Društvo

Sedmim i završnim razgovorom na temu vjerskog turizma u Kotoru i Boki, održanim večeras u crkvi Svetog Duha, okončan je serijal „Svjedoci jednog vijeka“, koji je Turistička organizacija opštine Kotor realizovala u okviru obilježavanja 100 godina organizovanog turizma.

Posljednje veče ciklusa bilo je posvećeno duhovnom i sakralnom nasljeđu Kotora i Boke, značaju hodočašća i vjerskih putovanja, ali i izazovima očuvanja svetosti vjerskih objekata u vremenu sve intenzivnijeg turističkog razvoja.

U ime Turističke organizacije opštine Kotor obratila se Mirjana Vukasović, koja je istakla da tema vjerskog turizma nije slučajno odabrana za završetak serijala, budući da su upravo vjera i hodočašća bili među najstarijim motivima putovanja.

„Smatrali smo da je važno da upravo ovom temom zaokružimo ovaj ciklus, jer su mnogo prije savremenog turizma, organizovanih putovanja, hotela i turističkih društava, ljudi putovali vođeni vjerom, hodočašćem, zavjetom, potrebom da posjete svetilišta, pronađu mjesto molitve ili se susretnu sa prostorom koji je za njih imao poseban duhovni značaj. Na neki način, upravo su takva putovanja među najstarijim oblicima putovanja uopšte. Zato priča o vjerskom turizmu nije izdvojena iz istorije turizma, ona je duboko utkana u njene početke, a Kotor i Boka za ovu temu imaju posebno mjesto“, kazala je Vukasović.

Ona je podsjetila da su crkve, manastiri, samostani i svetilišta kroz vjekove oblikovali identitet ovog prostora, naglašavajući da njihova vrijednost prevazilazi turistički značaj.

Prisutne je pozdravio i direktor Turističke organizacije opštine Kotor Jovan Ristić, koji je istakao simboliku završnog razgovora, podsjećajući da su upravo vjerski motivi bili među prvim razlozima dolazaka putnika u Kotor.

„Simbolički, ovo veče je posljednje u našem druženju, zatvara jedan krug i vraća nas na početak. Upravo kao što je Mirjana rekla, možemo da smatramo da su prvi motivi dolazaka u ovaj grad, uopšte putovanja, bili vezani za vjeru i za religiju“, kazao je Ristić.

On je zahvalio svim učesnicima koji su tokom prethodnih mjeseci doprinijeli realizaciji serijala, a posebno Mirjani Vukasović na inicijativi.

Razgovor je, kao i tokom prethodnih susreta, vodio novinar Dušan Davidović, koji je podsjetio na teme obrađene u okviru serijala, od početaka organizovanog turizma i razvoja ugostiteljstva, preko pomorskih veza i sportskog turizma, do kotorskih karnevala i Bokeške noći.

Govoreći o vjerskom nasljeđu Boke, Davidović je ukazao na dugu tradiciju poštovanja crkvenih praznika, svetitelja i običaja koji su se održali kroz različite istorijske periode. Posebno je izdvojio Svetog Tripuna, Svetog Leopolda Mandića, Blaženu Ozanu i druge svetitelje čije poštovanje predstavlja važan dio duhovnog identiteta ovog prostora.

Podsjetio je i na vjerske svečanosti koje okupljaju vjernike i posjetioce, među kojima su proslave Velike i Male Gospe, Fašinada u Perastu i druge tradicionalne svetkovine širom Boke.

O značaju vjerskog turizma, odnosu posjetilaca prema sakralnim objektima i iskustvima pravoslavne crkve govorio je protojerej-stavrofor Nemanja Krivokapić, arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski i paroh kotorski.

Krivokapić je istakao da su crkvene svečanosti i zajedničko poštovanje svetitelja među najljepšim primjerima očuvanja tradicije u Boki, posebno ukazujući na značaj okupljanja pravoslavnih i katoličkih vjernika.

„Sveti Sava je pravoslavni svetitelj, ali je to važno u mjestu gdje zaista možemo da vidimo, osim pravoslavnih, i jako puno katoličkih ljudi koji dođu da ispoštuju svetitelja, da se pomole. To je nešto čime se zaista ponosimo“, kazao je Krivokapić.

Govoreći o različitim oblicima vjerskih putovanja, objasnio je da postoje organizovane grupe koje dolaze sa jasnom namjerom da posjete određena svetilišta, crkve i manastire, ali i brojni turisti koji sakralne objekte obilaze u okviru upoznavanja kulturno-istorijskog nasljeđa Kotora.

Prema njegovim riječima, upravo je ova druga kategorija posebno zastupljena u gradu, budući da crkve i drugi sakralni objekti čine značajan dio njegovih najpoznatijih kulturnih znamenitosti.

Krivokapić je ukazao i na izazove koje donosi veliki broj posjetilaca, posebno kada se turističke posjete odvijaju u vrijeme bogosluženja. Naglasio je da crkve nisu samo istorijski spomenici i turističke atrakcije, već prije svega mjesta molitve i duhovnog života.

Kako je objasnio, čak i kada posjetioci dolaze sa dobrim namjerama, njihova brojnost može otežati odvijanje bogosluženja, zbog čega je neophodno pronaći ravnotežu između otvorenosti prema turistima i poštovanja vjernika koji učestvuju u svakodnevnom crkvenom životu.

O istorijskom razvoju hodočašća i njegovoj povezanosti sa savremenim turizmom govorio je don Robert Tonsati, župnik Kotora i pročelnik Ureda za kulturu i kulturna dobra Kotorske biskupije.

Tonsati je podsjetio da su putovanja motivisana vjerom postojala mnogo prije savremenog turizma i da se njihovi tragovi mogu pratiti kroz različite civilizacije i kulture.

„Vjerski turizam, ili kako bih ga radije nazvao, hodočašće, zapravo je jedan od najstarijih i najvažnijih oblika putovanja, koji nije obilježio samo hrišćanstvo, već sve kulture i civilizacije koje danas poznajemo“, objasnio je Tonsati, dodajući da je važno razlikovati hodočašće, koje podrazumijeva putovanje sa određenim duhovnim ciljem, od vjerskog turizma, koji može uključivati obilazak svetilišta, ali i upoznavanje kulture, istorije i tradicije određenog prostora.

Govoreći o razvoju hodočasničkih putovanja, osvrnuo se na značaj Svete zemlje, Rima i Santjaga de Kompostele, kao i na hodočasničke puteve koji su vjekovima povezivali različite djelove Evrope. Prema njegovim riječima, takva putovanja nisu uticala samo na duhovni život, već i na razvoj gradova, privrede, umjetnosti i zanatstva.

Poseban dio razgovora bio je posvećen turistima i hodočasnicima koji danas posjećuju Kotor, kao i njihovom odnosu prema Katedrali Svetog Tripuna i drugim sakralnim objektima.

Tonsati je objasnio da među posjetiocima postoje velike razlike – od onih koji dolaze prvenstveno zbog kulturno-istorijskih znamenitosti, preko turista koji tek po dolasku otkrivaju vjerski značaj grada, do hodočasnika koji ciljano dolaze da se poklone moćima Svetog Tripuna i učestvuju u vjerskom životu.

Istakao je da se brojni posjetioci interesuju za termine održavanja misnih slavlja i mogućnost učestvovanja u bogosluženjima, ali da istovremeno postoje i oni koji ne razumiju u potpunosti značaj i pravila ponašanja u sakralnom prostoru.

Zbog toga je, kako je naveo, bilo neophodno uspostaviti jasnija pravila posjeta Katedrali tokom bogosluženja, kako bi se sačuvali mir i dostojanstvo vjerskih obreda.

Govoreći o poštovanju Svetog Tripuna, Tonsati je ukazao na veliko interesovanje vjernika iz različitih zemalja, posebno iz pravoslavne tradicije.

Prema njegovim riječima, među onima koji pokazuju naročito interesovanje za Svetog Tripuna nalaze se vjernici iz Rusije, Ukrajine, Bugarske, Grčke i Srbije, koji dolaze da se poklone njegovim moćima/moštima, a pojedini ostavljaju i pisma sa molitvama.

Tonsati se osvrnuo i na potrebu kvalitetnijeg predstavljanja kotorskog sakralnog nasljeđa, upozoravajući da posjetioci ponekad dobijaju nepotpune ili netačne informacije od turističkih vodiča o istoriji crkava, vjerskim običajima i životu lokalne zajednice.

U nastavku razgovora bilo je riječi i o povezanosti duhovne i muzičke tradicije sa turističkom ponudom Kotora.

Krivokapić je tom prilikom govorio o iskustvu nastupa crkvenih pojaca u pravoslavnim hramovima, ističući da je interesovanje turista za crkveno pojanje doprinijelo nastanku programa koji posjetiocima omogućavaju da se upoznaju sa ovom vrstom duhovne muzike i izvan redovnih bogosluženja.

Objasnio je da se ideja razvila spontano, zahvaljujući muzički obrazovanim pojcima koji su željeli da posjetiocima približe bogatstvo pravoslavnog crkvenog pojanja.Na taj način, kako je istakao, turisti dobijaju priliku da tokom obilaska crkava čuju muziku koja pripada njihovoj živoj tradiciji, a ne samo da upoznaju arhitekturu i umjetničko nasljeđe.

Razgovaralo se i o značaju horskih nastupa i koncerata duhovne muzike, koji povezuju lokalno stanovništvo i posjetioce, doprinoseći kulturnom životu grada.

Krivokapić je ukazao na značaj održavanja koncerata u crkvenim prostorima, čija akustika i ambijent pružaju poseban doživljaj duhovne muzike, ali i na vrijednost programa na otvorenom, koji omogućavaju da se sa ovom tradicijom upoznaju i slučajni prolaznici.

Sedmim razgovorom o vjerskom turizmu zaokružen je serijal „Svjedoci jednog vijeka“, tokom kojeg su kroz sjećanja, iskustva i svjedočanstva sagovornika osvijetljeni različiti segmenti razvoja turizma u Kotoru i Boki.

Završna tema podsjetila je da turistički identitet ovog prostora ne čine samo prirodne ljepote, istorijski spomenici i manifestacije, već i duhovno nasljeđe, vjerski običaji i tradicija zajedničkog života koji se vjekovima čuvaju i prenose novim generacijama.

Mihaela Moškov