Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto Radio Kotor/S.Č. 

Kulturni centri su okrenuti zajednici i odgovaraju njenim potrebama i zahtjevima u mjeri u kojoj logistički, prostorno, a često i finansijski mogu u datom trenutku, kaže vršiteljka dužnosti direktorke JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor Radmila Beća Radulović. 
“Kao što je kultura sklona prilagođavanju generacijskim izazovima i promjenama, tako i kulturna scena grada ima direktan podsticaj u samim građanima/kama. Danas su nosioci gradske kulturne scene možda i najmanje osiromašene javne institucije, odnosno kulturni centri, a svakako više Turistička organizacija, Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan, pojedine ozbiljne nevladine organizacije koje se bave organizacijama festivala u kulturi i kulturnih događaja, platežni ugostitelji”, ocijenila je Radulović, gostujući u današnjoj emisiji “032” Radio Kotora.
Gradska kulturna scena je, kako navodi, prilično bogatog programa u pojedinim, “atraktivim” mjesecima, s razlogom, jer tada zaista postoje ljudi koji kulturu žele da konzumiraju.
“Međutim, problem je malobrojnih konzumenata programa kulture van sezone u našem gradu. Prema istraživanju sprovedenom prije par godina 60% anketiranih u Boki nikada ne ide u kino, 75% ne koristi usluge biblioteke, a 85% nikada ne posjećuje umjetničke galerije. Ta se situacija promijeni u toku sezone, jer imamo puno gostiju izuzetno zainteresovanih za naše kulturne sadržaje i ponudu”, rekla je naša sagovornica.
S obzirom na cjelokupnu situaciju u Kulturnom centru u 2023. godini, nisu nezadovoljni.
“Imenovana sam na poziciju vršiteljke dužnosti direktorke u julu prošle godine i uradili smo sve što smo mogli da uradimo sa budžetom koji smo imali. Ostavili smo trag sa par dobrih predstava, sijaset dobrih izložbi priznatih umjetnika iz regiona, Festivalom svjetlosti koji je bio izuzetan, nezapamćenim nevremenom u Bokeškoj noći i odličnim koncertom Tonija Cetinskog uprkos svemu, odličnim programom tokom dječije nedjelje u oktobru, nekoliko promocija knjiga, predstavom Nikole Đurička za koju se tražila karta više”, dodaje Radulović.  
Opštinski budžet za 2024. godinu još nije usvojen, a prema  Predlogu Programa manifestacija kulture i podrške društvenim djelatnostima, sredstva za finansiranje programskih aktivnosti u kulturi planirana su u iznosu od 1.363,280 eura. Namijenjena su, piše u obrazloženju, između ostalog, ne samo finansiranju i podršci kulturnih manifestacija, već i kulturno-umjetničkom stvaralaštvu u najširem smislu, kao i podršci društvenim djelatnostima. Radulović naglašava da su u ovoj godini napravili intenzivan i sadržajan plan, sa akcentom na pozorišni program.
“U planu su jedna predstava pozorišnih kuća iz regiona i  minimum jedna crnogorskih pozorišnih kuća. Naravno da je moguće da to bude i intenzivnije, ali zaista zavisi sve od opredijeljenog budžeta. U pregovorima smo sa najpoznatijim piscima regiona i pokušavamo da dovedemo svakog pisca koji dobije neku značajniju nagradu da kod nas ima književno veče, ali o tome će građani/ke biti na vrijeme obaviješteni. Fokus smo stavili na pozorišni program za koji smo zajednički ustanovili da je bio vrlo siromašan prethodnih godina, razgovarali sa pozorišnim kućama u regionu i posebnu pažnju usmjerili na to da predstave koje prikazuju crnogorske pozorišne kuće mogu vidjeti i građani/ke Kotora. Galerija je pripremila 16 likovnih izložbi značajnih umjetnika iz regiona, a kino prati radom najnovija filmska ostvarenja”, ističe Radulović.

Plan je bio, kaže, da već u februaru počnu sa intenzivnijim pozorišnim programom.
“U martu će, kako je planirano, gostovati predstava Dečije povrede, po tekstu Džozefa Radživa, u režiji Ivana Vukovića. Uloge tumače Vuk Kostić i Sloboda Mićalović, a premijerno je izvedena u Narodnom pozorištu u Beogradu u novembru. Nakon toga će gostovati predstava Beskompromisni stendup Semira Gacića”, najavljuje Radulović, koja je, dolaskom u julu, napominje, zatekla nagomilane dugove, ruinirane prostore u potkrovlju uslijed velikih oštećenja na krovu zgrade i letargiju zaposlenih, kojih ima 34.
“Mjesecima nisu mogli ništa raditi s obzirom na to da gotovo šest mjeseci nije bilo odgovornog lica. Budžet opredijeljen za 2023. godinu bio je već u julu gotovo iscrpljen i trebalo je mnogo strpljenja da sve dovedemo na početnu tačku, odnosno da krenemo od nule. Naravno, bili smo obazrivi i što je najvažnije, brzo se krenulo sa rješavanjem prioritetnih zadataka, a to je rekonstukcija krova na dvije glavne zgrade u obimu od oko 500 metara kvadratnih. Program koji smo uspjeli da izvedemo do početka radova na krovu je bio u okviru naše finansijske moći”, objašnjava ona.
Adaptacija krovne konstrukcije je u toku, a radovi se izvode u saradnji sa opštinskim Sekretarijatom za investicije i po javnom pozivu po kojem su konzorcijum “ProAlp” i “Oliver Ing” iz Budve izvođači ovih radova.  
“Zimski vremenski uslovi nam ne dozvoljavaju da se radovi odvijaju bez prekida, ali vrijedno se radi i za sada nemamo problema. Završetak posla bio je predviđen za polovinu februara, ali teško je planirati. Kada radite tako veliki i zahtjevan posao, otvore se i mnogi drugi problemi, kao što su oštećene unutrašnje izolacije, gipsani plafoni koji su potpuno propali, rasvjeta koja ne radi, prozori koji se moraju zamijeniti”, dodaje Radulović.
Nerijetko se u javnosti govori o vraćanju Kulturnog centra na mjesto krovne institucije kulture u Kotoru. Ona ocjenjuje da su svi subjekti koji se bave kulturom jednako važni i potrebni ako pripadaju opštini, rade za opšte dobro i doprinose kulturnoj sceni grada.
“Svi treba da pružimo maksimum kako bi kultura bila na cijeni, a kulturna scena bogata i vrijedna. Ne smatram da neko mora da bude glavni. Nosioci kulture kao neisplative djelatnosti su oni koji za kulturu imaju novca, kako se oni definišu i zovu je manje važno. Nemam tu sujetu u svojoj poziciji, važno je da kulturna scena postoji, da pozitivno utiče na sve građane/ke, da je što više njih konzumira, da učimo, formiramo zdrave stavove i da smo ponosni na to. Radićemo onoliko koliko budemo imali prilike. Nažalost, kultura je izuzetno zavisna od finansijskih sredstava, jer sama sebi nije dovoljna za opstanak”, tvrdi Radulović.
Pitali smo je i o najizraženijim problemima kulturnog života grada.  
“Mnogo je problema. Ne znam da li ih vrijedi pojedinačno nabrajati, ali vjerujem da ćemo sitnim, upornim koracima napraviti pomak. Uvijek postoje oni koji su zadovoljni i oni koji nisu, koliko god da uradite. Kultura je živa stvar, možemo samo raditi na tome da bude više onih zadovoljnih, ali moramo se svi skupa vratiti kulturi, posjećivati izložbe, odlaziti na koncerte, pratiti predstave i onda kada nisu iz najpoznatijih pozorišnih kuća, festivale dokumentarnog filma, filmova o ljudskim pravima. Sve to se dešava u našem gradu, ali često nije dovoljno posjećeno. Valjda nije  popularno da se šeruje na društvenim mrežama”, konstatuje Radulović.
U Kinu “Boka” se, naglašava, svakodnevno emituju najnovija filmska ostvarenja.
“Apsolutno se prate svjetski trendovi i to istovremeno kada film počne da se emituje u New Yorku, Londonu, Berlinu. Za tri eura imate savršen izlazak, sala je udobna, topla. Ne može mi niko reći da je ljepše gledati film na laptopu. Činjenica je da institucionalni izazovi i nagomilani problemi u kulturi doprinose kompleksnosti situacije. Cilj nam je da razvijamo održive strategije kako bi se poboljšalo kulturno okruženje grada”, poručila je Radulović.
Važno je i nadalje podržavati inicijative mladih, podsticati njihovu proaktivnost, te omogućavati prostor za samoorganizaciju u području umjetnosti i kulture.
“Tokom ove godine u radu sa djecom i mladima planirano je organizovanje sadržajno bogatih i raznovrsnih programa kao što su kreativno-edukativne radionice, radionice za djecu i roditelje, promocije, predavanja za djecu i mlade, tribine na brojne, aktuelne teme. Obezbjeđivanje pristupačnosti osobama sa invaliditetom (OSI) javnim ustanovama kulture u Kotoru je takođe prioritetna aktivnost u mjesecima koji dolaze”, zaključila je Radulović. 

Reprizu emisije “032” možete poslušati večeras u 21 sat i 30 minuta na talasima Radio Kotora.