Društvo

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

U okviru programa obilježavanja Dana opštine Kotor, večeras je u sali Kina “Boka” održana promocija knjige “Spomenici ne umiru - spomenici i spomen obilježja NOR-a1941.-1945. u opštini Kotor”.

Prisutne je na početku u ime organizatora Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor pozdravio Miloš Dževerdanović, a zatim se obratio predsjednik UBNOR-a Kotor Jovo M. Bećir navodeći da je ova monografija nastala iz potrebe da se sačuva ono što vrijeme pokušava da izbriše - sjećanja na ljude i događaje koji su oblikovali slobodu u kojoj danas živimo.

“Ovo je knjiga koja čuva imena, likove i uspomene, koja vraća glas onima koji više ne mogu govoriti. Naziv Spomenici ne umiru nije tek naslov. To je poruka, zavjet i opomena, jer spomenici zaista ne umiru dok god ih mi pamtimo i dokle god pred njima zastanemo s poštovanjem i dokle god ih obnavljamo”, kazao je Bećir.

Monografija je nastala, kaže, iz potrebe da se sačuva ono što vrijeme pokušava da izbriše - sjećanja na ljude i događaje koji su oblikovali slobodu u kojoj danas živimo.

“U njoj su objedinjena spomen obilježja NOB-e na prostoru naše opštine: spomen ploče, biste, grobnice, obelisci i svako od tih mjesta nosi priču, sudbinu i opomenu. Ova knjiga ne govori samo o kamenim obilježjima, bistama i pločama, ona govori o ljudima iz Kotora i svih njegovih mjesta koji su u presudnim godinama znali razliku između života u pokornosti i života u slobodi, o duhu naroda, o hrabrosti i dostojanstvu. Svaki spomenik, svaka fotografija, svaka stranica svjedoče o koraku, o žrtvi, o nadi da poslije tame dolazi svjetlost. Oni su birali slobodu i zaslužili da ih se sjećamo, ne samo za dan pobjede, ne samo na datume i godišnjice, već svakog dana u mislima i djelima”, apostrofirao je Bećir.

Kotor i Boka Kotorska, dodaje, imaju dugu i časnu antifašističku tradiciju. Na ovom prostoru ponikli su borci, prvoborci i narodni heroji koji su, ističe, znali da je sloboda teška, ali da bez nje nema života. Naša obaveza danas je, podvlači, da ih ne zaboravimo, da njihova imena ne ostanu samo na spomen pločama, već da žive u našim pričama, u knjigama, u školama, u pamćenju mladih generacija.

U ovom katalogu, naveo je Bećir, sabrana su mjesta gdje je ta sloboda uklesana u kamen, u našu svijest, u našu istoriju. To su čuvari prošlosti – naši spomenici koji ne traže mnogo, samo da ih pogledamo, da ih ne zaboravimo.

“Kada smo priređivali ovu monogradfiju željeli smo da svaka slika, svaka riječ, ima dušu. Zato je ovo djelo i dokument i posveta i svjedočanstvo. Dokument za istraživače, za buduće generacije, za istinu, posveta i pomen onima koji su u temelje naše slobode ugradili svoje živote. Vrijeme u kome živimo često pokušava da nas odvoji od sjećanja, ali bez pamćenja narod gubi dušu. Ako izgubimo svijest o onome što smo bili, nećemo ni znati ko smo danas. Zato ova knjiga ima zadatak da nas podsjeti da su spomenici i ljudi koji su ih podizali dio našeg identiteta, dio našeg moralnog nasljeđa”, poručio je između ostalog Bećir i zahvalio SUBNORA Crne Gore, UBNORA Kotor, Opštini Kotor, arhivima i svim institucijama koje su pomogle da knjiga ugleda svjetlost dana.

Po ocjeni istoričara, dr Srđe Martinovića, antifažizam u Crnoj Gori je najprirodniji iskaz vjekovne slobodarske tradicije i martirstva na oltaru slobode koji je Crna Gora položila u permanentnoj borbi koju je vodila kroz pet stotina ratova, bojeva i okršaja.

“Ovo je knjiga sopstvenih traganja, štivo djetinjstva i mladosti, ali i riječi o hrabrosti i žrtvovanju i putokazni zapis o ispravnosti i pravednosti. Knjiga obrađuje naizgled arhaičnu temu iz prošlosti, ali koja igrom društvenih okolnosti postaje aktuelna i savremena, pa ispada kao da je pisana od strane izvještivača koji nas uživo obavještava o stanju na terenu u realnom vremenu. U tome je aktuelnost teme oko koje smo se večeras okupili. Plemenita je namjera redakcije i autora ovog djela da saberu i na jednom mjestu na popularan i koncizan način predstave Kotor u vremenu velikih i tragičnih gibanja. Iako su borbena dejstva na ovom području nešto kasnije sazrela, ideja koja je oblikovala tu borbu umnogome je rođena u ovom kraju. Pred nama nije samo knjiga o spomenicima, već i knjiga koja je sama po sebi spomenik. Neće mnogo proći, a ona će opstati kao jedini nijemi svjedok o spomenicima koje je na svojim listovima otisnula, o spomenicima koje će zub, ali i usud vremena uraditi svoje”, rekao je Martinović.

Bilo gdje da pogledamo, poručio je generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore, Dragan Mitov Đurović, uvijek je sa nama prošlost.

“Prošlost naših slavnih predaka nas je i večeras okupila sve Bokelje, ali i šire iz Crne Gore. Jer nikad se mi kada je riječ o slobodi, nismo razdavajali, jer nije ni prijateljstvo, ni ljubav, kad ljudi i narodi različitih vjera i nacija, gledaju jedan u drugoga, nego kad gledaju u istom pravcu koji se zove budućnost Boke Kotorske i Kotora, ali i naše Crne Gore. Zato je odavde davne 1945. godine poručeno ono što sada svi stanovnici Crne Gore treba da dođu u Kotor i pročitaju na ulaznim vratima. To je poruka iz Crne Gore - tuđe nećemo, svoje nedamo, ovo je naša Crna Gora. Našu Crnu Goru i našu Jugoslaviju koju su stvorili u krvi najbolji, a u krvi uništili najgori. Zato smo i tu da, ne samo spomenicima, nego dušom pamtimo sve one heroje koji su ostavili živote širom bivših jugoslovenskih prostora, a nisu pitali ni koji je to kraj, koji je grad, koje mjesto”, rekao je on.

Ovo, naveo je između ostalog, nije knjiga samo o onima kojih nema, ovo je knjiga za one koji će doći

“Ovo je knjiga za svaku biblioteku onih koji znaju da nije antifašizam prošlost, da nije antifašizam ono što je bilo - antifašizam je sloboda za svakog čovjeka, svakog građanina, svaki narod. Za to su se oni borili. Zato nema niko pravo da nam zabranjuje i da ne priznaje našu državu, naš jezik i sve što je naše. Ono što je naše to mi moramo da čuvamo i da sačuvamo, kako su to činili borci u Drugom svejtskom ratu i zato veliko poštovanje u ovoj prilici za Prvu bokeljsku brigadu, za njen ratni put i za Pera Miloševića”, kazao je između ostalog Đurović.

Promociji su prisustvovali brojni antifašisti iz Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog, te direktor Turističke organizacije opštine Kotor Jovan Ristić i direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor Radmila Beća Radulović.

U muzičkom dijelu programa nastupila je Isidora Milovojević na gitari.