Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

15.01.2026
136

PROF. DR ARSIĆ: PORODICA IMA KLJUČNU ULOGU U OČUVANJU MENTALNOG ZDRAVLJA STARIJIH (AUDIO)

Gošća emisije „Medikament“ Radio Kotora bila je specijalistkinja neuropsihijatrije i porodična psihoterapeutkinja, prof. dr Stojanka Arsić, koja je govorila na temu mentalnog zdravlja pripadnika treće životne dobi, sa posebnim osvrtom na porodične odnose i psihosocijalne izazove staranja.

Ona je istakla da se savremeno društvo suočava sa izraženim globalnim trendom starenja stanovništva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, do 2030. godine svaka šesta osoba u svijetu imaće više od 60 godina, dok se do 2050. godine procjenjuje da će gotovo trećina svjetske populacije biti starija od 65 godina. Ovi podaci, kako naglašava, ukazuju na potrebu da se starijoj populaciji posveti znatno veća pažnja, ali i da se razvije svijest o samom procesu starenja kao prirodnom dijelu životnog ciklusa.

„Starenje i starost nisu isto. Starenje je biološki proces koji se javlja kod svih živih bića i podrazumijeva postepeno pogoršanje fizioloških funkcija organizma, dok se starost odnosi na određeno životno doba koje dolazi nakon perioda zrelosti“, pojasnila je dr Arsić. Oba procesa su, kako navodi, izuzetno kompleksna i obuhvataju biološke, psihološke i socijalne aspekte.

U stručnoj praksi često se koristi podjela perioda starosti na ranu, srednju i poznu. Rana starost obuhvata period od 65. do 75. godine, srednja starost od 75. do 85. godine, dok se pozna starost odnosi na osobe starije od 85 godina. Svaki od ovih perioda nosi svoje specifične izazove, kako za pojedinca, tako i za njegovu porodicu.

Govoreći o ulozi porodice, prof. dr Arsić je naglasila da je porodica ključni faktor očuvanja mentalnog zdravlja starijih osoba. U porodičnoj psihoterapiji posebna pažnja posvećuje se funkcionalnosti porodičnog sistema, jasno definisanim ulogama, kvalitetnoj komunikaciji i postavljanju zdravih granica među članovima porodice. Ova faza životnog ciklusa porodice donosi niz neminovnih promjena, poput odlaska u penziju, promjene materijalnog statusa, povlačenja iz profesionalnog života, gubitka socijalnih veza i prethodnog društvenog statusa.

,,Posebno osjetljivi momenti u životu starijih osoba su bolest, smrt partnera, osjećaj usamljenosti, ponekad i siromaštvo, ali i promijenjeni odnosi sa djecom. Jedan od čestih fenomena je takozvani sindrom praznog gnijezda, koji nastaje kada djeca napuste roditeljski dom. Tada partneri ostaju sami, često suočeni sa neriješenim konfliktima iz ranijeg perioda, koji u poznim godinama mogu isplivati na površinu i dovesti do ozbiljnih bračnih problema, pa čak i razvoda.

S druge strane, postoji i suprotan fenomen, poznat kao sindrom Petra Pana, kada odrasla djeca, iako profesionalno i lično ostvarena, ostaju da žive u roditeljskom domu. U pitanju su najčešće emocionalno nezrele osobe koje izbjegavaju preuzimanje odgovornosti i osnivanje sopstvene porodice, što dugoročno može predstavljati opterećenje za starije roditelje”, navodi ona.

Dr Arsić je ukazala i na pojave koje se mogu smatrati oblikom prikrivenog porodičnog nasilja, poput tzv. „sindroma babe robinje“. U takvim situacijama starije žene preuzimaju kompletnu brigu o domaćinstvu i porodici svoje djece, često na sopstvenu štetu, ne prepoznajući koliko je takav obrazac ponašanja iscrpljujući za njihovo fizičko i mentalno zdravlje.

„Ove žene se rijetko žale, a porodica često ne primjećuje koliko je ta uloga opterećujuća“, istakla je Arsić, naglašavajući da je zadatak terapeuta da prepoznaju ovakve obrasce i pomognu u njihovom korigovanju, koliko god je to moguće.

Zaključujući razgovor, prof. dr Stojanka Arsić je poručila da očuvanje mentalnog zdravlja u trećem životnom dobu zahtijeva razumijevanje, podršku i prilagođavanje cijelog porodičnog sistema, uz razvijanje svijesti da je starost prirodan i vrijedan dio ljudskog života.

Emisiju možete čuti na linku Medikament

 

Tekst i foto: Tamara Vuković

Podijeli na: