Društvo

Nevladina organizacija (NVO) Wildlife Montenegro osnovana je 2019. godine sa ciljem da odgovori na određena pitanja vezana za status divljih sisara, kojih u Crnoj Gori ima oko 90 vrsta. To je gostujući u emisji ”Svijet nauke“ Radio Kotora kazala predsjednica ove NVO Marina Radonjić.

,,Ideja je nastala nakon sastanka sa najpoznatijim mamaolozima Evrope koji su krenuli u kreiranje drugog izdanja knjige Evropski atlas sisara. U pitanju je knjiga koja izlazi na svakih 25 godina i mi biolozi nismo htjeli da dozvolimo da Crna Gora na ovoj mapi bude jedna bijela površina u narednom periodu. Odlučili smo da volontiramo, kako bismo formalizovali svoje aktivnosti uz pomoć naših kolega i profesora, ne samo iz države, već i iz regiona i Evrope, oformili smo ovo udruženje, poput Holandskog društva za zaštitu sisara ili Društva za očuvanje sisara iz Velike Britanije”, kaže Radonjić.

Kako ističe, njihov cilj je da u narednih pet godina formiraju osnovnu sliku o stanju približno 90 vrsta sisara prisutnih u Crnoj Gori, što predstavlja 40% ukupno poznatih sisara u Evropi.

,,Sve u cilju da se građani bolje informišu o njihovoj ekologiji, biologiji i ponašanju kako bi živjeli zajedno, bez konflikata i kako bi taj suživot sačuvali i za buduće generacije. Ako pričamo o sisarima, Kotor je izuzetno bogata opština iz razloga što se prostire od 0 m nadmorske visine, pa do 1 000 m, što obuhvata izuzetne ekosisteme. Oko urbanog jezgra se često sreću lisice, kunice, ježevi, ali i neke vrste slijepih miševa. Od krupnijih životinja u nižem dijelu tu su šakali, a u šumama praktično imamo aktivnost svih šumskih životinja, kao i u bilo kom planinskom ekosistemu kada krenete na primjer transferzalom Orjen- Lovcen”, objašnjava Radonjić.

Klimatske promjene, kako navodi, utiču na divlji svijet oko nas.

“Vrste koje ulaze u hibernaciju, jer je to njihov način preživljavanja, nemaju više tu informaciju, pa može da dođe do zabune da ne padnu u zimski san, kao što je to  recimo slučaj sa slijepim miševima, što dalje utiče na vitalnost populacije. Takođe, može da utiče na reprodukciju i pomor nekih populacija, zbog kašnjenja vegetacije i slično”, navodi ona.

Crna Gora, naglašava, ni u najavi nema izgradnju rehabilitacionog centra za povrijeđene divlje životinje.

,,Često smo svjedoci susreta sa povrijeđenim pticama. Neki osnovni savjeti su da ne dirate životinje, jer ne znate da li su bolesne i da li su nosioci neke bolesti koja može da pređe na čovjeka. Zatim, kontaktirajte neko udruženje građana koje bi ocijenilo nivo ozbiljnosti problema, jer ne savjetujem građanima da samoinicijativno pomažu bez nekih utvđenih koraka iz razloga opasnosti po čovjeka ili kasnijih velikih veterinarskih izdataka”, zaključila je Radonjić.

Emisiju možete poslušati na linku Svijet nauke.

Tekst: Tamara Vuković
Foto: Radio Kotor