Društvo
PROF. DR IGOR VIO: REGULATORNI IZAZOVI ZA UPOTREBU AUTONOMNIH BRODOVA (AUDIO)
Prof. dr Igor Vio, profesor pomorskog prava na Sveučilištu u Rijeci, na četvrtoj po redu Međunarodnoj naučnoj konferenciji KIMC 2024 predstavio je svoj naučni rad na temu „Kreiranje regulatornih instrumenata za bezbjednost i sigurnost autonomnih brodova – uloga Međunarodne pomorske organizacije (IMO).“
Tim povodom bio je gost emisije „Svijet nauke“ Radio Kotora.
Govoreći o značaju naučnog istraživanja, prof. Vio je istakao važnost saradnje na međunarodnim projektima koji se bave budućnošću pomorske industrije.
„Već dvije godine učestvujem u izradi projekta koji je pokrenut na Univerzitetu Nikola Kopernik u Torunju sa koleginicom Suzanom Peplowskom Dabrowskom, koja je ujedno i nositeljka projekta. Zahvaljujući tom projektu istražujemo autonomne brodove i imali smo posljednje zajedničko izlaganje u Dubrovniku prije više od dva mjeseca. Planiramo tokom 2025. izdati zbornik radova kod izdavačke kuće Routledge, gdje će biti predstavljeni svi radovi koji su prezentovani u Dubrovniku,“ kazao je profesor Vio.
Kako pojašnjava, laička javnost se iznenađuje činjenicom da već postoji tehnološka mogućnost da brodovi plove sa smanjenim brojem posade ili čak bez posade.
,,Kao što imamo dronove u vazduhu i autonomna vozila na kopnu, tako se i na moru razvijaju sistemi za autonomnu navigaciju. Jedna od varijanti je da neko iz kontrolnog centra na obali upravlja jednim ili više brodova pomoću računara i džojstika, dok zahvaljujući vještačkoj inteligenciji postoje programi koji omogućavaju brodu da samostalno uočava okolnosti na moru, izbjegava sudare i obavlja plovidbu bez incidenata,“ pojasnio je on.
Te tehnološke mogućnosti, kako dodaje, povlače za sobom niz pravnih izazova.
„Kao pomorski pravnik, sa koleginicama i kolegama razmatram pravni okvir koji će biti potrebno donijeti za upotrebu autonomnih brodova. Vodeću ulogu ima Međunarodna pomorska organizacija (IMO), koja od početka ističe značaj ovih brodova. Prvenstveno su kroz analizu postojećih međunarodnih propisa nastojali utvrditi šta bi od njih bilo primjenljivo na autonomne brodove, gdje bi bilo potrebno unijeti izmjene i dopune, a gdje donijeti potpuno nove propise. Članice IMO-a prate ono što se događa i čekaju da vide koje propise će donijeti IMO, na osnovu čega će donijeti nacionalne propise i implementirati ih,“ kazao je profesor Vio.
Istakao je i značaj saradnje između Udruženja za pomorsko pravo.
„Nekada je postojalo Jugoslovensko udruženje pomorskih pravnika, pa smo na jednom panelu u okviru programa KIMC-a istakli značaj profesora Vladislava Brajkovića, koji je rodom Bokelj, ali je većinu života proveo u Zagrebu. On je zaista povezivao Hrvatsku i Crnu Goru, bio je dugogodišnji predsjednik tadašnjeg Udruženja za pomorsko pravo i predstavljao ga na Međunarodnom pomorskom odboru u Antverpenu u Belgiji, jednoj od najuglednijih organizacija koja djeluje od 19. vijeka. Danas imamo Hrvatsko društvo za pomorsko pravo od 1992. godine, nakon toga osnovano je Udruženje za pomorsko pravo Slovenije, a naročito je značajno što je prije dvije godine i Crna Gora dobila svoje udruženje. Već prije osam godina, sa kolegama iz Italije i Slovenije, pokrenuli smo „Adriatic Maritime Law Conference“ i okupljanja smo organizovali najprije jednom godišnje, a sada jednom u dvije godine. Na posljednjoj konferenciji u Trstu, u junu ove godine, učestvovalo je i Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo kao četvrta članica, a potpisan je i memorandum o saradnji koji je potpisao profesor Časlav Pejović kao predsjednik crnogorskog udruženja,“ kazao je između ostalog profesor Vio.
Emisiju možete poslušati na linku: Svijet nauke.
Tekst: Tamara Vuković
Foto: Pomorski fakultet Kotor