Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

27.01.2024
1473

RADONJIĆ: EDUKACIJA KLJUČNA U PREVAZILAŽENJU STRAHA OD ZMIJA (AUDIO)

U Crnoj Gori postoji 15 vrsta zmija, poskok, šarka i šarjan pripadaju otrovnicama i njihov otrov može potencijalno da bude opasan po čovjeka, dok preostalih 12 vrsta pripadaju neotrovnicama. To je gostujući u emisji ”Svijet nauke“ Radio Kotora,  kazao poznavalac i odgajivač zmija, Tihomir Radonjić.

Kako ističe, znanje pruža drastičnu razliku u tome da li ćemo se nečega plašiti ili ne, a edukacijom najbolje možemo savladati strah od ove vrste gmizavaca.

 ,,Kada je u pitanju razlikovanje otrovnica od neotrovnih zmija, postoji razlika od onog što smo učili u školi i onoga što je realno stanje na terenu. Naime, negdje smo svi učili da je razlika u obliku njihove glave, u šarama i dužni tijela. Međutim, svako pravilo ima svoje izuzetke, tako da u ovom slučaju oblik glave nije uvijek vjerodostojno mjerilo za determinaciju vrsta. Mnoge neotrovne vrste posjeduju mogućnost da svoju prirodnu jajoliku glavu izobliče u trouglastu, upravo kako bi podsjećala na otrovnice i time zaplašile potencijalne predatore, dok ni otrovnica nemaju uvijek izrazito trouglastu glavu. Najpraktičnije bi zapravo bilo poznavati konkretno karakteristike svake pojedinačne vrste”, pojašnjava Radonjić.

Kako dodaje najbitnije je naučiti da prepoznamo poskoka- otrovnicu koja je najzastupljeniji u Crnoj Gori.

,,Ovu vrstu ćemo uvijek prepoznati po rogolikom izraštaju na vrhu glave, mačkastoj zjenici i cik-cak šari koja je pravilno diferencirana u odnosu na ostale šare na tijelu, kao i kratko i zdepasto tijelo. Ono što je takođe bitno znati je da sve zmije koje gravitiraju u Crnoj Gori, a dužine su preko 1 m, pripadaju neotrovnicama. Svakako, prije boravka u prirodi trebali bi se informisati koje vrste možemo sresti na terenu koji obilazimo, kao i da budemo uvijek adekvatno obuveni i odjeveni. Nekad je neodgovorno ponašanje u prirodi najčešći razlog da dođe do ujeda, u slučaju da ljudi nagaze zmiju ili je nehotice dohvate, pa ukoliko nisu adekvatno zaštićeni i na primjer nemaju duboku obuću već hodaju u sandalama, postoji velika mogućnost da u tom slučaju zmija uzvrati kontra napadom”, navodi on.

Kako dodaje, bitno je da budemo odgovorni i da gledamo gdje sijedamo, jer se zmije često oslanjaju na svoju kamuflažu i stope sa svojom okolinom, kao I da nosimo rukavice prilikom rada u dvorištu.

Pitali smo ga i koliko su zmije zahtjevni kućni ljubimci.

,,Zmije spadaju u ljubimce koje su izuzetno zahvalni za održavanje, ne zahtijevaju, poput krznenih ljubimaca, svakodnevno izvođenje održavanje, ne emituju nikakav miris. Bitno je u startu da im obezbjedimo adekvatne uslove, u smislu postavke terarijuma, kada su u pitanju dimenzije i aranžiranja enterijera, a obzirom na to da su ovi gmizavci hladnokrvne vrste, imperativ je grijanje koje se postiže namjenskim podnim grijačima ili reflektor sijalicama. Sve ostalo se svodi na hranjenje, kod mladih zmija jednom u pet dana, a kod odraslih svakih 10-15 dana, kao i naravno održavanje higijene kada zmija obavi fizilološke potrebe”, objašnjava  on.

Podsjetimo, Tihomir Radonjić se duži vremenski period bavi odgojem, zaštitom, ali i edukacijom mladih o zmijama.

,,Kao što se neko rodi sa predispozicijom da ima talenta za crtanje, pjevanje ili ples, ja sam od malena pokazivao znatiželju za prirodom koja me okružuje. Tokom proteklog perioda kristalizovala se moja ljubav i usmjeravala na konkretne vrste, ali zmije su zadržale primat. Obzirom na činjenicu da su informacije sve dostupnije, mogu zaključiti da se mladi sve više edukuju i trude da nauče nove informacije kada je priroda u pitanju. Ponosan sam na to što trud koji ulažem u edukaciju, daje pozitivne rezultate. Ono što je povratna informacija je da su mladi uglavnom naučili da razlikuju otrovne od neotrovnih zmija, i mnogo su spremniji da se konsultuju sa stručnjacima u slučaju da nisu sigurni, nego da ubiju zmiju ili je na neki nestručan način uklone”, zaključio je on.

Emisiju možete poslušati na linku Svijet nauke.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Privatna arhiva

 

Podijeli na: