Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor, privatna arhiva

Dugometražni, dokumentarni film “Mamula All Inclusive”, autora Aleksandra Reljića, koji je regionalnu premijeru imao sredinom avgusta na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu (SFF) 2023, u okviru programa Suočavanje sa prošlošću, izazvao je veliko interesovanje posjetilaca/teljki.

“Slika je bila zaključana sredinom jula, a kasnije su došli na red neki drugi filigranski radovi za koje su bili zaduženi koloristi, dizajneri zvuka. Iako smo snimali skoro sedam godina, film traje 60 minuta. Ima tu još puno snimljenog materijala kojeg sam se morao odreći zarad dobre priče, odnosno, kako bih dočarao dramu, ritam i pravi tempo”, objašnjava  autor filma, novosadski novinar i nagrađivani dokumentarista, Aleksandar Reljić, za emisiju “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora.  

Od samog početka, napominje, ideja je bila da se isprati transformacija bokeljske tvrđave Mamula, na ostrvu Lastavica.

“Sa druge strane, shvatio sam da će kroz vrijeme doći i do promjene ljudske svijesti u odnosu na pretvaranje nekadašnjeg koncentracionog logora u luksuzni hotelski rizort, tako da smo na izvjestan način uspjeli da snimimo sindrom, u psihologiji poznat pod nazivom kuvanje žabe”, kazao je naš sagovornik.

Nakon što je Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), pred profesionalnim auditorijumom, sastavljenim od reditelja, producenata, scenarista, prezentovala priču o transformaciji ostrva 2017. godine na Sajmu istinitih priča (True Stories Market), koji se održava u okviru programa SFF-a Suočavanje s prošlošću, prišao joj je  i ponudio da snimi film. Nedugo zatim, Reljić se zaputio na lice mjesta da zabilježi priču.

Posljednja komemoracija na Mamuli, simbolu stradanja i antifašističke borbe, u originalnom stanju bila je 2017. godine.

“Bilo mi je važno da dođem na tu komemoraciju, prije ulaska investitora u posjed. Dakle, da imam priliku da snimim Mamulu onakva kakva je bila, da tu razgovaram sa predstavnicima boračkih organizacija, porodica logoraša i preživjelima koji možda u tom trenutku još uvijek nisu bili svjesni šta će se dogoditi sa tim ostrvom. Bitno je bilo da snimim tzv. nultu tačku filma i uspio sam u toj namjeri, Osim toga, ovaj dokumentarac mi je bio i lično važan, jer sam s majčine strane iz Kotora i znam koliko su ovdašnji ljudi vezani za te događaje”, pojašnjava Reljić, ističući da na početku nije imao producenta. Ostalo je samo par dana do početka snimanja, a on, kaže, nije znao kako će da započne cio proces.

“Sa svojim drugom, Draganom Gmizićem, inače, glavnim producentom ovog filma, sjedao sam u jednom kafiću i požalio mu se da mi je propala jedna fantastična priča i da ne mogu da vjerujem da mi je nešto takvo izmaklo. Međutim, kada je čuo o kakvoj priči je riječ, ponudio mi je nešto novca i tako je sve počelo”, priča nam Reljić.

Kako je kazao, tokom snimanja filma nije se bavio ni investitorima, niti tadašnjim crnogorskim establišmentom.

“Ovo nije crnogorski film, već film o kapitalizmu, novcu koji briše sve pred sobom, žrtve, stradanja, ali na neki način sjećanja i uspomene na te nemile događaje. Bizarno mi je kada sam čuo da se predviđa i otvaranje memorijalne sobe u hotelu, odnosno memorijalne galerije. Otuda i naziv filma”, saopštio je Reljić.

Filmsku priču je, napominje, htio da ispriča iz ugla, prije svega, logoraša, sada pokojnog Iva Markovića i pokojne Senke Mršić.

“Ivo Marković je bio iz Gornjih Pobora, a sa svojih devet godina odveden je na Mamulu, a Senka, koja je tada imala pet godina, iz Gornjeg Morinja takođe je odvedena tamo. Moramo se prisjetiti da je na tom mjestu bilo i beba, ukupno 2 363 ljudi, imamo tačno njihova imena i prezimena. Tu je bilo i rodoljuba, pripadnika partizanskog pokreta komunista. U početku su stigle porodice sa civilima, između ostalog i djeca, zato što su se vodile borbe u Gornjim Poborima, Gornjem Morinju, a ti ljudi su zapravo bili prvi logoraši na Mamuli, u martu 1942. godine, da bi ih kasnije prebacivali na Prevlaku. Mamula je bila campo concentramento numero 11, a Prevlaka campo concentramento numero 12”, ističe Reljić.

Pitali smo ga šta je bilo najizazovnije tokom snimanja filma.

“Svakako da vidim kako će iz ugla logoraša izgledati percepcija građenja luksuznog hotela. Mislim da njih niko ništa nije pitao i moja misija je bila da i taj segment priče osvijetlim. U filmu se nisam bavio ni investitorom, niti crnogorskim vlastima. Svi su oni bili tu od samog početka i predstavio sam ih kao jednu vrlo prolaznu stvar. Ono što je meni interesantno jeste da oni koji su trenutno tu, takođe su u prolazu i opet ništa ne rade. Zaista je svjedeno ko su bili ljudi koji su potpisali ugovor za davanje Mamule u dugoročni zakup od 49 godina  švajcarsko-egipatskoj kompaniji Orascom, ali sigurno nije bilo svejedno ljudima koji su bili i stradali na tom mjestu. Osim toga, činjenica je da će narednih pola vijeka to biti hotel i da nakon toga zapravo apsolutno nećemo imati nikakvo sjećanje na to mjesto kao mjesto stradanja. Kroz svoju profesionalnu karijeru najviše volim da razgovaram sa ljudima koji su direktni akteri određenih događaja. Da nije bilo preživjelih logoraša, ne bih snimao, okrenuo bih se i otišao”, kazao je Reljić.

Autor brojnih televizijskih emisija i filmova koji su se uglavnom bavili problemima ksenofobije i ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, već razmišlja o novim projektima.

“U pitanju su filmovi Novosadsko sjećanje i Maratonac. Događaji za koje vezujem ove dvije priče tiču se Drugog svjetskog rata i pandemije korona virusa”. Vjerujem da će se publici dopasti”, poručio je Reljić.

Podsjetimo, film “Mamula All Inclusive” realizovan je uz finansijsku podršku Filmskog centra Srbije, a u produkciji Greenfield Production i koprodukciji Al Jazeera Balkans, kao i manjinskih producenata Core Dox i CGO.

Crnogorsku premijeru imaće u okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2023, koji organizuje CGO, a tradicionalno počinje 10. decembra.

Pored centralnog programa u Podgorici, Festival UBRZAJ ima svoja skraćena izdanja u Kotoru i Beranama, na kojima će, takođe, biti prikazan film “Mamula All Inclusive”.

Emisiju možete poslušati na linku Nedjeljnji razgovor.