Društvo

Tekst: Sanja Čavor/Biljana Marković

Foto: Radio Kotor/ B.M.

Prošle godine u Crnoj Gori registrovana su 24 napada na novinare/ke, a ove, zaključno sa septembrom, već 19, podaci su saopšteni na danas održanoj radionici o pravima novinara/ki i mehanizmima za njihovo ostvarivanje u Budvi, koju je organizovao Media Centar. 

Kako je pojasnio direktor Goran Đurović, pod prijetnjama novinarima/kama spadaju agresivne, uznemiravajuće diskriminatorne izjave, nadzor, neosnovano sudsko i administrativno uznemiravanje.

On je podsjetio da evidenciju napada na novinare/ke i medijske radnike/ce vodi najveća regionalna baza SafeJournalists koja, počevši od 2014. godine, prikuplja podatke svih napada širom Evrope i našeg regiona. Osim toga, ovim poslom se bavi i Komisija za monitoring istraga napada na novinare/ke, čiji je mandat, čulo se, nedavno istekao, kao i Uprava policije, te Vrhovno državno tužilaštvo. 

Prema istraživanju koje Sindikat medija Crne Gore sprovodi u sklopu SafeJournalist mreže, naša država je prošle godine sa ocjenom 3,15 bila treća u regionu po bezbjednosti novinara/ki. 

“Na toj skali od 1 do 7, u regionu su od Crne Gore bile bolje Sjeverna Makedonija i Hrvatska, a gore Albanija, Srbija, te Bosna i HercegovinaNajviše napada se dešava prema n. ovinarima/kama koji/e su zaposleni u komercijalnim medijima. Ono što nedostaje u medijskom prostoru svakako su teme koje su od krucijalnog značaja za građane/ke, a njima se treba baviti uporno, bez zadrške, političkih pritisaka i obrađivati ih sve dok se ne dođe do rješenja”, istakao je Đurović na radionici koja je okupila novinare/ke i zaposlene iz više lokalnih emitera južnog regiona.

Lokalni javni emiter “Radio Kotor” predstavljale su novinarka-urednica Sanja Čavor i novinarka Biljana Marković.

Tokom radionica obrađene su ključne teme iz oblasti radno-pravnog statusa novinara/ki, dostupnih mehanizama zaštite i standarda koji doprinose sigurnijem i profesionalnijem medijskom okruženju.

Najčešći načini ugrožavanja bezbjednosti novinara/ki su: ugrožavanje sigurnosti, teška i laka tjelesna povreda, kao i proganjanje. 

Govoreći o kategorizaciji baze napada, Đurović je naveo da razlikujemo prijetnje smrću i fizičkoj sigurnosti novinara/ki, eksplicitne i implicitne prijetnje medijskim djelatnicima/ama, porodici, izvorima, kolegama/inicama. 

Đurović se osvrnuo i na slučajeve SLAPP, odnosno strateške tužbe protiv učešća javnosti. 

“Radi se o vrsti tužbe koja se koristi da se zastraše i ućutkaju pojedinci/ke, koji/e učestvuju u javnoj debati ili kritikuju određene akcije, osobe ili organizacije”, objasnio je Đurović.   

SLAPP tužbe, dodaje, često pokreću moćni pojedinci/ke ili korporacije s ciljem da se onemogući ili oslabi pozicija ili kritika, koristeći pravni sistem kao sredstvo pritiska”, objasnio je on. 

Kada je riječ o mehanizmima bezbjednosti novinara/ki u Crnoj Gori, podsjetio je na rad Komisije za monitoring istraga napada na novinare/ke, koja je osnovana 2013. godine, na obavezujuća uputstva za tužioce/teljke, standardne operativne procedure (SOP) Uprave policije, SOS telefon planiran medijskom strategijom, te nacionalni mehanizam zaštite bezbjednosti. 

“Uputstva je izdao vrhovni državni tužilac i tzv. standardne operativne procedure policije. Sve to desilo se nakon učestalih napada na novinare/ke tokom prethodne godine. Dio uputstava odnosi se i na to da unutar VDT-a treba biti određen koordinator koji će da prati primjenu ovih uputstava u svim tužilaštvima, kao i kontakt osobe u tužilaštvu i policiji, a koje bi trebale da budu dostupne 24 sata kada se dogode napadi na novinare/ke”, naglasio je Đurović. 

Radionica u Budvi je bila treća i završna u okviru ciklusa koji je “Media centar” prethodnih dana realizovao u Bijelom Polju (01. decembra) i Podgorici (02. decembra), s ciljem unapređenja znanja lokalnih novinara o profesionalnim pravima i mehanizmima njihove zaštite.

Radionice su održane u sklopu projekta „Za bolju zaštitu prava zaposlenih u lokalnim javnim medijskim servisima“, čiji je cilj unaprijediti znanje i kapacitete novinara/ki u prepoznavanju i ostvarivanju profesionalnih prava, doprinosi većoj sigurnosti, profesionalnim standardima i boljim uslovima rada u lokalnim javnim medijima.

Projekat finansira Evropska unija, putem Mreže SafeJournalists i Sindikata medija Crne Gore.