Društvo

Zdrave prehrambene navike formiraju se od najranijeg djetinjstva, zbog čega kvalitetna i pravilno organizovana ishrana u predškolskim i školskim ustanovama ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja djece. O značaju pravilne ishrane, odgovornosti obrazovnih ustanova i ulozi stručnih saradnika u unapređenju javnog zdravlja razgovarali smo sa Radom Brdar, stručnom saradnicom za ishranu u Javnoj predškolskoj ustanovi (JPU)„Radost“ Kotor, koja je nedavno učestvovala na međunarodnoj konferenciji posvećenoj unapređenju školske ishrane, održanoj u Mariboru u Sloveniji.

Govoreći o utiscima sa konferencije, Brdar je istakla da je tema posebno značajna za Crnu Goru, imajući u vidu podatke Svjetske zdravstvene organizacije prema kojima približno svako treće sedmogodišnje dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili je gojazno.

„Ovi podaci ukazuju na potrebu da se prevencija započne što ranije i da se posebna pažnja posveti kvalitetu ishrane djece u obrazovnim ustanovama“, kazala je Brdar.

Konferencija je održana 23. oktobra u Mariboru, uz učešće stručnjaka iz različitih evropskih zemalja. Razgovaralo se o značaju stručnjaka za ishranu, kvalitetu obroka u obrazovnim ustanovama, prevenciji gojaznosti i unapređenju javnog zdravlja.

Brdar je predstavila dosadašnji rad i primjere dobre prakse iz Crne Gore, uključujući projekat „Đačka užina“ i program Školske šeme, realizovan uz saradnju sa doktorima higijene iz Instituta za javno zdravlje.

„Posebno mi je značajno što sam imala priliku da predstavim iskustva naše zemlje i razmenim mišljenja sa evropskim kolegama“, istakla je ona.

Jedna od važnih poruka konferencije sadržana je u Mariborskoj deklaraciji, koja ukazuje na značaj ulaganja u kvalitetnu ishranu djece. Prema riječima Brdar, ishrana u vrtićima i školama ne može se posmatrati samo kao priprema i posluživanje obroka, već kao ulaganje u zdravlje, obrazovanje i budućnost društva.

Ona je naglasila da kvalitetna ishrana u obrazovnim ustanovama zahtijeva dobro planirane jelovnike, dovoljan broj stručnih i kuhinjskih radnika, odgovarajuću opremu, dobre uslove rada i adekvatna finansijska sredstva.

„Smatram da su ove poruke veoma važne za Crnu Goru. Imamo primjere dobre prakse, ali je potrebno nastaviti sa unapređenjem sistema, jačanjem stručnog kadra i stvaranjem uslova da svako dijete dobije kvalitetan i nutritivno odgovarajući obrok“, kazala je sagovornica.

Kao pozitivan primjer organizacije školske ishrane izdvojila je Sloveniju, koja, prema njenim riječima, pokazuje koliko su važni stručno planiranje obroka, jasne smjernice i dostupnost kvalitetne hrane u školskom okruženju.

„Zemlje regiona takođe imaju pokušaje organizovane ishrane u školama. Svi se suočavamo sa sličnim problemima – nedostatkom finansiranja, potrebom za ujednačenošću i dostupnošću obroka svoj djeci, bez obzira na finansijske mogućnosti njihovih roditelja.Smatram da je Slovenija dobar primjer organizovane školske ishrane jer pokazuje kako su važni stručno planiranje obroka, jasne smjernice i dostupnost kvalitetne hrane u školskom okruženju. Dok u vrtićima nastojimo da pratimo ishranu djece i razvijemo zdrave navike kroz planiranje obroka i edukaciju, polazkom u školu djeca se često susreći sa lako dostupnijim energetski bogatim namirnicama, kao i energetski bogatim napicima, koji sadrži malo ili ni malo nutritivno vrijednih sastojaka. Zato je važno da se zdrave navike nastave razvijati i u školama, a da zdravi izbori budu djeci i dostupni. Time ova evropska inicijativa za unapređenje školske ishrane kao i iskustva Slovenije mogu nam poslužiti kao smjernice za razvoj kvalitetnijeg sistema u Crnoj Gori“, navela je Brdar.

Podsjećajući na nekadašnju organizaciju školske ishrane, istakla je da je zajednički obrok imao i važnu socijalnu dimenziju. Prema njenim riječima, organizacija školske ishrane nije se razvijala u kontinuitetu, a škole nijesu imale dovoljno ulaganja i kapaciteta da prate potrebe sve većeg broja učenika. Ipak, ohrabruje činjenica da se ponovo prepoznaje značaj pravilne ishrane kao važnog dijela obrazovnog sistema.

Posebnu ulogu u formiranju zdravih prehrambenih navika imaju predškolske ustanove, jer se upravo u ranom djetinjstvu usvajaju obrasci ponašanja koji se prenose i u kasniji život.

Brdar ističe da se u JPU „Radost“ Kotor, u saradnji sa vaspitačima, organizuju edukativne radionice prilagođene uzrastu djece.

„Trenutno kroz jesenje radionice, djeca upoznaju jesenje voće i povrće i uče o njihovom značaju za zdravlje“, objasnila je Rada Brdar, stručna saradnica za ishranu u Javnoj predškolskoj ustanovi (JPU)„Radost“ Kotor

Kroz različite igre, zadatke, slikovite prikaze i vizuelne prezentacije, djeci se približava piramida zdrave ishrane, uče se koje namirnice treba češće da biraju, zašto je važno da se hrane raznovrsno i šta bi trebalo da se nađe na njihovom tanjiru.

Iskustva predstavljena na konferenciji u Mariboru, kao i primjeri dobre prakse iz Slovenije i drugih evropskih zemalja, mogu poslužiti kao smjernice za dalje unapređenje sistema školske ishrane u Crnoj Gori. Zajednička poruka je da zdrave navike ne nastaju slučajno, već se grade od najranijeg uzrasta, kroz kvalitetne obroke, kontinuiranu edukaciju i podršku obrazovnih ustanova.

Cijeli razgovor možete poslušati na linku Radost.

Tekst: Nataša Janović

Foto: privatna arhiva