Društvo

Izražavamo ozbiljnu i nedvosmislenu zabrinutost povodom javne izjave ministra Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, g. Slavena Radunovića, kojom se dovodi u pitanje status Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kao lokaliteta uvrštenog na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Povod za ovo reagovanje ministra je zaključak sa posljednjeg zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanog u Parizu jula 2025. godine, na kojem se raspravljalo i o stanju očuvanosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti. U usvojenim odlukama Komiteta se od Crne Gore izričito zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i befer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine. Podsjećamo da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i SVJETSKA BAŠTINA - baština čitavog čovječanstva. Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj Listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu. Očuvanje i zaštita ovog prostora IZUZETNE UNIVERZALNE VRIJEDNOSTI, koje je prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička je odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti. Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatramo izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom. Podsjećamo, status svjetske baštine UNESCO-a nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj. Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora. Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti. Umjesto stvaranja konflikta "razvoj vs. UNESCO", potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza. Argumentacija ministra svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana/ki na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. Odustajanje od statusa UNESCO-ve svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte. Takođe, to je i direktni poziv na kršenje Ustava Crne Gore čiji član 9 propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. Turizam u Crnoj Gori se temelji na prirodnim i kulturnim resursima. Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima. Gubitak statusa svjetske baštine donio bi i globalno štetnu reputaciju Crnoj Gori. Područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva.

Zbog svega navedenog: ● Tražimo smjenu ministra Slavena Radunovića, jer smatramo da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor ali i javni interes građana/ki Crne Gore. ● Pozivamo Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne ko korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu. ● Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorijkog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti.

Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj – ta je logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori. Pravi razvoj ne ogleda se u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima. Mnogi dijelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja. Jasno nam dolaze poruke od strane struke i međunarodne zajednice da uništavamo i izuzetnu univerzalnu vrijednost Područja Kotora. Krajnji je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima/ama Crne Gore i cijelom čovječanstvu.

EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj Društvo prijatelja bokeške baštine Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) NVO Green Home Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP Biciklo.me Dr Martin Schneider-Jacoby Association - MSJA NVO Crnogorsko društvo ekologa NVO EnvPro Fidelity Consulting KANA/ko ako ne arhitekt KotorArt Parkovi Dinarida - mreža žaštićenih područja Dinarida NVO MogUL Centar za ženska prava Jovana Marović, građanska aktivistkinja Marko Begović, univ. profesor Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja NVO MANS Centar za demokratsku tranziciju (CDT) NVU Optimisti NVO Kod Mladen Ivanović, filmski reditelj Aleksandar Dragićević, građanski aktivista Nataša Kovačević, građanska aktivistkinja Milica Kankaraš Berber, harfistkinja i aktivistkinja Milena Bešić, građanska aktivistkinja ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore Milana Andrić Snežana Vuksanović, savjetnica u Prirodnjačkom muzeju NVU Tempirate Media Team Gordana Kasom, savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine Balša Lubarda, sociolog NVO Prima Branka Knežević, biolog Udruženje pravnika Crne Gore STEGA – Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru Igmanska inicijativa – Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost Nataša Nikolić, građanska aktivistkinja Ethem Mandic, Fakultet za crnogorsku jezik i književnost Tanja Pavićević, novinarka Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka Mr Ilinka Ćetković - biolog Mr Jelena Brnović, biolog Sanja Orlandić, filološkinja NVO Juventas Asocijacija turističkih vodiča Crne Gore Prof. dr Miodrag Grbić Stefan Todorović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, Fakultet za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost Crnogorski PEN centar Milutin Mijović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost Zlatko Vujovic, CeMI, Centar za monitoring i istrazivanje Asocijacija Spektra UL Info Evropski Dom Tivat NVO Ipso Facto Mr Suzana Malidžan, muzejska savjetnica Andrijana Marković, klinički embriolog.