Društvo

Naša sugrađanka Valentina Radonjić, studentkinja treće godine Medicinskog fakulteta u Podgorici, bila je gošča emisije “Medikament”.

Kako je kazala za program Radio Kotora, voljela bi da njen prvi radni angažman, nakon završenih studija, bude u Kotoru i da u budućnosti učestvuje u istraživanjima lijekova za neizliječive bolesti.

,,Ako moj prvi radni angažman bude u nekom drugom gradu u Crnoj Gori, radiću sa zadovoljstvom, jer je ljekarima to nezamijenjiv trenutak kada završe studije i počnu sa radom. Što god želite da postignete u životu, morate uložiti vrijeme i trud, jer ne postoji zamjena za naporan rad. Neke od najvažnijih lekcija na fakultetu podjednako sam naučila od profesora, asistenata, od mojih koleginica i kolega i pacijenata“- navodi Radonjić.

Kako ističe, najveći izazovi sa kojima se ljekari susreću su epidemije i pandemije, zbog narušavanja zdravlje velikog broja pacijenata istovremeno.

Doadaje da su studije medicine zahtjevne, ali da se i trudi se da ne zapostavi rekreativne aktivnosti i vrijeme posveti porodici i prijateljima.

,,Vježbe prate predavanja i održavaju se na Medicinskom fakultetu, Kliničkom centru Crne Gore, Institutu za morfološku grupu predmeta, Institutu za javno zdravstvo i održava se za potrebe nekih pretkliničkih predmeta u zgradi tehničkih fakulteta, u laboratorijama. Iako volim da izučavam svaku granu medicine podjednako, smatram da za efikasne načine dijagostikovanja i liječenja i istovremeno pruža efektivnu njegu nauka pod nazivom hematologija. Pošto krv teče unutar svakog organa i tkiva, hematologija ima djelovanja koja se protežu kroz sve grane medicine. Osnov medicine čini molekularna biologija koja je prve uspjehe postigla u istraživanju hemoglobinopatija, a to su naslijedni poremećaji krvi. Upravo zbog ključne uloge krvi u funkcionisanju organizma nema ni jednog oboljenja, koje u određenom periodu svog trajanja nije praćeno i promjenama u krvi, što će reći da svako oboljenje odlikuje promjene u krvnoj slici koje na vrijeme mogu biti prepoznate i riješene. Najčešće analize krvi su kompletna krvna slika i biohemijska analiza krvi. Preporuka je da se kontrola krvi radi jednom godišnje ili više po preporuci ljekara“- navodi Radonjić.

Kako pojašnjava, prijemni ispit za upis na ovaj Fakultet podrazumijeva polaganje biologije i hemije.

,,Radi se o testovima koji mjere naše potencijale za učinke u budućnosti. Organizacija učenja za prijemni ispit je individualna. Vrijeme koje se posvećuje učenju prijemnog ispita nikad nije protraćeno, jer hemija i biologija su jedne od bazičnih nauka medicine. Znajući hemiju, znaćete posumnjati na interakcije lijekova koju budete učili od treće godine medicine. Jako je važna u učenjima neželjenih efekata. U učenju hemije pomogla mi je razredna u srednjoj medicinskoj školi, Žana Sošić Bošković. U biologiji nalazite razumijevanje za faktore rizika obolijevanja, uvod u funkciju ljudskog organizma i mikrobiologiju. Da lakše savladam i naučim biologiju pomogla mi je profesorica biologije Aleksandra Jovanović“- kazala je Radonjić.

Kako dodaje, studenti medicine obično prvo radno iskustvo stiču u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

,,Svrha hitne pomoći je da se minimalizuju povrede i mogući budući invaliditet. Neizbježni su i slučajevi u kojima je ukazivanje prve pomoći, neophodno da bi se pacijent održao u životu. U hitnoj se susrijećemo i sa pacijentima koji su već egzitirali uslijed komplikacija primarnog ili sekundarnog oboljenja, što je najteži dio u poslu ljekara. Veoma je važno da osim medicinskog osoblja i svi građani zanju da ukažu prvu pomoć. Kada znate kako da ukažete prvu pomoć u slučajevima gušenja, krvarenja, utapanja, povredama, srčanog udara, akutnom abdomenu, hiperglikemije i hipoglikemije činite sredinu bezbjednom. Morate znati da procijenite situaciju i slušate instrukcije koje vam daju policija, vatrogasna služba ili medicinska služba“- zaključila je Radonjić.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Radio Kotor