Društvo

Radionica posvećena predstavljanju završnih rezultata projekta MedSeaRise – Podrška prilagođavanju na porast nivoa Sredozemnog mora, održana je danas, u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, realizovanog kroz program Interreg Euro-MED. 

Projekat okuplja partnere iz šest država Mediterana, među kojima je i Crna Gora, a jedno od pilot područja je Bokokotorski zaliv. 

Radionica je bila usmjerena na prikaz rezultata istraživanja na dvije ključne lokacije, Kotorsko-risanski zaliv i Tivatska Solila, gdje su analizirani efekti klimatskih promjena na obalne ekosisteme, kulturnu baštinu i infrastrukturu. Poseban naglasak dat je primijenjenoj metodologiji u procjeni rizika od porasta nivoa mora, kao alatu za dugoročno planiranje i donošenje informisanih odluka.

U proces izrade rezultata bili su uključeni brojni akteri koji se bave obalnim upravljanjem i klimatskim rizicima, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Agencija za zaštitu životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, te opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, kao i predstavnici privrede, nevladinog sektora i naučne zajednice.

Koordinatorka projekta MedSeaRise za Crnu Goru, dr Danijela Joksimović, zahvalila je prisutnima, naglasivši koliko je značajno što su se relevantni akteri odazvali i, govoreći o projektu, istakla je njegov domet i važnost.

„Projekat se finansira sredstvima Interreg Euro-MED programa, ukupne vrijednosti 600.000 eura, i traje 27 mjeseci. U njemu učestvuje šest zemalja, Grčka, Španija, Francuska, Crna Gora, Malta i Italija. Naš dio rada fokusirao se na to kako klimatske promjene utiču na porast nivoa mora i šta to znači za antropogene strukture i ekosisteme“, objasnila je Joksimović.

Istakla je da je Crna Gora jedina obrađivala dvije studije slučaja, antropogeni (Kotor i Risan) i ekosistemski (Tivatska Solila) uticaj.

„Metodologija koju smo razvili ima za cilj da postane alat koji ministarstva, agencije i opštine mogu primjenjivati prilikom planiranja i sprečavanja štete koja može nastati kao posljedica rasta nivoa mora“, kazala je, istakavši važnost saradnje naučnika i institucija.

„Naučnici mogu dati proračune i predloge, ali bez saradnje institucija ne možemo očekivati da će rješenja biti primijenjena. Zato su ovakvi susreti dragocjeni“, naglasila je.

Nakon uvodnog obraćanja, riječ je pruzeo prof. dr Tarzan Legović, ekspert iz Zagreba, koji je za potrebe projekta radio analize promjena nivoa mora na osnovu prošlih događaja, klimatskih projekcija i usvojene metodologije. Profesor Legović govorio je o globalnim uzrocima porasta nivoa mora, objašnjavajući procese jednostavnim i razumljivim jezikom.

„Porast nivoa mora prvenstveno je posljedica antropogenog uticaja. Najveći problem predstavljaju staklenički gasovi, ne samo CO₂, već i metan i drugi, koji zadržavaju toplotu. Kada sunčeva energija uđe u atmosferu, ona bi trebalo da se vrati nazad u svemir, ali zbog promjene frekvencije i prisustva stakleničkih gasova nastaje blokada. Rezultat je zagrijavanje atmosfere i mora”, objasnio je Legović, dodajući da sve ovo zajedno daje trend koji već vidimo širom svijeta, pa tako i u Mediteranu.

Profesor je zatim predstavio analize scenarija, procjene rizika i moguće posljedice za infrastrukturu, ekosisteme i kulturnu baštinu.

Radionica se sastojala od prezentacija dr Danijele Joksimović i prof. dr Tarzana Legovića, evaluacije metodologije, diskusije sa stakeholderima, razmjene iskustava i identifikovanja narednih koraka u upravljanju klimatskim rizicima.

Nakon zvaničnog dijela upriličen je ručak i osvježenje za sve prisutne.

Detalje radionice imaćete priliku poslušati u emisiji ,,Svijet nauke’’, u četvrtak, 4. decembra u 17 i 15.

Mihaela  Moškov