanjuje troškove grijanja i hlađenja. Korišćenje prirodnog svjetla takođe doprinosi uštedi, jer smanjuje potrebu za dodatnim osvjetljenjem”, pojašnjavaju one.

Jednostavne promjene u svakodnevnim navikama takođe mogu uticati na račune za energiju. Na primjer, zatvaranje prozora, dok je klima uređaj uključen sprječava gubitak toplote i smanjuje potrošnju energije. Takođe, svjetlije boje zidova reflektuju više svjetlosti, čime smanjuju potrebu za dodatnim osvjetljenjem, dok tamnije boje mogu pomoći u održavanju toplote tokom zime.

“U fazi smo izrade seta preporuka, odnosno predloga politika za unapređenje energetske efikasnosti građevina na teritoriji opštine Kotor i taj dokument će, nadamo se, biti koristan lokalnoj samoupravi kada se odluči za neke stimulativne mjere kako bi podržali građane/ke u većem stepnu štednje energije”, objašnjavaju Rajić i Kapetanović.

Osim toga, u pripremi je i tzv. zeleni paket za izdavaoce smještaja.

“Iskustvo na terenu pokazuje da se izdavaoci privatnog smještaja nerijetko žale na to da turisti nemaju uvijek naviku da vode računa o energetskoj efikasnosti u objektima u kojima borave, sobama, apartmanima, da cio dan ostavljaju klima uređaje upaljene kada odu na plažu, neracionalno troše vodu i sl. i ovaj paket će biti dostupan svim izdavaocima smještaja, moći će da ga preuzmu, istaknu u svojim objektima, a naročito u ljetnjem periodu, kako bi se gosti bolje upoznali sa preporukama u vezi sa štednjom električne energije i vode”, poručuju Rajić i Kapetanović.

NVO “Expeditio” u narednom periodu nastavlja i sa istraživanjem kulturne baštine.

Već duži niz godina arhitektica Aleksandra Kapetanović je uključena u projekte koji se bave istraživanjem tradicionalne arhitekture i pejzaža planinskih predjela, prije svega katuna.

“Crna Gora je pretežno planinska zemlja i stočarstvo kojim se veći dio stanovništva tokom istorije bavio, podrazumijevalo je izdig u planine tokom ljeta. Tako katune, odnosno sezonska naselja stočara, nalazimo na svim crnogorskim planinama. Iako je veći broj katuna napušten u drugoj polovini XX vijeka, ipak i danas ima značajan broj aktivnih katuna, prevashodno na sjeveru, na Sinjajevini, Bjelasici, Lukavici. Katuni su postojali i na primorskim planinama, koji su ili napušteni ili se pretvaraju u vikend naselja. Međutim, i danas ima još jedna porodica koja ljeti izdiže na Lovćen i jedna na Orjen”, objašnjava ona.

Katuni predstavljaju značajan segment kulturne baštine Crne Gore, iako, smatra, do sada nisu na adekvatan način zaštićeni i vrednovani. 

“Prethodne i ove godine sam uključena kao saradnica Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije iz Berana na implementaciji projekta MED GIAHS. Kroz ovaj projekat se sprovodi istraživanje katuna na  teritoriji cijele Crne Gore i priprema aplikacija za njihovu zaštitu na međunarodnoj listi Globalno važnih sistemima poljoprivrednog nasljeđa - GIAHS. To je lista slična UNESCOV-oj Listi svjetske baštine, ali koja je fokusirana na izuzetno značajne tradicionalne poljoprivredne sisteme, a koju vodi Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu UN FAO. Posljednjih godina kolege iz Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije puno pomažu porodicama koje i dalje sa stokom izdižu na katune da kao komplemetarnu aktivnost razviju održivi oblik turizma, za koji postoji sve veća zainteresovanost. Tako su razvili sjajne rute Katunski putevi i  pomogli u formiranju Udruženih seoskih domaćinstva”, zaključila je Kapetanović.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.