Društvo

U okviru Trećeg Festivala mentalnog zdravlja, koji organizuju Institut za javno zdravlje Crne Gore i Klinički centar Crne Gore pod sloganom „Razvijamo vrijednosti“, Omladinski klub Kotor danas je organizovao drugu aktivnost posvećenu mentalnom zdravlju mladih.

Predavanje pod nazivom „Mentalno zdravlje u fokusu (ne)zdravog društva“ održala je psihološkinja Milica Marković u prostorijama Omladinskog kluba Kotor, a polaznici su bili učenici Srednje Pomorske škole i Gimnazije Kotor.

Marković je na samom početku istakla da se mentalno zdravlje često pogrešno poistovjećuje isključivo sa bolestima ili poremećajima.

„Kada kažemo mentalno zdravlje, prva asocijacija su depresija, anksioznost, stres, ali  mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti. Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem osoba prepoznaje svoje sposobnosti i emocije, umije da se nosi sa životnim stresovima i produktivno doprinosi zajednici“, objasnila je ona.

Psihološkinja je naglasila da se mentalno zdravlje održava jednako kao i fizičko, jer je ono temelj svakog funkcionisanja.

„Način na koji mislimo, osjećamo i ponašamo se utiče na naše odluke, odnose i kvalitet života. Živimo u vremenu kada je normalno biti preopterećen, kada mnogo obaveza i umor često doživljavamo kao znak uspjeha“, kazala je Marković, dodajući da živimo u društvu koje je tehnološki napredno, ali emocionalno iscrpljeno.

U svom izlaganju osvrnula se na izazove savremenog društva, među kojima su hronični stres, ubrzan tempo života, pritisak društvenih mreža, stalno poređenje sa drugima i gubitak porodičnih i socijalnih veza.

„Društvo u kojem je uspjeh mjerilo vrijednosti, a odmor znak lijenosti, dovodi do toga da slabost smatramo sramotom. Zato moramo naučiti da prepoznajemo i prihvatamo svoje emocije, jer mentalno zdravlje ne znači stalnu sreću, već razumijevanje onoga što osjećamo“, istakla je Marković.

Poseban dio radionice bio je posvećen uticaju društvenih mreža na samopouzdanje i percepciju stvarnosti.

„Na mrežama vidimo samo tuđe uspjehe, ne i njihove borbe. Naš mozak prirodno pravi poređenja, najčešće ‘prema gore’, s onima koji izgledaju uspješnije ili srećnije. Takva poređenja često pojačavaju nesigurnost i anksioznost, jer se stalno trudimo da budemo najbolja verzija sebe“, objasnila je psihološkinja.

Marković je govorila i o znacima narušenog mentalnog zdravlja, među kojima su hroničan umor, gubitak motivacije, razdražljivost, povlačenje od drugih i problemi sa koncentracijom ili snom.

„Što duže ovi znaci traju, to je veći signal da treba reagovati. Mentalno zdravlje se ne popravlja u krizi, ono se gradi svakodnevno“, zaključila je.

Polaznicima je poručila da se mentalna higijena može njegovati kroz male, svakodnevne navike, ograničavanje poređenja sa drugima, filtriranje informacija, postavljanje granica i njegovanje zahvalnosti.

„Važno je znati reći ‘ne’, provoditi vrijeme sa ljudima koji vas ispunjavaju, odmarati bez osjećaja krivice i zatražiti podršku. To nije znak slabosti, već snage. Briga o sebi je i briga o svima oko nas“, zaključila je Marković, dodajući da najveći znak snage u savremenom svijetu jeste empatija, kako prema drugima, tako i prema sebi.

Radionica je završena interaktivnom vježbom u kojoj su učenici, uz pomoć kartona u boji, govorili o svojim emocijama u različitim životnim situacijama. Umjesto pitanja, učesnici su na kraju zatražili da igraju još jednu igru, što je najbolji pokazatelj koliko im je radionica bila zanimljiva i korisna.

Mihaela Moškov