Društvo

Lovćen i njegova primorska podgorina nepresušna su tema i uvijek novo polazište za istraživanje, smatra istaknuti crnogorski književnik, publicista, kolumnista, stručni saradnik za rad sa lokalnom zajednicom u sklopu Nacionalnog parka „Lovćen“, Božidar Proročić sa Cetinja.

Povod za razgovor na talasima Radio Kotora u emisiji “Nedjeljni razgovor” bila je knjiga “Legende i priče sa Lovćena“ koja je nedavno izašla iz štampe u izdanju „Pobjede“.

“Kompleksan, dvogodišnji istraživači rad, u saradnji sa kolegama-stručnjacima iz više oblasti, osim prezentovanja prirodnih ljepota, bio je podstaknut i značajnim jubilejom, a to je 70 godina osnivanja i postojanja Nacionalnog parka (NP) Lovćen”, priča nam Proročić.

U to vrijeme, kaže, već je imao veliki broj objavljenih stručnih radova, a u komunikaciji sa mještanima Lovćena i okolnih sela, skrenuta mu je pažnja da bi bilo značajno da se na jednom mjestu objedine priče i legende koje su dio usmenih predanja žitelja.

“Imao sam veliko zadovoljstvo da se sretnem sa posljednjom generacijom gorštaka ovog područja, zabilježim priče, uradim visokokvalitetne fotografije svih toponima, predjela. U pitanju su vjerodostojne, istorijskim dokazima potkrijepljene priče, koje govore o prošlim, lijepim i manje lijepim vremenima, običajima, ljudima i njihovim odnosima. Nema kuće sa područja Lovćena, Njeguša, Brajića, Pobora u koju nisam ušao i nema stanovnika sa kojim nisam pričao. Iz tih sustreta nastale su brojne reportaže, prijateljstva. Njihova iskrena dobrodošlica, želja da se ispriča sve ono što je bilo, a što se plaše da će biti zaboravljeno, bili su moj najveći vjetar u leđa”, iskren je Proročić, dodavši da djelo obuhvata 55 priča i legendi sa prostora Lovćena i njegove primorske podgorine, te da je bogato ilustrovano živopisnim fotografijama

Želio bi, naglašava, da mnogi, prije svega roditelji, kupe knjigu i pročitaju sa svojom djecom.

“U djetinjstvu smo čitali bajke nekih drugih naroda, a lijepo bi bilo da se najprije upoznamo sa našom kulturnom zaostavštinom o kojoj se toliko toga ima ispričati, naučiti i koja je neponovljiva”, poručuje Proročić.

U nastojanju da se određene teme podrobnije istraže i saznaju nove pojedinosti, veliki dio vremena provodio je u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju.

“Srećna okolnost je što se biblioteka nalazi u Lovćenskoj ulici gdje živim. Tako sam više od 12 sati dnevno provodio listajući obimnu dokumentaciju i arhivsku građu kako bih sagledao sve ono što je vrijedno pomena, a dio je publikacije koja se ovih dan arado čita”, zadovoljno ističe Proročić, podsjetivši da je Lovćen bio prva dodirna tačka sa svim putopiscima koji su dolazili iz Boke ka Cetinju i koji su svo svoje znanje i iskustvo pretočili u naučne radove.

Od izuzetne je važnosti, mišljenja je Proročić sačuvati sela, zaseoke, katune, podgorinu, floristiku, ornnitologiju, geonasljeđe, uz konstataciju da ovo područje zaslužuje daleko veću turističku i kulturološku afirmaciju.

“Malo je poznato da se, recimo, na Lovćenu nalazi 1 300 biljaka, što čini jednu trećinu ukupnih biljnih vrsta Crne Gore, a deset odsto lovćenske flore zapravo čine subendemi kojih po popisu ima 112. Dakle, svaka deseta biljka koju dodirnete na ovom pdoručju je endemska ili subendemska vrsta. Posebno sam sretan što sam tokom svojih istraživanja sa svojim kolagama otkrio novo staniše Lovćenskog zvončića-Edraianthus wetstainii ssp. Lovcenicus. Tokom jednog zimskog dana uočio sam ga pored stijene na planinskom vrhu naspram Lovćena i Štirovnika i zaista je nevjerovatno da može rasti u tako surovim vremenskim uslovima, kao da na neki način simbolizuje težak život i opstanak u hladnom sivom kršu”, navodi Proročić.

Zanimljiv je i podatak da je još za vrijeme Knjaževine Crne Gore, 1886. godine naša država imala prvi Zakonik o očuvanju šuma, a od 1904. i zvanični koji je imao čak 55 tačaka. Zahvaljujući njemu, ali onima koji su ga dosljedno primjenjivali dugi niz godina, dobar dio šumskog fonda ostao je i do danas sačuvan.

Proročič je pokrenuo i časopis ,,Jezerski vrh“ koji su, između ostalih, pomogli Opština Kotor (Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Turistička organizacija (TO) Kotor. U aprilskom izdanju se mogu pročitati brojni tekstovi o istorijatu Njegoševog mauzoleja, zapis sa jedne od svečanih, prazničnih večera Kralja Nikole, predstavljen je Nacionalni park Tara, a čitaoci/teljke mogu da pročitaju i priču o tajani nastanka M kanice, ljekovitom bilju, te Plavsko-gusinjskom kraju.   

Za naučnu konferenciju, posvećenu svjetskim problemima prirode koja je planirana za septembar ove godine u Plavu, u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine, naš sagovornik, otkriva nam, priprema referat na temu krivolova, divlje gradnje, pristupnih makademskih puteva, biodiverziteta, graditeljskog nasljeđa.

“Bitno je da se o ovim temama razgovara, jer znamo da je Lovćen proglašen nacionalnim parkom 1952. godine i u to vrijeme je bio veoma zaštićen. Međutim, vremenom je doživio degradaciju po više osnova. Njegova zaštita i valorizacija je najviše na institucijama sistema i opštinama koje dijele podlovćenske prostore, pa tek onda na nama, stučnjacima, entuzijastama i neumornim istraživačima”, kazao je Proročić.

Šančevi, sa posebnim, malim puškarnicama za zaštitu Lovćena koji su bili u upotrebi tokom austorugarske okupacije su mu trenutno u fokusu.

“Volio bih da otkrijem na kojim mjestima su bili postavljeni, a primijetio sam da su pojedini izuzetno očuvani, zatim, kolika je njihova dubina, kao i da li su do njih vodile neke pristupne staze”, poručio je Proročić.

 Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor” možete poslušati večeras od 19 sati i 30 minuta na talasima Radio Kotora.

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor