Društvo

Nevladinoj organizaciji (NVO) “Expeditio” iz Kotora je od 1997. godine do danas odobreno oko 90 projekata iz više oblasti.

Kako je u emisiji “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora kazala arhitektica iz ove NVO Tatjana Rajić, među njima je bilo projekata koji su se sastojali od par aktivnosti i trajali su od tri do šest mjeseci, ali i onih koji su trajali od dvije do tri godine i podrazumijevali mnoštvo aktivnosti, te veći broj partnera.

“Možemo govoriti o par stotina dosadašnjih aktivnosti, koje su se pretežno odnosile na očuvanje kulturne baštine, zelenu gradnju i planiranja prostora”, rekla je Rajić, povodom 25 godina postojanja i rada ove NVO.

Napominje i da je važna oblast izdavaštvo.

“Radi se o oko 65 izdanja koja samo samostalno ili u veoma bliskom partnerstvu objavili, a osim toga, tu je bar još deset do petnaest knjiga na čijoj smo izradi učestvovali. Na ove brojke smo veoma ponosne, ako uzmemo u obzir da Expeditio nikada nije uspijevao da zaposli više od šest osoba, a u timu nas je najčešće bilo tri ili četiri, uključujući i spoljne saradnike.  Ako ove brojke uporedite sa institucijama, koje često imaju daleko više zaposlenih i mnogo veće resurse, a decenijama praktično nisu objavljivale nikakve publikacije ili knjige, mislim da smo tu dale veliki doprinos”, pojasnila je Rajić.  

Od najznačajnijih izdvojila je prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a, zatim, pet knjiga u okviru edicije “Kulturne rute Crne Gore”- “Palate Boke Kotorske”, “Perast”, “Srednjovjekovni gradovi Crne Gore”, “Godinje”, “Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori”, tradicionalni drveni prozori u Boki Kotorskoj i njihova restauracija, vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke, pet studija o brdu Vrmac, arhitektonska istraživanja zgrade Francuskog poslanstva na Cetinju, te prilozi izradi kulturne strategije Kotora.

Novčana vrijednost svih projekata od početka njihovog djelovanja koja su dobili od donatora u posljednjih 25 godina iznose oko 1.920.000 eura.

“Ovdje su uračunata i sredstva partnera, ukoliko smo mi bili vodeći partner na projektu. Od tog iznosa, 6.64% smo dobili iz javnih sredstava, odnosno Opštine Kotor, ministarstva, a sve ostalo smo obezbijedili aplicirajući kod stranih donatora. Ako govorimo o lokalnom nivou, za 25 godina od Opštine Kotor dobili smo ukupno 25.567 eura ili 1,34% ukupnog budžeta, što u prosjeku predstavlja oko 1 000 eura godišnje. Veliki broj projekata koji smo realizovali odnose se na područje Kotora”, saopštila je Rajić.

Naša sagovornica ističe da su projekti ove NVO uglavnom  odraz trenutnih potreba u društvu.

“U momentima obeshrabrenosti, zbog negativnih pojava u prostoru, dešavalo se da i nama ponestane ideja. Postoje aktivnosti koje su nas obilježile na neki način, kao što su na primjer, u prvoj fazi rada, početkom 2000-tih, volonterski kampovi restauracije u Boki Kotorskoj. To je i učesnicima, volonterima, ali i nama, bilo posebno zanimljivo i lijepo iskustvo. Žao nam je što nismo imali snage da nastavimo sa takvim aktivnostima. Bilo je mnogo aktivnosti u okviru kojih smo se bavili promišljanjem prostora u relaciji sa drugim temama kao što su, recimo, kultura, rodna ravnopravnost, mladi i njihove potrebe”, objašnjava Rajić.

Posljednjih godina su se, naglašava, u kontinuitetu bavili povećanjem kapaciteta nastavnika/ca za integrisanje principa planiranja prostora u nastavi.

“Bilo je zabavnih i kreativnih projekata, poput, pozorišta zajednice “KoToR o Kotoru”, gdje smo kroz formu teatra pokušali da promišljamo razvojne procese grada. Često smo se okretali aktivnostima koje se bave politikama, kroz učešće u procesima izrada različitih dokumenata, zakona i strategija. Nažalost, ne mislimo da se naš doprinos tu previše vidio. Bilo je mnogo uključivanja javnosti, organizovanja tribina, okruglih stolova i sl. Ti događaji su možda i imali nekih svojih dometa. Sada smo uglavnom fokusirani na edukaciju u oblasti zelene gradnje i u tome vidimo nužnost, izazov i inspiraciju”, zaključila je Rajić.

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor