Društvo

U jednom od prošlogodišnjih izdanja emisije „Život je more“ govorili smo o međunarodnom projektu „Podsticanje inovativnih kapaciteta i vještina za primjenu pomorske robotike u monitoringu i zaštiti morske sredine – MARROBO“, koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

O ciljevima, značaju i dosadašnjim rezultatima projekta govorio je prof. dr Špiro Ivošević sa Pomorskog fakulteta Kotor, ističući da je riječ o projektu koji je zvanično započeo 15. jula 2024. godine i trajaće dvije godine.

„Projekat MARROBO prožima četiri od ukupno osam ciljeva održivog razvoja koje je prepoznala Međunarodna pomorska organizacija. To su kvalitetno obrazovanje, industrija – odnosno inovacije i infrastruktura, čista voda i životi pod morem. Svi ovi ciljevi su fokusirani na more, okeane i obalna područja i u suštini predstavljaju osnov plave ekonomije“, naglasio je Ivošević.

Kako je pojasnio, projekat je usmjeren na unapređenje inovativnih kapaciteta i vještina u oblasti pomorske robotike, prvenstveno u segmentu monitoringa i zaštite morske sredine. Poseban akcenat stavljen je na edukaciju, ali i na nabavku savremene opreme, u ovom slučaju podvodnih robota, koji će se koristiti u istraživačke, obrazovne i praktične svrhe.

„Kroz nekoliko radnih paketa i planirane rezultate, fokusirani smo na obezbjeđivanje inovativnih uređaja, ali i na razvoj znanja i vještina potrebnih za njihovu primjenu“, kazao je Ivošević.

Jedan od ključnih rezultata projekta, prema njegovim riječima, jeste unapređenje prekogranične saradnje i povezivanje institucija. Pomorski fakultet Kotor u ovom projektu sarađuje sa Pomorskim fakultetom iz Dubrovnika, Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba, koji je ujedno i lider projekta, kao i sa gradom Neumom u Bosni i Hercegovini.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 635.000 eura, dok je udio Pomorskog fakulteta Kotor 246.000 eura, od čega 15 odsto predstavlja sufinansiranje, odnosno doprinos same institucije, dok je oko 210.000 eura direktna podrška Evropske unije u vidu donacija za nabavku opreme i realizaciju projektnih aktivnosti.

„Pored jačanja saradnje, projektom su predviđene i zajedničke pilot-aktivnosti, razvoj inovativnog programa obuke, kao i program osposobljavanja za sticanje savremenih znanja iz oblasti morske robotike“, naveo je Ivošević.

Posebno je istakao da je jedan od najznačajnijih segmenata projekta izgradnja inovativnog sistema morske robotike i programa obuke, u okviru kojeg Pomorski fakultet Kotor ima izuzetno važnu ulogu.

„Iako nismo lideri projekta, mi smo na neki način nosioci ključnog obrazovnog dijela. Kreiramo obuku, stvaramo preduslove za sertifikovani program u okviru našeg centra, formirali smo Centar za podvodnu robotiku i već smo nabavili značajan dio opreme“, kazao je Ivošević.

Kako je dodao, Centar za podvodnu robotiku osnovan je odlukom dekanice Pomorskog fakulteta, a trenutno se intenzivno radi na dizajniranju programa obuke, sprovedene su pilot-aktivnosti, kao i transfer znanja od kolega sa Pomorskog fakulteta u Rijeci, koji već godinama imaju sličan centar.

O naučnom aspektu projekta i njegovoj prezentaciji na međunarodnom nivou govorila je prof. dr Senka Šekularac Ivošević, prodekanica za međunarodnu saradnju Pomorskog fakulteta Kotor. Ona je podsjetila da je u okviru projekta MARROBO predstavljen i naučni rad na Međunarodnoj konferenciji Međunarodne asocijacije pomorskih univerziteta 2025, koja je održana u Ćenaju, u Indiji.

Autorski tim Pomorskog fakulteta Kotor, koji čine Senka Šekularac Ivošević, Dragana Milošević, Draško Kovač i Špiro Ivošević, predstavio je rad pod nazivom „Razvijanje okvira za obrazovanje i obuku pomorskih profesionalaca u oblasti podvodne robotike“.

„U radu smo analizirali na koji način savremene tehnologije, poput digitalizacije, dekarbonizacije i inteligentnih sistema, mijenjaju savremenu pomorsku industriju, sa posebnim fokusom na stručnjake koji upravljaju daljinski upravljanim podvodnim vozilima – ROV sistemima“, istakla je Šekularac Ivošević.

Istraživanje je pokazalo da savremeno pomorstvo zahtijeva nova znanja i vještine, posebno u oblastima automatizovanih sistema, analize podataka, donošenja odluka uz podršku vještačke inteligencije i rada u visokotehnološkom okruženju.

„Naš cilj je bio da formulišemo obrazovne programe koji će ove kompetencije uskladiti sa međunarodnim standardima i realnim zahtjevima tržišta rada“, kazala je ona.

Kao metod istraživanja korišćena je SWOT analiza, kojom su sagledane snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje primjene podvodne robotike u pomorstvu, naročito u regionalnom kontekstu.

„Utvrđeno je da ovakav model omogućava efikasno izvođenje složenih zadataka, naročito u istraživačkim i ekološkim misijama, povećava fleksibilnost i bezbjednost rada, ali da i dalje postoji nedostatak obučenih ROV operatera, visoki početni troškovi i potreba za specijalizovanim znanjima“, navela je Šekularac Ivošević.

U zaključku rada naglašena je potreba za modernizacijom nastavnih planova, primjenom simulacija i virtuelne realnosti, kao i razvojem specijalizovanih treninga za ROV operatere.

„Na taj način budući stručnjaci ne stiču samo tehnička znanja, već i ključne vještine poput analitičkog razmišljanja, inovativnosti, timskog rada i komunikacije“, dodala je.

Sve predložene teme, kako je zaključila, čine osnovu kurikuluma koji se razvija upravo kroz projekat MARROBO.

O praktičnoj obuci realizovanoj u Kotoru govorio je  doc. dr Miho Klajić sa Pomorskog fakulteta u Dubrovniku.

„Mi u ovom projektu učestvujemo kao partneri. Trenutno nemamo mnogo iskustva sa podvodnim dronovima, ali smo kroz projekat nabavili opremu za snimanje intenziteta buke pod morem, što je za nas izuzetno važno“, kazao je Klajić.

Zadatak dubrovačkog fakulteta, kako je naveo, jeste mjerenje intenziteta buke na različitim lokacijama u svim partnerskim zemljama, što će kasnije imati značajnu primjenu u nastavi i istraživanju.

„Ovaj tip uređaja ranije nismo imali. Sada su stvoreni preduslovi da kroz obuku i praktičan rad steknemo iskustvo koje će direktno doprinijeti razvoju novih nastavnih sadržaja, posebno u oblasti monitoringa i zaštite morskog ekosistema“, rekao je Klajić.

Tokom obuke u Kotoru realizovan je teorijski i terenski dio, a učesnici su na pet različitih lokacija uzimali uzorke tla, mora i buke, koji će kasnije biti predmet detaljnih analiza.

Zadovoljstvo učešćem u projektu izrazila je i Ana Krmek, predstavnica Opštine Neum, naglašavajući da projekat ima višestruke koristi za lokalnu zajednicu.

„Mi smo trenutno u fazi nabavke broda i robota koji će nam kasnije biti od velikog značaja, s obzirom da je Neum turističko mjesto. Ova oprema će koristiti kapetaniji, vatrogascima, ali i u slučaju eventualnih vanrednih situacija“, kazala je Krmek.

Dodala je da će podvodni robot imati važnu ulogu i u istraživanju morskog dna i sentinel vrsta, u okviru drugih evropskih projekata u kojima Opština Neum učestvuje.

„Obuka na Pomorskom fakultetu Kotor bila je izuzetno korisna. Imali smo teorijski i praktični dio, uzorkovanje na više lokacija i sigurna sam da će nam stečena znanja koristiti i u budućnosti“, zaključila je Krmek.

Emisiju možete čuti na linku Život je more

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Univerzitet Crne Gore