Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Vodosnabdijevanje, odvođenje otpadnih voda i efikasniji inspekcijski nadzor među ključnim su izazovima koji će odrediti budući Lokalni plan zaštite životne sredine Opštine Kotor, ocjenjuje za Magazin „Grad“ Radio Kotora izvršna direktorka Eko centra „Delfin“ Ljilja Radunović.

Nakon višemjesečnih razgovora sa građanima/kama u gotovo svim djelovima kotorske opštine, ova nevladina organizacija privodi kraju istraživanje koje će predstavljati osnovu za izradu Lokalnog plana zaštite životne sredine za period 2027–2031. godine.

Od Stoliva, Škaljara i Starog grada, preko Dobrote, Orahovca, Risna, Perasta i Morinja, do Grblja i Lastve Grbaljske, građani/ke su ukazivali/e na probleme koji opterećuju njihove zajednice, ali su istovremeno nudili i prijedloge za njihovo rješavanje.

Projekat „Eko zajedno-održivo planiramo i upravljamo“, koji Eko centar „Delfin“ realizuje sa Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, upravo je zasnovan na neposrednom učešću javnosti.

„Nijedan dokument koji se izrađuje iz kancelarije, bez kontakta sa javnošću, ne može dati pravu sliku stanja. Najbolji odgovori i najbolja analiza mogu se dobiti isključivo kroz komunikaciju sa mještanima/kama“, konstatuje Radunović.

Istraživanje je obuhvatilo i anketiranje oko 3.500 građana/ki kroz pet tematskih oblasti, nakon čega su organizovane javne tribine u mjesnim zajednicama.

Pokazalo se da se isti problemi ponavljaju gotovo na području cijele opštine.

„Područje Kotora je pod pritiskom pretjerane urbanizacije. Na pojedinim lokacijama trajno je oštećena atmosferska kanalizacija, pa danas, prilikom obilnih padavina, voda ulazi u kuće, ugrožava domaćinstva i cijela naselja“, upozorava Radunović.

Dodaje da su problemi sa atmosferskim vodama evidentirani u više mjesnih zajednica i da će njihovo rješavanje zahtijevati ozbiljnu stručnu analizu i dugoročna infrastrukturna ulaganja.

Analiza prethodnog Lokalnog plana pokazala je da je realizovano gotovo 60 odsto planiranih aktivnosti, ali su se u međuvremenu promijenili prioriteti.

„Građani/ke su danas mnogo svjesniji/e koliko su važni sistemi vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama. To nisu problemi od juče, već oni koji traju decenijama i kojima se mora ozbiljno pristupiti“, naglašava ona.

Na javnim tribinama otvorene su i pojedine, veoma konkretne teme koje, kako kaže, zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih.

Jedan od najupečatljivijih primjera odnosi se na prostor oko kotorske autobuske stanice, gdje, kako navodi naša gošća, više od trideset porodica svakodnevno živi u izuzetno nepovoljnim uslovima.

„Ti ljudi su 24 sata izloženi buci, izduvnim gasovima. To odavno više nije autobuska stanica, projektovana sedamdesetih godina kao privremeno rješenje, već prostor koji danas funkcioniše sa višestruko povećanim kapacitetima“, saopštila je Radunović, rekavši da se već razmatra nekoliko mogućih rješenja koja će sljedećeg mjeseca biti predstavljena građanima/kama.

Posebno zabrinjavajućom ocjenjuje situaciju u Risnu, gdje su tokom razgovora sa građanima/kama iznesene ozbiljne primjedbe na nepropisno ispuštanje otpadnih voda.

„Saznali smo za slučajeve u kojima se, nažalost, kanalizacione vode gotovo svakodnevno slivaju duž lokalnih ulica. Poražavajuće je što nisu u pitanju samo pojedinci, već i određene institucije. To je direktan atak na životnu sredinu i kvalitet njihovog života“, podvlači sagovornica.

Upravo su u Risnu, dodaje, vođene najopsežnije rasprave, a značajan doprinos dali su i građanski/e aktivisti/kinje koji/e godinama prate realizaciju prethodnog Lokalnog plana.

„Lijepo je bilo vidjeti ljude koji osjećaju da su na istom zadatku sa nama. Oni prate što je urađeno, podsjećaju institucije na preuzete obaveze i žele da pomognu da se problemi konačno riješe“, ističe izvršna direktorka Eko centra „Delfin“.

Tokom susreta sa mještanima/kama otvoreno je i pitanje Orahovca, gdje dio naselja, zbog tehničkih ograničenja, nije moguće priključiti na planirani vodovodni i kanalizacioni sistem.

Kako objašnjava Radunović, predstavnici Vodovoda i Opštine već razmatraju alternativna rješenja kako “nijedan dio ove mjesne zajednice ne bi ostao bez odgovarajuće infrastrukture”.

Među prioritetima za naredni četvorogodišnji period, osim ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, je i unapređenje rada inspekcijskih službi.

„Građani/ke su vrlo jasno na tribinama ukazali/e na potrebu za profesionalnijim i neselektivnim inspekcijskim nadzorom. Povjerenje se može graditi samo jednakim postupanjem prema svima“, smatra Radunović.

Pitanje saobraćaja, ocjenjuje, zahtijeva drugačiji i veoma složen pristup, uz veće korišćenje javnog prevoza i morskih linija kako bi se konačno rasteretila putna infrastruktura.

Kada je riječ o upravljanju otpadom, navodi da su građani/ke uglavnom zadovoljni/e radom Komunalnog preduzeća, ali naročito u sezoni, očekuju više kontejnerskih mjesta.

Kao pozitivan primjer izdvaja dogovor prema kojem zainteresovani mještani, uz naknadu Komunalnog preduzeća, mogu učestvovati u košenju i održavanju zelenih površina u svojim mjesnim zajednicama.

Početkom septembra uslijediće drugi ciklus javnih tribina na kojima će građanima/kama biti predstavljeno koje je prijedloge moguće realizovati u naredne četiri godine i kojim redosljedom.

„Voljela bih da ovo bude posljednje ljeto sa ovakvim problemima u vodosnabdijevanju. Nisu u pitanju samo turisti/kinje, već ljudi koji ovdje žive tokom cijele godine i svakako zaslužuju kvalitetnije uslove života“, kaže Radunović.

Novi Lokalni plan zaštite životne sredine, poručuje, neće biti samo pregled problema, već strateški dokument koji će lokalnoj upravi omogućiti da lakše planira razvoj, ali i da obezbijedi sredstva iz evropskih i međunarodnih fondova za realizaciju najvažnijih projekata.

“Projekat realizujemo kroz Konkurs za NVO iz budžeta Opštine Kotor za 2025. godinu, sa ukupno odobrenim sredstvima od 20.939,00 eura. Za potrebe stručne obrade prikupljenih podataka, definisanja prioritetnih oblasti, ciljeva, mjera, aktivnosti, rokova i odgovornih preduzeća, institucija i organizacija, formirali smo Multisektorsku radnu grupu od 12 relevantnih stručnjaka/inja i predstavnika/ca lokalnih institucija, preduzeća i organizacija”, objašnjava gošća.

Podsjetimo, prethodni Lokalni plan zaštite životne sredine bio je na snazi od 2019-2023. godine.

“Kroz detaljnu analizu urađenog, nismo našli manjkavosti, jer je sve bilo realno planirano. Aktivnosti koje nisu realizovane uglavnom se odnose na vodosnabdijevanje i upravljanje otpadnim vodama, a neke od mjera i aktivnosti vezane su i za energetsku efikasnost, prilagođavanje klimatskim promjenama i unapređenje rada inspekcijskih službi”, zaključila je Radunović.

Razgovor možete poslušati na linku Magazin Grad.