Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

02.12.2019
599

RAZMJENA ISKUSTAVA SA AMERIČKIM PROFESORIMA OPRAVDALA IMPLEMENTACIJU MEDIJSKE PISMENOSTI U CRNOGORSKIM ŠKOLAMA

Edukatori iz Crne Gore, učestvovali su u programu razmjene IVLP (International Visitor Leadership Program) pod nazivom 21st Century Changemakers: Media Literacy for Educators koji se odvijao 10 – 23. XI 2019. pod pokroviteljstvom Department of State, u Vašingtonu (DC), Los Anđelesu i Čikagu.

Cilj je bio da se upoznaju sa nastavnom praksom predmeta Medijska pismenost, koja se već duže vrijeme sprovodi u ovim američkim državama.

Profesori: Sonja Golub-Klenak iz Gimnazije u Kotoru, Miroslav Minić iz Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu, Bojana Grujić iz Gimnazije “Tanasije Pejatović” u Pljevljima i direktor Gimnazije “Stojan Cerović” iz Nikšića Boris Nikolić, predvođeni Ljiljanom Ivanović, višom savjetnicom za Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika pri Zavodu za školstvo u Podgorici, posjetili su srednje škole, univerzitete, obrazovne centre, kulturne institucije i prisustvovali predavanjima najboljih stručnjaka iz oblasti Medijske pismenosti. Kroz posjete muzejima, koncertima, filmskim centrima i sportskim događajima koji su pratili edukativne sadržaje, upoznavali su američku kulturu i način života.

Na prijemu u Vašingtonu, organizatorka programa Deanna K. Douglas sa svojim saradnicima, izrazila je zadovoljstvo zbog uspostavljene saradnje sa predstavnicima obrazovanja u Crnoj Gori i približila planirane aktivnosti.

U javnosti se sve više govori o potrebi pravilnog razumijevanja medijskih poruka i njihovog kritičkog promišljanja. Uz informatičku pismenost, poznavanje stranih jezika (prvenstveno engleskog), medijska pismenost postaje sastavni dio kulture savremenog čovjeka. Manipulacija činjenicama, neprimjereni i prikriveni sadržaji najčešće se sreću na društvenim mrežama o kojima su tinejdžeri postali, bezmalo ovisni. Cenzure nema, niti se odmah može znati da je riječ o dezinformaciji. Manipulisati se može i pratećim sadržajima, fotografijama, video prilozima, oglasima, bombastičnim naslovima koji uvijek imaju za cilj da privuku pažnju.

O tome se moglo čuti u predavanju predsjednika organizacije News Literacy Project u Vašingtonu, Charles Saltera, koji se najviše osvrnuo na fake news (lažne vijesti), ističući da se one šire 70% brže od istinitih, a cilj im je da izazovu emotivnu reakciju, da oglašivači profitiraju od što većeg broja klikova, kao i da vrše propagandu.

Predstavljajući ključne koncepte medijske pismenosti kroz rad u radionicama u kojima su učestvovali nastavnici iz Crne Gore, profesorica Michele Johnsen - Center for Media Literacy iz Los Anđelesa, istakla je da učenicima treba dati vremena da analiziraju medijske sadržaje, da shvate što se iza njih krije i otkriju ono čega se odmah nisu sjetili.

Za razliku od Crne Gore u kojoj je Medijska pismenost postala dio izbornog obrazovnog programa u gimnazijama još 2008. godine, u Kaliforniji je ista zaživjela tek od 2015. godine. Međutim, kod nas se interesovanje godinama smanjivalo (razlozi su bili različite prirode), pa je ponovo pokrenuta inicijativa za dopunu nastavnih programa i edukaciju nastavnika.

Posebno vrijedno iskustvo, nastavnici iz Crne Gore su ponijeli sa predavanja prof. Jeff Share-a sa UCLA (University of California, Los Angeles) i prof. Alison Trope sa University of Southern California. Ovi univerziteti već duže vrijeme sprovode obuke nastavnika srednjih škola i kroz dobro razrađene kurikulume nude brojne praktične primjere i zadatke koji se mogu primijeniti u nastavi. Mnogi od njih tiču se potrebe prevazilaženja stereotipa, rodnih, rasnih, nacionalnih, religijskih i drugih razlika. Model edukacije nastavnika pokazao se kao najprihvatljiviji, a on se posljednjih godina sprovodi i u Crnoj Gori.

Prof. Share je ukazao na važnost konteksta u kojem se pojavljuje neki medijski sadržaj, kao i na kritički odnos prema onome što se čita, gleda, sluša i obaveznu provjeru informacija. Iznio je zanimljivu činjenicu da pretraživač Google posjeduje 92,96% tržišta i postao je „bog savremenog čovjeka“, onaj kome se najviše vjeruje. Tragajući za informacijama, stalno mu dajemo podatke o sebi, a njegovi algoritmi ih sakupljaju i pridviđaju naše ponašanje, ostvarujući tako moć. Tako svaki profesor, putem društvenih mreža, može sve da sazna o svom novom studentu.

Kako se nastava realizuje u školama, nastavnici iz Crne Gore su imali priliku da vide kada su posjetili državnu srednju školu Mira Costa u Los Anđelesu i prisustvovali času prof. Michaela Hernandeza, višestruko nagrađivanog za film i TV novinarstvo. Predmet je izborni, a nastava se odvija u specijalizovanoj učionici za medijsku pismenost i digitalne tehnologije, na osnovnom i naprednom nivou. Kroz rješavanje projektnih zadataka, učenici razvijaju vještine pisanja scenarija, snimanja filmova i video zapisa, pisanja filmskih kritika, koristeći profesionalnu opremu, a najviše ajfon telefone. Ocjenjuju se njihove vještine i praktični rad. Profesor ima autonomiju u kreiranju obrazovnog programa, a najbolja preporuka za kvalitet njegovog rada su rezultati koje ostvaruje sa učenicima. Nastavnici iz Crne Gore su bili veoma zainteresovani za saradnju sa prof. Hernandezom.

U državnoj srednjoj školi Walter Payton College Prep High School, učenici kao izborni predmet imaju Honors Journalism: Newspaper I + II (jednu ili dvije godine) i on obuhvata izradu školskih novina i časopisa. Tom prilikom je promovisan i školski list „Eho“8 Gimnazije iz Kotora, nastao kao projekat Novinarske sekcije. Prof. Sonja Golub-Klenak je sa koleginicom Michelle Mowery i njenim učenicima, dogovorila formiranje onlajn časopisa dvaju škola na engleskom jeziku, u kome bi se razmjenjivali zajednički sadržaji i stvarale kulturološke veze među srednjoškolcima.

“Kroz saradnju sa Institutom za medije, edukatorima, trenerima iz Crne Gore i kroz svoje iskustvo, želimo da podstaknemo srednjoškolce da u većem broju biraju predmet Medijska pismenost preko kojeg mogu da pokažu svoje talente i kreativnost. Sve se više govori i o potrebi njegovog uvođenja u starije razrede osnovne škole”, saopšteno je Radio Kotoru iz Gimnazije Kotor.

Podijeli na: