Društvo

Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor položili su danas cvijeće na spomen obilježju poginulim narodnim herojima i prvoborcima na Podima kod Herceg Novog.

U nastavku prenosimo govor predsjednika UBNORA Kotor, Jova M. Bećira.

 ,,Sastali smo se ovdje danas da odamo poštu i obilježimo osamdeset prvu godišnjicu pogibije neustrašivih proletera, članova Mjesnog Komiteta za Herceg Novi i rukovodilaca Orjenskog partizanskog batoljona, narodnih heroja Nikole Đurkovića  i Sava Ilića i prvoboraca Daša Pavičića i Stijepa Šarenca.

Nošeni plamenom ljubavlju za slobodom i čast domovine padoše ovdje hrabrom smrću u borbi protiv stotinak okupatorski vojnika ,50-ak četnika Grahovskog bataljona i 150  nacionalista Antikomunističkog bataljona „Orjen“ i svojom herojskom smrću ispisaše najsvetlije stranice naše istorije na današnj dan 21.01.1943. godine. 

Toga dana nastala je i u Boki vječna i svijetla legenda o životu i smrti četvorice hrabrih komunista.

Sa neizmjernim bolom i tugom narod Boke je doživio gubitak svojih najboljih sinova. Ali njihova smrt bila je u isto vrijeme podsticaj da narod ovg kraja ,predvođen svojom partijom,još čvršće zbije redove i nastavi da sprovodi u život njihovo započeto djelo.U tome ga ni najokrutnije mjere odmazde okupatora nijesu mogle spriječiti.

Kada su Bokelji govorili o Partiji mislili su uvijek na NIKOLU ĐURKOVIĆA a kada su govorili o Nikoli mislili su o partiji.

Nikola je ponikao u ovom kraju u poštenoj građanskoj porodici koja se nikad nije odnarodila.

Kroz život koračao je uspravno, široko otvorenih očiju.

Kalio se kao revolucionar u Parizu. Prihvatio je komunističku ideologiju svjesno i predano.

Postao je član KPJ 1933 godine. Kad je došao u ovaj kraj prozvali su ga crveni pravnik i bio je prvi crveni predsjednik opštine risanske u ono za Partiju teško doba.

Rukovodio je ustankom u Boki.Bio je autoritet za same Bokelje.Narod ga je volio zato što je znao da vlada situacijom.

Zbog svega toga Nikola je bio i ostao veliki običan čovjek.Takav je bio i u danima pobjeda  ali i onda kad je došlo vrijeme kriza pokreta.Takav je ostao i u vrijeme duboke ilegalnosti, do smrti tog hladnog januarskog dana 1943., kada je prije vremena i nasilno prekinut njegov život.

Za svoje životno djelo Nikola Đurković je proglašen za narodnog heroja 11.jula 1945. godine. Narod pod Orjenom dugo nije vjerovao, nije htio da vjeruje da nema više njihovog velikog učitelja .

Ali njegovo djelo je nastavljeno .

On i danas živi kao vječna  i svijetla legenda .

ILIĆ PETROV SAVO rođen  je  u Ledenicama 1914. u seljačkoj porodici,završio je poljoprivrednu školu u Bukovu. Radio je kao vaspitač u internatu u Risnu.

Naprednom pokretu prišao je 1932. pod uticajem Nikole Đurkovića. Aktivno je radio među omladinom u Križevcima, Bukovu i Risnu.U KPJ primljen je 1937 godine. Sa Savom Kovačevićem i Nikolom Đurkovićem organizuje proteste, mitinge  i skupove. Stalno je bio pod prismotrom policije a 1940 interniran je u Smederevsku Palanku. Svestrano i aktivno radi kao ilegalac a docnije kao član MK KPJ Herceg Novog na organizovanju i pripremi ustanka i na prvim diverzijama.Član Štaba i zamjenik komesara novoformiranog Orjenskog bataljona .Član OK KPJ Nikšić.Ističe se hrabrošću u u svim većim borbama Orjenskog bataljona. Poslije rasformiranja bataljona ostavljen je da radi u pozadini kao član MK.Izdan i opkoljen u Podima, hrabro gine sa tri člana MK KPJ Herceg Novi 21. januara 1943. godine.

Za Narodnog Heroja proglašen je 10. jula 195.3 godine.

PAVIČIĆ STEVANA DANILO-DAŠO rođen je u Skadru od oca Ličanina i majke Crnogorke 1919. godine

Poslije se preselio u Herceg Novom, student Filozofskog fakulteta. Kao đak Podgoričke i Kotorske gimnazije opredijelio se za marksizam i temeljito ga izučavao .Rano je primljen u SKOJ. Još svestranije i intenzivnije radi na Univezitetu u Beogradu.

Godine 1940. primljen je u KPJ.U Herceg Novom najaktivnije učestvuje u organizaciji ustanka kao ilegalac. Izabran je za člana MK KPJ Herceg Novi. Učesnik je Ostroške skupštine.

Nakon rasformiranja Orjenskog bataljona radi kao član ilegalnog MK KPJ HN .

Opkoljen na Podima od strane okupatorskih i izdajničkih formacija gine 21. januara 1943.

ŠARENAC BLAGOJA ŠĆEPAN-STIJEPO

Rođen je u Mostaru 1919 godine. Kao siroče odrastao je u domovima. Rano je prišao đačkom pokretu. U gimnazijama u Mostaru,Trebinju i Cetinju učestvovao je u akcijama u školi i van nje.Izrastao je u revolucionarnog studenta .Godine 1940 primljen je u KPJ.U Herceg Novom, gdje živi kod sestre, intezivno radi na organizovanju ustanka.Juna 1941 postaje član MK KPJ  i sekretar SKOJ-a a kasnije i u Orjenskom bataljonu.Doprinosi njihovoj čvrstini i revolucionarnosti. U teškim danima NOP već kao iskusni ilegalac Stijepo bodri poljuljani duh pripadnika NOP i diže ga.

Gine sa svojim drugovima na Podima, izdani od lokalnog stanovništa, u borbi protiv  domaćih izdajnika i okupatoskih vojnika.

Orjen i Nikola, Savo, Dašo i Stijepo ostali su za uvijek zajedno.

Vašu junačku pogibiju pokušale su zasijeniti sluge okupatora igrajući “krvavo kolo“ na glavnom trgu u Herceg Novom veseleci se smrti bokeljskih rukovodećih komunista i vjerujuci da je za sva vremena osigurana vlast okupatora i izdajnika.

Ali grdno su se prevarili.

Hrabri junaci,

vaše djelo utemeljeno je u državnost Crne Gore. Istina o veličanstvenim žrtvama pred puščanim cijevima i podvizima partrizana predvođenim komunistima u borbi za slobodu našeg naroda , danas ne da se dovidi,već dovedena u pitanje.Redefiniše se  istorija, omalovaža značaj NOB i antifašistička borb i njene žrtve , krivotvore se događaji iz daljnje i blize prošlosti  i prikazuju se lazno  i u iskrivljenom svijetlu  što se javno čini i provomiše  od strane pojedinih partija,pojedinaca  i vjerskih organizacija.

Sve je to povezano sa pojavom neofašizma i kleronacionalizma protiv kojih  se moramo odlučno boriti da bi se odbranila demokratija, da bi sačuvali tekovine i NOB i rezultati referenduma . Pitanje je sada kojim će putem krenuti Crna Gora, da li će se razvijati na principima antifašizma ili svetosavlja.

Mi na to moramo odgovoriti snažno, jasno, demokratski jer u pitanju su ne samo poštovanje pravnog poretka, već u konačnom i pitanje opstanka Crne Gore kao države i Crnogoraca kao nacije. 

S vjerom u ideje dvadesetprvog maja pobijedićemo.

Poginuli junaci,

Neka Vam je vječna hvala i slava

Neka je vječna Crna Gora

PREDSJEDNIK UBNORA KOTOR

Dipl.ing. Jovo M.Becir